Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mari—Le Aai Iloga Anamua o Laufanua Valevalenoa

Mari—Le Aai Iloga Anamua o Laufanua Valevalenoa

Mari—Le Aai Iloga Anamua o Laufanua Valevalenoa

NA FAAMATALAINA e se tagata Falani e suafa iā André Parrot e suʻesuʻe i toēga o mea anamua e faapea: “Sa pei aʻu o se tamaʻi tamaitiiti, ina ua ou taunuu atu i lenā pō i le fale ina ua uma ona matou samiina ma le fiafia ma aʻu uō le mea na maua i a matou saʻiliʻiliga.” Iā Ianuari i le 1934, i Tell Hariri, e latalata i le tamaʻi aai o Abu Kemal i le Eufirate i Suria, na maua ai e André Parrot ma lana vaega se faatagata o loo tusia ai upu e faapea: “Lamgi-Mari, tupu o Mari, ositaulaga sili o Enlil.” Sa matuā faafiafiaina i latou i le mea na latou maua.

Ua maua le aai o Mari! Aiseā e naunau ai tagata aʻoga o le Tusi Paia i nei mea na maua?

Aiseā e Naunau ai Fua i le Aai o Mari?

E ui lava sa iloa na iai le aai o Mari mai faamaumauga anamua, ae sa leai se tasi na iloa le mea tonu na tū ai. E tusa ai ma faamatalaga a tagata atamamai i Sumeria, na latou faapea mai, o Mari o se nofoaga sa iai se augātupu lea atonu sa puleaina Mesopotamia atoa. Ona o lenei aai sa tū i auvai o le Eufirate, sa avea ai Mari ma fetaulaʻiga o auala mo fefaatauaʻiga e fesootaʻi atu i le Fagaloa o Peresia ma Asuria, Mesopotamia, Anatolia, ma le talafatai o le Metitirani. O mea uma e aofia ai laupapa, uʻamea, ma maa—sa lē maua i Mesopotamia sa auina atu e ui atu i lea aai. O lafoga na totogia mo le felaʻuaʻiina o na mea na mauʻoa ai le aai lenei o Mari, ma mafai ai ona ia pulea lenā itulagi. Ae peitaʻi, na oo mai le taimi na muta ai lenā pulega, ina ua faatoʻilaloina Suria e Sarekona mai Akata.

Pe tusa e 300 tausaga talu ona mavae le manumalo o Sarekona, na pulea ai loa Mari e se faasologa o kovana o le taua. O le pulega a na kovana na toe maua ai e le aai sina tulaga tamaoaiga. Peitaʻi, e oo ane i le taimi o Zimri-Lim le pulega mulimuli sa iai, ua mou atu le malosi sa iā Mari. Sa taumafai Zimri-Lim e faamalosia lona emepaea e ala i ona manumalo faasolosolo i taua, le faia o ni feagaiga, ma le soofaatasi ma isi malo. Pe tusa o le 1760 T.L.M., na faatoʻilaloina ma faaumatia ai e le tupu o Papelonia o Hammurabi le aai, ma faamutaina ai le mea na taʻua e André Parrot “o se sosaiete maoaʻe i aso anamua.”

Ina ua faaumatia e ʻautau a Hammurabi ia Mari, sa latou lē iloa ua latou faia se fesoasoani telē i tagata e suʻesuʻe i toēga o mea anamua, ma le ʻautusitala o talafaasolopito. Ina ua latou talepeina i lalo pa piliki palapala, na latou tanumia ai nisi o fale i le palapala e oo atu i le 15 futu [5 mita] le maualuluga i nisi o nofoaga, ma faasaoina ai mai le faaleagaina i lenā taimi. Na maua e tagata suʻesuʻe i toēga o mea anamua ia toēga o malumalu ma maota o tupu, faatasi ai ma le tele o galuega taulima ma le faitau afe o tusitusiga na vaneina lea na maua ai faamatalaga i se ituaiga o sosaiete na iai i aso anamua.

Aiseā e tāua ai iā i tatou toēga o le aai o Mari? Seʻi manatu i le taimi na soifua ai le augātamā o Aperaamo i le lalolagi. Na fanau Aperaamo i le tausaga e 2018 T.L.M., e 352 tausaga ina ua mavae le Lolo. O lana tupulaga e lona sefulu mai le taimi o Noa. I le faatonuga a le Atua, na tuua ai e Aperaamo le aai na soifua aʻe ai o Uro, ae alu atu i Karana. I le tausaga e 1943 T.L.M., ina ua 75 tausaga o Aperaamo, na ia tuua ai loa Karana ae alu atu i Kanana. Na taʻua e le tagata Italia e suafa iā Paolo Matthiae e suʻesuʻe i toēga o mea anamua e faapea: “O le taimi lea na tuua ai e Aperaamo Uro ae alu atu i Ierusalema [i Kanana] na tupu i le taimi a o iai le aai o Mari.” O lea la, e tāua tele le mauaina o Mari ona e fesoasoani iā i tatou e tomānatu ai i le tulaga na soifua ai Aperaamo le auauna faamaoni a le Atua. *Kenese 11:10–12:4.

O le ā ua Taʻu Mai e Toēga o Mari?

Sa tele tapuaʻiga i Mari e pei lava ona sa iai i so o se mea i Mesopotamia. Sa manatu o se matafaioi a le tagata le auauna atu i atua. E saʻili muamua lava le manaʻo o atua a o leʻi faia se filifiliga tāua. Na maua e tagata suʻesuʻe toēga o malumalu e ono. Na aofia ai i na malumalu ia le Malumalu o Leona (e manatu i ai nisi o le malumalu o Takono, le Takono o le Tusi Paia) ma le malumalu o Ishtar, le atua fafine o le fanautama, faapea ma le atua o le lā o Shamash. Sa iai i nei malumalu se faatusa o le atua lea sa avatu i ai taulaga ma tatalo. E tuu e tagata tuutoina atu i nei atua i luga o le laulau i le malumalu ia o latou faatusa mata ataata o loo tatalo, ona e talitonu faapea e faaumiumi ai la latou tapuaʻiga. Na mātau e André Parrot: “O le faatusa o le tagata tuutoina i lea atua, e tai pei o le molī gaʻo i tapuaʻiga a le Katoliko i aso nei ae e sili atu i lo lenā, ona o lenei faatusa e fai ma sui o le tagata e tapuaʻi i le atua lea.”

O se mea e sili ona mataʻina sa maua i toēga o Tell Hariri, o toēga o se maota telē o se tupu, sa mātaulia i le suafa o lē na mulimuli nofoia lenā maota, o le tupu o Zimri-Lim. Na faamatalaina lenei maota e se tagata Falani e suʻesuʻe i toēga o mea anamua e suafa iā Louis-Hugues Vincent e faapea, “o se maatāua o fausaga tuai o atunuu i Sasaʻe.” E aofia ai le sili atu i le ono eka, ma e iai ni potu ma ni lotoā pe tusa e 300. E ui lava ina tuai tele lenei maota, ae sa manatu i ai o se tasi o mea ofoofogia i le lalolagi. Na faapea le faamatalaga a Georges Roux i lana tusi Ancient Iraq, “sa matuā taʻutaʻua tele lea maota o lea e leʻi faatalatū ai le tupu Iukariti i le talafatai o Suria, e auina atu lona atalii i le 600 kilomita [370 maila] le mamao ina ia asiasi atu i ‘le maota o Zimri-Lim.’”

A o leʻi oo atu i se lotoā telē lava, e mafai e tagata matamata ona ulu atu i le maota o le tupu e ala i se auala o loo iai ni olo i ona itu e lua. Sa iai se nofoālii e maualuga se tulaga sa tū ai, o i inā sa afio ai Zimri-Lim le tupu mulimuli o le aai o Mari ma ia pulea mai ai mea tau auaunaga faafitafita, fefaatauaʻiga, feutagaʻiga ma tagata; le avatuina o iʻuga faafaamasinoga; ma potu e tali ai malo asiasi ma āpi o le ʻau amepasa. Sa iai potu mo mālō, lea sa masani ona feinu ma taumamafa ai i taumafataga tetele e fai a le tupu. O taumafa e aofia ai fasipovi, mamoe, ʻaila, iʻa, ma moa saka pe tao, po o le tunu foʻi—e taumafa faatasi ma sosi feū e fai i aniani Saina ma ituaiga eseese o fualaau ma sisi. O meaʻai suamalie e aofia ai fualaau ʻaina mata, fualaau ʻaina ua faamamago, po o le faasuamalie foʻi o fualaau ʻaina, ma keke e matuā lavelave lona fausaga. E iai ma pia po o uaina mo mālō e faamalieina ai lo latou fia feinu.

Sa iai foʻi ma sauniuniga mo le tausisia o tulaga mamā i le maota. Sa maua ai ni ituaiga faapitoa o tapu taʻele ma faleese e leai ni ipu na o pū e faaaogā. O fola ma vaega pito i lalo o le puipui o nei potu sa vali i le pulu emeri. O vai leaga mai fale tāʻele sa faaalu i alāvai piliki, ma paipa ʻele e vali totonu i le pulu emeri ina ia lē liki le vai, ma na faaaogāina lava pe tusa ma le 3,500 tausaga mulimuli ane ai. Ina ua mamaʻi ni fafine o le ʻautaunonofo a le aigātupu i se faamaʻi mataʻutia, sa maumauaʻi faatonuga na avatu i ai. Sa tatau ona faleesea se fafine maʻi faapea ma e iai se vaitaimi e nofo ese ai mai tagata. “E leai se tasi e tatau ona inu i lana ipu, taumafa i lana laulau, pe nofo i lona nofoa.”

O le ā e Tatou te Aʻoaʻoina Mai Nei Faamaumauga?

Sa maua e André Parrot ma lana vaega nisi o papamaa pe tusa e 20,000 sa tusia i le gagana Akaia. O loo iai i papamaa ni fesootaʻiga tusitusia, ma tusitusiga i tulaga tau le pulega ma tau i le tamaoaiga. I nei faamaumauga, e na o le tasi vae tolu ua lomia. Ae ui i lea, o loo aofia ai ni tuufaatasiga e 28 o nei faamaumauga. O le ā le aogā o na faamaumauga? Ua faapea mai Jean-Claude Margueron le faatonusili o Suʻesuʻega i le Palapala i Mari. “A o leʻi maua tusitusiga mai Mari, e itiiti lava se mea na matou iloa e faatatau i le talafaasolopito, sosaiete o tagata, ma le olaga masani i Mesopotamia ma Suria i le amataga o le meleniuma lona lua. E matou te faafetaia i latou ona o papa maa na latou maua, ua mafai ai ona tusia ni mataupu atoatoa o talafaasolopito e faatatau i lenā vaitaimi.” E pei lava ona faamatala e André Parrot, o na faamaumauga ua “faailoa mai ai ni tulaga talitutusa o tagata ia na latou taʻua, ma mea o loo taʻua i Tusitusiga Eperu i le taimi o Augatamā.”

O papamaa ia na maua i Mari ua manino atili ai nisi o fuaitau o le Tusi Paia. O se faataʻitaʻiga, ua faailoa mai i papamaa faapea o le avea e se tasi ma āna se ʻautaunonofo a se fili, o “se tū sa masani ai tagata o le aigātupu i lenā vaitaimi.” O le fautuaga a le tagata faalata o Aitofele i le atalii o Tavita o Apisaloma ina ia fai aiga ma palake a lona tamā sa lē o se mea fou.—2 Samuelu 16:21, 22.

E faa-41 ona faia eliga palapala mo suʻesuʻega na faia i Tell Hariri talu mai le 1933. Ae peitaʻi, e na o le 20 o le 270 eka o le aai o Mari ua mafai ona suʻesuʻeina. E foliga mai e tele nisi mea mataʻina e leʻi oo ina maua i le aai o Mari, le aai iloga anamua o laufanua valevalenoa.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 8 E foliga mai foʻi o tagata Iutaia ia na ave faatagataotauaina i Papelonia ina ua faaumatia Ierusalema i le 607 T.L.M. sa faimalaga e ui atu i autafa o le aai o Mari lea ua faatafuna.

[Ata i le itulau 10]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Fagaloa o Peresia

Uro

MESOPOTAMIA

Eufirate

MARI

ASURIA

Karana

ANATOLIA

KANANA

Ierusalema

Sami Metitirani (Sami Tele)

[Ata i le itulau 11]

I lenei tusitusiga o loo iai ni faaupuga mitamitavale a le tupu o Iahdun-Lim o Mari e faatatau i ana faugāfale

[Ata i le itulau 11]

O le mauaina o lenei faatagata o Lamgi-Mari, na iloa lelei ai le tulaga o Mari na iai

[Ata i le itulau 12]

O se tulaga i le fale o le tupu, lea atonu na faatū ai se faatagata o se atua fafine

[Ata i le itulau 12]

Ebih-Il, le pule sili o Mari, o loo tatalo

[Ata i le itulau 12]

Toēga o Mari, o loo faaalia ai fale e fai i piliki palapala

[Ata i le itulau 12]

Se fale tāʻele i le maota o le tupu

[Ata i le itulau 13]

Maa o le manumalo o Naram-Sin i le aai o Mari

[Ata i le itulau 13]

Pe tusa e 20,000 papamaa na maua i toēga o le maota o le tupu

[Faamatalaga i Ata i le itulau 10]

© Mission archéologique française de Tell Hariri - Mari (Syrie)

[Faamatalaga i Ata i le itulau 11]

Document: Musée du Louvre, Paris; statue: © Mission archéologique française de Tell Hariri - Mari (Syrie)

[Faamatalaga i Ata i le itulau 12]

Faatagata: Musée du Louvre, Paris; tulaga ma se faletāʻele: © Mission archéologique française de Tell Hariri - Mari (Syrie)

[Faamatalaga i Ata i le itulau 13]

Victory stele: Musée du Louvre, Paris; palace ruins: © Mission archéologique française de Tell Hariri - Mari (Syrie)