Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Lata Mai se Lalolagi e Aunoa ma le Mativa

Ua Lata Mai se Lalolagi e Aunoa ma le Mativa

Ua Lata Mai se Lalolagi e Aunoa ma le Mativa

O ATA o le Parataiso, e pei ona iai i le faavaa o lenei mekasini, e tosina i ai tagata o loo ola matitiva. Sa iai moni lava le Parataiso lea sa iai le uluaʻi ulugalii o Atamu ma Eva. O lo la aiga o le faatoʻaga lea i Etena. (Kenese 2:7-23) E ui lava ua lē o toe iai lenā Parataiso, ae o le talitonu i se parataiso i le lumanaʻi—i se lalolagi fou e aunoa ma le mativa—e lē o se miti. Ua faavae mautinoa i folafolaga o loo i le Tusi Paia.

Seʻi mafaufau i le folafolaga a Iesu Keriso na fai i le aso mulimuli o lona soifuaga i le lalolagi. Na faaalia e se tasi o pagota na oti faatasi ma Iesu le faatuatua i le tomai o le Atua e foʻia faafitauli o tagata. Na ia faapea mai: “Iesu e, ia e manatua mai aʻu, pe a e afio mai i lou malo.” Ua faaalia i nei upu, na talitonu le pagota o le a pule Iesu o se Tupu, ma o le a toe faatutū mai tagata ua maliliu. Na tali Iesu: “E moni, ou te fai atu iā te oe, [“i le asō,” NW] ta te faatasi ai ma oe i parataiso.”—Luka 23:42, 43.

Ua taʻua e le Tusi Paia e faatatau iā i latou o le a soifua i le Parataiso: “Latou te faia fale, ma latou mau ai; latou te totō tovine, ma latou aai i o latou fua.” (Isaia 65:21) Ioe, “e taʻitasi ma nofo i lalo o lona vine, ma lalo o lona mati; e leai foʻi se na te faamataʻu mai; auā ua faapea ona tulei mai ai le siʻufofoga o Ieova o ʻau.”—Mika 4:4.

Aiseā la ua faataga ai pea le mativa i aso nei? O le ā le fesoasoani ua faia e le Atua i tagata ua matuā matitiva lava? O afea o le a faaiʻuina atoatoa ai le mativa?

Aiseā ua Lē Faamutaina ai le Mativa?

O le Parataiso lea na tuu i ai Atamu ma Eva ua lē o toe iai ona o lo la fouvale lea na amata mai e se agelu leaga, o Satani le Tiapolo. O le faaaogā e Satani o se gata e tautala atu ai, na ia faasesēina ai Eva e soli le tulafono a le Atua i le ʻaina o le fua o se laau. Na ia faasesē o ia e talitonu faapea, o le ola e aunoa ma le pulea e le Atua, o le a ia mauaina ai se olaga e sili atu ona lelei. Ina ua avatu e Eva le fua o le laau faasāina iā Atamu, sa ia ʻai ai foʻi, ma fulitua ai i le Atua ae faasili lana avā.—Kenese 3:1-6; 1 Timoteo 2:14.

Sa tonu le tutuliesea o lenei ulugalii tetee mai le Parataiso, o lea, mai lava i lenā taimi na la tauivi ai loa ina ia tumau pea ona ola. E lē o taofia e Ieova Satani mai le pulea o tagata agasala seʻia oo mai lava i aso nei, ma ua manino mai ai iʻuga o le lē usiusitai i le Atua. Ua faamaonia i faamaumauga o talafaasolopito, e lē mafai lava e tagata ona faa-Parataisoina le lalolagi. (Ieremia 10:23) O lea la, o le tūtūmatāvao mai le Atua ua oo ai i faafitauli matuiā, lea e aofia ai ma le mativa.—Failauga 8:9.

Ae ui lava i lea, e lē o tuua tagata matitiva e aunoa ma se fesoasoani i lenei lalolagi tumu i faafitauli. O loo iai i le Afioga a le Atua le Tusi Paia, taʻiala lelei mo i latou.

“Aua Neʻi Outou Popole”

Ina ua lauga atu Iesu i se aofia e toʻatele lea sa iai ma le anoanoaʻi o ē matitiva, na ia fetalai: “Ia outou vaavaai i manu felelei; latou te lē lūlū saito, pe selesele, pe faaputu i fale saito, a e fagaina i latou e lo outou Tamā o i le lagi. E lē sili ea lo outou lelei i lo latou? . . . O lenei, aua neʻi outou popole, ma faapea ane. Ni ā mea tatou te aai ai, ni ā foʻi mea tatou te inu ai, ni ā foʻi mea tatou te oofu ai? Auā o mea uma ia ua saʻilia e nuu ese. Auā ua silafia e lo outou Tama o i le lagi e aogā ia mea uma iā te outou. A ia outou muaʻi saʻili lona malo ma lana amiotonu; ona faaopoopoina atu lea o ia mea uma iā te outou.”—Mataio 6:26-33.

E lē manaʻomia ona gaoi se tagata mativa. (Faataoto 6:30, 31) O le a saunia mea mo ia pe a tuu faamuamua le Atua i lona olaga. Seʻi manatu i le tulaga o Tukiso, o se tamāloa i Lesotho, i le itu i saute o Aferika. I le 1998, na oo atu ai fitafita ese i Lesotho e taofia se tulaga tetee faasaga i le malo. O le iʻuga na oo i ai ona o lenā taua, na gaoia faleoloa, leai ni galuega a tagata, ma le oge mataʻutia na tulaʻi mai ai.

Sa ola Tukiso i le vaega aupito i sili ona matitiva o le taulaga. O le toʻatele o ona tuaoi na latou gaoia faleoloa ina ia maua ai mea e tausi ai le ola. Ina ua foʻi mai Tukiso i lona fale lea e tasi le potu e nofo ai, na ia maua ai le tele o meaʻai na gaoia mai e Maseiso, le fafine lea e la te nonofo. Na faapea atu Tukiso: “Ave mea nei i fafo,” ma faamatala atu faapea e feteenaʻi ma le tulafono a le Atua le gaoi. Na usitai Maseiso. Na ula tuaoi iā i laʻua ma ave mea a le tagata latou mai meaʻai ia na gaoia mai e Maseiso.

Na maumauaʻi Tukiso e fai lea tulaga, ona o mea ua ia aʻoaʻoina mai lana suʻesuʻega faale-Tusi Paia o loo faia ma Molimau a Ieova. Pe na matelāina ai ea o ia ona o lona usitaia o le tulafono a Ieova? E leai. I se taimi mulimuli ane ai, na ō atu ai toeaina o le faapotopotoga o Molimau a Ieova lea e alu i ai ia Tukiso ma avatu iā te ia ni meaʻai. Na auina atu e Molimau a Ieova e tuaoi ma Aferika i Saute le silia i le lua tone o fesoasoani o taumafa mo o latou uso ma tuafāfine Kerisiano i Lesotho. Na faagaeetia Maseiso i le usitai o Tukiso i le Atua, ma le fesoasoani agalelei na avatu i ai e le faapotopotoga. Na amata ai foʻi ona ia suʻesuʻeina le Tusi Paia. Na oo ina faaipoipo lelei faaletulafono i laʻua ma agavaa ai e papatiso ma avea ma Molimau a Ieova. O loo la auauna pea i le Atua ma le faamaoni.

O loo tausia e Ieova i latou e matitiva. (Tagaʻi i le pusa ua faaulutalaina, “O le ā le Silasila a le Atua i Ē Matitiva?”) Ua ia faia ma le agalelei sauniuniga e fesoasoani ai i isi e pei o Tukiso ma Maseiso e aʻoaʻoina mea e faatatau iā te ia. Ma i totonu o lana Afioga, ua ia saunia ai fautuaga aogā mo le olaga i lea aso ma lea aso.

Sauniuniga Lelei

E taumafai lava Molimau a Ieova e faaatagia atu le manatu mamafa o le Atua i tagata matitiva. (Kalatia 2:10) O le tulaga masani pe a tutupu ni mala i se atunuu ma aafia ai Kerisiano moni, e faia fuafuaga talafeagai mo se fesoasoani e tatau ona fai. Ae o le mea e sili atu ona tāua, e faaalia e Molimau lo latou manatu mamafa mo manaʻoga faaleagaga o tagata uma, e aofia ai ma tagata matitiva. (Mataio 9:36-38) I tausaga e 60 ua tuanaʻi, na tauofo ai le faitau afe o faifeʻau ua toleniina e auauna o ni misionare i atunuu e ese mai i o latou atunuu. O se faaaʻoaʻoga, o se ulugalii misionare mai Finilani lea sa aʻoaʻoina le gagana Sesotho na mafai ona la aʻoaʻoina Tukiso ma Maseiso ina ia avea ma soo o Iesu. (Mataio 28:19, 20) O na galuega faamisionare e masani lava ona aofia ai le tuua o se olaga sologa lelei faaletino i se atunuu tamaoaiga, ae siitia atu i se atunuu matitiva.

O le gaoi ina ia maua ai mea e manaʻomia mo le ola e lē o se filifiliga e tatau ona faia e Kerisiano moni. Na i lo lenā, ua latou faatuatua i le tomai o loo iā Ieova e saunia ai mea mo i latou. (Eperu 13:5, 6) O se tasi o auala ua saunia ai e Ieova mea mo ona tagata, e ala i le faalapotopotoga o ona tagata tapuaʻi i le lalolagi aoao, lea e tausia e le tasi le isi.

O le isi auala e fesoasoani ai Ieova i tagata matitiva, e ala i le avatu iā i latou o fautuaga aogā mo le olaga i aso fai soo. O se faataʻitaʻiga ua faatonuina e le Tusi Paia e faapea: “O lē gaoi aua neʻi toe gaoi, a e lelei ina faamalosi o ia i galuega a ona lima i mea aogā, ia maua e ia se mea e avatu i ē ua matitiva.” (Efeso 4:28) E toʻatele tagata e leai ni galuega, ua faia a latou lava galuega, ua latou faia ni galuega faigatā e pei o le totōina ma le tausia o se togālaau ʻaina. Ua fesoasoani foʻi le Tusi Paia i tagata matitiva e faasaoina ni tupe e ala i le aʻoaʻoina o i latou e ʻalofia amioga leaga e pei o le faaaogāina sesē o le ʻava malosi.—Efeso 5:18.

Se Lalolagi e Aunoa ma le Mativa—O Afea?

Ua faaalia e le Tusi Paia, ua tatou ola i “aso e gata ai” o le pulega a Satani. (2 Timoteo 3:1) E lē o toe umi ae auina mai loa e Ieova le Atua, Iesu Keriso e faamasinoina le lalolagi. O le ā o le a tupu i lenā taimi? Na aumaia e Iesu le tali i se tasi o ana talafaatusa e faapea: “Pe a sau le Atalii o le tagata i lona mamalu, ma le ʻau agelu paia uma faatasi ma ia, ona tiʻetiʻe ai lea o ia i lona nofoālii mamalu; e faapotopotoina foʻi i ona luma o nuu uma lava; ona tuueseeseina lea o i latou e ia, e pei o le leoleo mamoe ona tuueseeseina o mamoe ma ʻoti.”—Mataio 25:31-33.

O mamoe i lana talafaatusa, o i latou o loo usitai atu i le pulega a Iesu. Ua faatusa e Iesu i latou i mamoe, ona e latou te mulimuli atu iā te ia o lo latou Leoleo Mamoe. (Ioane 10:16) O i latou nei pei ni mamoe, o le a maua le ola i lalo o le pulega lelei atoatoa a Iesu. O se olaga fiafia lea i se lalolagi fou e aunoa ma le mativa. O tagata e pei o ni ʻoti, ua teena le pulega a Iesu, o le a faaumatia e faavavau.—Mataio 25:46.

O le a aumaia e le Malo o le Atua le mutaaga o le amioleaga. Ona lē toe iai loa lea o le mativa. Na i lo lenā, o le a aināina le lalolagi e tagata e alolofa ma tausia e le tasi le isi. E faamaonia le mafai moni ona iai lenā lalolagi fou i le mātauina o se ʻauuso alolofa faavaomalo o Molimau a Ieova, auā na taʻua e Iesu: “O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.”—Ioane 13:35.

[Pusa/Ata i le itulau 6, 7]

O LE Ā LE SILASILA A LE ATUA I Ē MATITIVA?

Ua faamatalaina e le Tusi Paia Lē na Foafoaina Mea faapea e, “na te avatua le mea e ʻai i ē o fia aai.” (Salamo 146:7) E silia i le selau fuaiupu o loo faamatilatila ai le manatu mamafa o le Atua mo tagata matitiva.

O se faataʻitaʻiga, ina ua tuu atu e Ieova lana Tulafono i le nuu o Isaraelu anamua, na ia faatonuina tagata faifaatoʻaga o Isaraelu e aua le seleseleina uma pito fanua. E latou te lē toe foʻi faalua e ao mai fua ua totoe o le olive po o le vine. O nei tulafono o ni sauniuniga agalelei mo tagata ese, o ē ua aumatuā, fafine ua oti a latou tane, ma i latou ua puapuagatia.—Levitiko 19:9, 10; Teuteronome 24:19-21.

E lē gata i lea, na faatonu e le Atua tagata Isaraelu: “Aua le agaleaga i se fafine ua oti lana tane, po o sē mātuaoti. Afai e te agaleaga lava i ai, ona alaga mai lea o ia iā te au, ou te faalogo lava i lona alaga mai. E matuā tupu ai loʻu ita, ou te fasioti ai foʻi iā te outou i le pelu, e avea foʻi a outou avā o fafine ua oti a latou tane, o la outou fanau foʻi e mātuaoti.” (Esoto 22:22-24) E faanoanoa, ona o le toʻatele o tagata Isaraelu e tamaoaiga na latou lē utagiaina na upu. O na mea atoa ai ma isi solitulafono, na avatu ai e Ieova le Atua i tagata Isaraelu lapataʻiga eseese e ala i ana perofeta. (Isaia 10:1, 2; Ieremia 5:28; Amosa 4:1-3) Na oo ina faapogaia e le Atua le ʻautau a Asuria ma mulimuli ane ai o le ʻautau a Papelonia e faatoʻilaloina Isaraelu. E toʻatele tagata Isaraelu na fasiotia, a o ē na sao na ave faatagataotauaina i nuu ese.

Na faaatagia e le Alo o le Atua, o Iesu Keriso lona Tamā i lona manatu mamafa mo tagata matitiva. Ina ua faamatalaina e Iesu le fuafuaga o lana faiva na ia fetalai e faapea: “Ua i oʻu luga le Agaga o le Alii, auā ua na faauu mai iā te aʻu e folafola le tala lelei i ē matitiva.” (Luka 4:18) E lē o le uiga o lenei mea faapea sa faatapulaa le talaʻiga a Iesu i tagata matitiva. Sa ia fesoasoani foʻi ma le alofa i tagata mauʻoa. Ae peitaʻi, a o ia fesoasoani i tagata mauʻoa, sa masani lava ona ia faaalia lona manatu mamafa i ē matitiva. O se faataʻitaʻiga, sa ia tuu atu le fautuaga lenei i se tagata mauʻoa: “Ia e faatau atu i au mea uma, ma ia e tufatufaina i ē matitiva, ona iā te oe lea o le faulaʻigāoloa i le lagi; i le e sau, ma mulimuli mai iā te aʻu.”—Luka 14:1, 12-14; 18:18, 22; 19:1-10.

E matuā manatu mamafa Ieova le Atua ma lona Alo i tagata matitiva. (Mareko 12:41-44; Iakopo 2:1-6) O le faaalia o le manatu mamafa o Ieova mo tagata matitiva, o loo ia manatuaina ai pea le faitau miliona o tagata matitiva ua maliliu. O i latou uma na o le a toe faatutū mai i se lalolagi fou e aunoa ma le mativa.—Galuega 24:15.

[Ata]

O le ʻauuso faavaomalo o Molimau a Ieova ua faaalia ai e mafai ona iai se lalolagi fou

[Ata i le itulau 5]

O Tukiso ma Maseiso ma le misionare na suʻesuʻeina le Tusi Paia ma Tukiso

[Ata i le itulau 5]

Maseiso o loo i le faitotoʻa o lona fale ma le misionare na la suʻesuʻeina le Tusi Paia