Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aua le Faapalapala i le Amio Lelei

Aua le Faapalapala i le Amio Lelei

Aua le Faapalapala i le Amio Lelei

NA APOAPOAʻI mai Peteru: “Ia lelei a outou amio i luma o nuu ese.” (1 Peteru 2:12) O le upu Eleni lea e faaliliuina i le “lelei,” e faasino atu i se mea e “manaia, tamālii, ma aupito lelei.” I aso nei, e seāseā ona faia e tagata lautele amioga lelei ma faatamālii. Ae peitaʻi, o le toʻatele o tagata o Ieova i aso nei, e mulimuli atu i le apoapoaʻiga a Peteru. O le mea moni, ua lauiloa a latou amioga lelei i le lalolagi atoa.

E matuā faigatā ona faaalia lenei uiga ona o mafatiaga ma faafitauli o loo tatou fesagaʻia i nei “aso faigatā.” (2 Timoteo 3:1) O tofotofoga, o vala masani na o lo tatou olaga i aso faisoo, ma ua taatele teteega i le olaga faa-Kerisiano. E lē gata i lea, e ui ina pupuu nisi tofotofoga, ae o loo faaauau pea ma le lē mapu nisi, ua oo lava ina matuā leaga. Ae ui i lea, ua timaʻi mai le aposetolo o Paulo: “Aua neʻi tatou faapalapala i le amio lelei; auā o ona pō e tatau ai tatou te selesele mai ai, pe afai tatou te lē faavaivai.” (Kalatia 6:9) Ae e faapefea ona faia, ma faaauau ona amio lelei, a o feagai ai ma tofotofoga faavaivailoto ma faifai pea?

Fesoasoani Ina ia Amio Lelei

I le avea o se tagata e amio “tamālii” ma amio lelei, e mautinoa lava o se tulaga o le tagata i totonu, e pogai mai le loto. O lea la, o le tausia o le amio lelei a o fesagaʻi ma tofotofoga ma tulaga faigatā, e lē o se mea e tupu faafuaseʻi, ae ona o le faatatauina o le Tusi Paia i vala uma o le olaga i aso faisoo. O ā nisi o mea e mafai ona fesoasoani i lenei mea? Mafaufau i mea nei.

Ia atiina aʻe le mafaufau o Keriso. E manaʻomia le faamaulalo ina ia onosaia ai mea e foliga mai e lē tonu. O se tagata e faasausili e lē mafai ona ia onosaia faiga lē tonu. Ae peitaʻi, o Iesu, “ua faamaulalo o ia e ia lava, ua na anaana ua oo ina maliu.” (Filipi 2:5, 8) O le faaaʻoaʻo iā te ia, o le a tatou lē ‘faavaivai ai’ pe fiu gofie i le auaunaga paia. (Eperu 12:2, 3) Ia usiusitai ma le loto maulalo i ē o loo taʻimua i le faapotopotoga. (Eperu 13:17) Ia iloa e “sili” isi iā te oe, ma vaavaai i mea a isi na i lo o oe.—Filipi 2:3, 4.

Ia manatua e alofa Ieova iā te oe. E tatau ona tatou talitonu o Ieova “o ia foʻi na te tauia mai o ē matuā saʻili iā te ia.” (Eperu 11:6) E silasila alofa mai o ia iā i tatou ma e finagalo ia tatou maua le ola e faavavau. (1 Timoteo 2:4; 1 Peteru 5:7) Pe a tatou manatua, e leai se mea e mafai ona faateʻaeseina mai i tatou i le alofa o le Atua, e fesoasoani ia aua ai neʻi o tatou faavaivai ai i tofotofoga.—Roma 8:38, 39.

Ia faatuatua iā Ieova. E talafeagai le faatuatua iā Ieova, aemaise lava pe a foliga mai o le a lē faamutaina tofotofoga, pe faamataʻuina ai le ola. E tatau ona tatou matuā talitonu o le a lē oo iā i tatou se tofotofoga e ‘sili i se mea tatou te lavatia,’ ma o le a saunia e Ieova se “mea e sao ai.” (1 Korinito 10:13) E mafai foʻi ona tatou fesagaʻia ma le loto tele le faamataʻu mai o le oti pe a tatou faatuatua atu iā Ieova.—2 Korinito 1:8, 9.

Finafinau i le tatalo. E matuā tāua le tatalo mai le loto. (Roma 12:12) O tatalo mai le loto, o se tasi lea o auala e tatou te vavalalata atu ai iā Ieova. (Iakopo 4:8) I mea na tatou oo i ai, ua tatou iloa ai, “pe afai tatou te ole atu ai se mea e tusa ma lona finagalo, e faafofoga mai o ia iā te i tatou.” (1 Ioane 5:14) Pe afai e lē taofia e Ieova o tatou tofotofoga ia tofotofoina ai lo tatou faatuatua, e ao ona tatalo atu mo lana fesoasoani ia tumau ai. (Luka 22:41-43) O le tatalo, ua tatou iloa ai, o loo ʻau Ieova ma i tatou, ma o le a tatou manumalo ai pea.—Roma 8:31, 37.

O Amioga Lelei e “Iʻu i le Viiga ma le Mamalu”

I nisi taimi, ‘e faanoanoa ai Kerisiano ona o tofotofoga eseese.’ Ae tatou te lē “faapalapala i le amio lelei.” Pe a mafatia, e faamalosia oe i le iloa, o lou faamaoni, o le a iʻu “i le viiga, ma le mamalu.” (1 Peteru 1:6, 7) Ia faamalosia foʻi oe e ala i sauniuniga faaleagaga uma mai iā Ieova. Pe a manaʻomia se faalaeiau, alu atu iā i latou o loo auauna o ni leoleo mamoe, ni faiaʻoga, ma ni faufautua i le faapotopotoga Kerisiano. (Galuega 20:28) Ia toʻaga pea i sauniga uma a le faapotopotoga, ia e ‘faatupu ai le alofa ma galuega lelei.’ (Eperu 10:24) O le faitauina o le Tusi Paia i aso taʻitasi, ma au lava suʻesuʻega, o le a fesoasoani e te mataala ma malosi ai faaleagaga. E faapea foʻi le auai e lē aunoa i le talaʻiga.—Salamo 1:1-3; Mataio 24:14.

O le tele o lou tofo i le alofa o Ieova ma lana tausiga, o le tele foʻi lea o lou faanaunau ina ia “maelega i galuega lelei.” (Tito 2:14) Ia manatua, “o lē tumau seʻia oo i le gataaga, e faaolaina lea.” (Mataio 24:13) Ioe, ia maumauaʻi ia ‘aua neʻi faapalapala i le amio lelei’!

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 29]

E tatau ona tatou matuā talitonu o le a lē oo iā i tatou se tofotofoga ‘e sili i se mea tatou te lavatia,’ ma o le a saunia e Ieova se “mea e sao ai.”

[Ata i le itulau 30]

O le pisi pea i gaoioiga faa-Kerisiano, e mafai ona saunia ai i tatou i le feagai ai ma tofotofoga