Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā se Lumana‘i mo Tagata?

O le ā se Lumana‘i mo Tagata?

O le ā se Lumanaʻi mo Tagata?

AUTASIA O LE LALOLAGI. E ese le manaia o lea faaupuga. Pe faamata o moomia e tagata uma? Ioe, ua tele lava ina talanoa tagata e uiga i le autasia o le lalolagi. Ua talanoa soo foʻi i lenei mataupu i fonotaga a taʻitaʻi o le lalolagi. Iā Aokuso 2000, e sili atu i le 1,000 taʻitaʻi lotu na feiloaʻi i le fale o Malo Aufaatasi i Niu Ioka mo le Fonotaga o le Filemu o le Lalolagi i le Meleniuma. Na latou talanoaina ai ni vaifofō o fevaevaeaʻiga a le lalolagi. Ae peitaʻi, sa fefinauaʻi foʻi i latou i le fonotaga. O se faataʻitaʻiga: na musu se polofesa o le lotu Mosalemi mai Ierusalema e auai i le fonotaga, ona sa iai se rapi Iutaia. Na lē fiafia isi taʻitaʻi lotu ona sa lē valaaulia le taʻitaʻi o le lotu Puta i Tibet i uluaʻi aso e lua o le fonotaga, ina neʻi feita mai Saina.

Iā Oketopa 2003, na talanoaina e sui i le fonotaga o le APEC (Asia-Pacific Economic Cooperation) lea na faia i Thailand, ia mataupu e faatatau i le saogalemu o le lalolagi. Na taʻutino e atunuu e 21 e tatau ona faamuta gaoioiga a vaega o loo faatupu faalavelave, ma ioeina ai ni auala e faaleleia ai le saogalemu i le lalolagi. Ae, i le faagasologa o le fonotaga, na tomumumu ai nisi o sui usufono i upu na fai e se tasi palemia, ia na faitioina ai tagata Iutaia.

Aiseā ua Lē Autasi Ai?

E ui lava i le tele o talanoaga a tagata e faatatau i le autasia o le lalolagi, ae e itiiti lava ni iʻuga lelei o loo tatou vaaia. E ui foʻi i taumafaiga faamaoni a le toʻatele, ae aiseā ua lē mafai ai ona autasi tagata e oo mai lava i lenei 21 o senituri?

O se tasi o māfuaaga, ua taʻua e se tasi palemia na auai i le fonotaga a le APEC, e faapea: “Ona o le mea lenei; o le lotonuu.” E moni lava, ua matuā aafia tagata i le lotonuu. Ua naunau atunuu ma vaega o tagata o atunuu i aso nei i le fia faavaeina o ni a latou lava pulega. O lenā faanaunauga faatasi ma le agaga o le fia tauvā ma le matapeʻapeʻa, ua faatupu ai ni feteenaʻiga. I le tele o tulaga, pe a feteenaʻi pulega ma mea e mananaʻo i ai tagata lautele, e masani ona mālō le mea e manaʻo i ai le pulega a le atunuu.

Ua talafeagai lava le faamatalaina e le faisalamo o le lotonuu e faapea, o “le faamaʻi e oti ai.” (Salamo 91:3) Ua leva ona avea le lotonuu o se mala i tagata, ua iʻu ai i le anoanoaʻi o mafatiaga. Ua faitau senituri o feitagaʻi tagata ona o le lotonuu. I aso foʻi nei, o loo faaauau pea ona tafuina e le lotonuu le afi o fevaevaeaʻiga, ma e leʻi mafai lava e taʻitaʻi ona tapē.

Ua iloa e le toʻatele o taʻitaʻi, o le lotonuu ma le fia pule, o le pogai lea o faafitauli i le lalolagi. O se faaaʻoaʻoga, na mātauina e lē na avea muamua ma Failautusi Sili o Malo Aufaatasi, o U. Thant e faapea: “O le anoanoaʻi o faafitauli i aso nei, ua pogai ona o manatu sesē . . . O se tasi o nei manatu sesē, o le faaupuga e faapea: ‘ou te lotonuu, e tusa lava pe saʻo pe sesē loʻu atunuu.’” I aso nei, o loo matuā aafia atunuu i le fia sili, ma o loo mananaʻo pea e faia a latou lava pulega. A o i latou ua pulea, ua matuā lē toe mananaʻo lava e faamatuu atu sina vaega lava o lenā pulega. O se faaaʻoaʻoga, ua faapea mai le International Herald Tribune e uiga i Iuni o Malo o Europa: “Ua avea pea le fevaevaeaʻi ma le lē fefaatuatuaaʻi o se vala autū o faiga malo faapolotiki i Europa. I le tele o atunuu o le Iuni a Malo o Europa, e lē mananaʻo taʻitaʻi ia sili ni mea e faia e se tasi o atunuu ma taaʻina ai atunuu uma i lana taʻitaʻiga.”

Ua matuā saʻo ai ona faamatalaina e le Afioga a le Atua, le Tusi Paia, le iʻuga o pulega faaletagata uma i le faapea mai: A ‘pule le tasi tagata i le tasi, e leaga ai o ia lava.’ (Failauga 8:9) E ala i le vaevaeina o le lalolagi i atunuu eseese, ua tofo ai tagata i le faataunuuga o le faaupuga lenei o le Tusi Paia: “O lē ua vavae ese, ua saʻili o ia i lona manaʻo; e finau o ia i le poto uma lava.”—Faataoto 18:1.

Ua silafia e Lē na Faia i tatou le mea e sili ona lelei mo i tatou, e na te leʻi finagalo lava mo tagata e pulea e i latou i latou lava. Auā o le faia faapea, ua lē amanaʻia ai e tagata le finagalo o le Atua, aemaise le mea moni, o ia e ona mea uma lava. Ua faapea mai le Salamo 95:3-5: “O Ieova o le Atua sili lea, o le Tupu tele lava o ia e sili i atua uma lava. O loo i lona aao o mea loloto o i le lalolagi; e ona foʻi mauga maualuluga. E ona le sami, na faia lava e ia; na faia foʻi le laueleele i ona aao.” O le Atua o le Pule Silisili ese tonu, e ao i tagata ona vaavaai uma atu iā te ia mo le pule. O le faia e atunuu o a latou lava pulega, ua latou tetee atu ai i lona finagalo.—Salamo 2:2.

O le ā e Manaʻomia?

E na o le pau lava le auala e mafai ona autasia ai le lalolagi, o le iai lea o se pulega e tasi e manatu mamafa mo le lelei o tagata uma. Ua iloa lelei lenei mea e le toʻatele o tagata. Ae peitaʻi, e masani lava ona saʻili atu tagata i puna sesē. O se faaaʻoaʻoga, ua uunaʻia e le ʻaufaitofā, ma taʻitaʻi lotu ia tagata ina ia vaavaai atu i Malo Aufaatasi mo le autasi o tagata. Ae peitaʻi, e tusa lava po o le ā le mananaia ma le talafeagai o manatu mai faalapotopotoga a tagata, ae e leʻi mafai ai lava ona foʻia faafitauli i va o malo. Na i lo o lea, ua na ona atagia mai i le tele o nei faalapotopotoga le lē autasi i le va o atunuu eseese.

Ua lapataʻi mai le Tusi Paia e faatatau i le saʻili atu i faalapotopotoga a tagata mo se vaifofō i le faapea mai: “Aua tou te faatuatua i alii, po o le fanau a tagata, e lē o i ai se olataga.” (Salamo 146:3) Po o le uiga ea o lenei mau ua aunoa i tatou ma se faamoemoe mo le autasi o tagata uma? E leai lava. O loo iai se isi auala.

E lē o iloa e le toʻatele, ua uma ona faatūina e le Atua se pulega e mafai ona autasia ai le lalolagi. Ua faapea mai le Tusi Paia e uiga iā Ieova le Atua: “A o aʻu, ua ou faauuina laʻu Tupu i luga o Siona loʻu mauga paia. Ia e fai mai iā te aʻu, ona ou foaʻiina atu ai lea iā te oe o nuu ese e fai mou tofi, ma tuluʻiga o le lalolagi e fai mou.” (Salamo 2:6, 8) Ia mātau, ua taʻua i lenei mau Ieova le Atua e faapea, ua ia ‘faauuina lana tupu,’ o lē o loo ia taʻua i le fuaiupu e 7 “o loʻu Atalii.” E faasino atu lea, i le Atalii agaga sili o le Atua, o Iesu Keriso, o lē ua tuuina atu iai le pule i nuu uma.

Le Auala o le a Autasia ai le Lalolagi

E lē o iloa e le toʻatele lenei pulega ua uma ona faavaeina e le Atua i le lagi. O loo pipiimau atu pea atunuu i a latou lava pulega ua manatu e saʻo. Ae peitaʻi, o le a lē faapalepale le Atua iā i latou o ē e lē fia lagolagoina lana pulega ma le malo ua ia faavaeina. O lea, ua faapea mai le Salamo 2:9 e uiga i ē e tetee i lenei faatulagaga: “E te [le Alo, o Iesu Keriso] fasi gaugauina i latou i le tootoo uʻamea; e pei o le ipu a le fai ipu omea e te nutililii iā te i latou.” Pe latou te iloaina pe leai, ae ua agaʻi atu nei atunuu i se fetaiaʻiga ma le Atua. O loo taʻua i le tusi o Faaaliga e faatatau “i tupu o le lalolagi ma le atu laulau uma” e faapea ua faapotopotoina faatasi “i le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” (Faaaliga 16:14) O le a soloiesea atunuu ma a latou amioga faapiʻopiʻo. O lenei mea, ua mafai ai e le pulega a le Atua ona faia lana galuega e aunoa ma le toe faalavelavea.

Ona o le Pule Silisili ese i le vateatea, o le a tuuina atu ai e Ieova le Atua i lona Alo le mana ma le atamai e faia ai suiga mo le autasia o tagata. O le a autasia moni e le pulega a le Atua tagata, ma o le a manuia ai i latou uma o ē faia le amiotonu. E lelei pe a e faitauina i lau lava Tusi Paia, le Salamo 72. I inā, o loo faaali mai ai se valoaga e uiga i le mea o le a faia e le pulega a le Alo o le Atua mo tagata. O le a tofo ai tagata i le autasi moni i le lalolagi atoa, lea o le a mavae atu ai o latou faafitauli uma; o feteenaʻiga, faiga sauā, le mativa ma isi mea faapena.

I lenei lalolagi fevaevaeaʻi, ua manatu ai le toʻatele ailoga a faataunuuina moni lea faamoemoe. Ae e sesē pe a mafaufau faapena. Ua taunuu uma folafolaga a Ieova i aso ua mavae, ma o le a lē iʻuvale foʻi na folafolaga mo le lumanaʻi. (Isaia 55:10, 11) Pe e te fia vaai i nei suiga? E mafai ona e vaai i ai. Talu ai, o loo iai nei ni tagata o ē o sauniuni mo lenā taimi. O i latou nei e ō mai mai atunuu uma lava, ae na i lo le fetauaʻi, o lea ua autasia nei i latou i le gauaʻi atu i le pulega a le Atua. (Isaia 2:2-4) O ai i latou? Ua lauiloa i latou, o Molimau a Ieova. E lelei le talia o le valaaulia ina ia asiasi atu i maota e faia ai a latou sauniga. O le a faapena foʻi ona e olioli i se aufaatasiga e faafouina ai ma tagata o ē e mafai ona fesoasoani atu iā te oe ina ia gauaʻi i le pulega a le Atua ma olioli ai i le autasi o le a leai sona gataaga.

[Ata i le itulau 7]

O tagata mai atunuu uma o loo sauniuni e ola i se lalolagi ua autasia ona tagata

[Faamatalaga i Ata i le itulau 4]

Saeed Khan/AFP/Getty Images

[Faamatalaga i Ata i le itulau 5]

Se fafine faavauvau i: Igor Dutina/AFP/Getty Images; tagata tetee: Said Khatib/AFP/Getty Images; taavale faaauupegaina: Joseph Barrak/AFP/Getty Images