Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Le Tala Lelei mo Tagata o Atunuu Uma

Le Tala Lelei mo Tagata o Atunuu Uma

Le Tala Lelei mo Tagata o Atunuu Uma

“E fai foʻi outou ma molimau iā te aʻu . . . e oo lava i le tuluʻiga o le lalolagi.”—GALUEGA 1:8.

1. I le avea ma faiaʻoga o le Tusi Paia, o ā mea tatou te uaʻi atu i ai ma aiseā?

O FAIAʻOGA tomai, e uaʻi atu e lē gata i mea o latou taʻu atu i a latou tamaiti aʻoga, a o le auala foʻi e taʻu atu ai. I le avea o ni faiaʻoga o upu moni o le Tusi Paia, tatou te faia le mea lava lea e tasi. Tatou te uaʻi atu i le feʻau o loo tatou talaʻia ma le auala o loo talaʻi ai. E lē suia la tatou feʻau, le tala lelei o le Malo o le Atua, peitaʻi e fesuisuiaʻi a tatou auala e talaʻi atu ai. Aiseā? Ina ia oo atu i le tele o tagata e mafai ai.

2. Pe afai e fesuisuiaʻi a tatou auala e talaʻi atu ai, o ai o loo tatou faaaʻoaʻo atu i ai?

2 O le fesuisuiaʻi o a tatou auala e talaʻi atu ai, ua tatou faaaʻoaʻo ai i auauna a le Atua i aso anamua. O se faaaʻoaʻoga, seʻi manatu iā Paulo. Na ia faapea mai: “Sa ou faapei o se Iutaia iā Iutaia . . . ua ou faapei o sē lē nofo i le tulafono i ē ua lē nofo i le tulafono . . . Ua ou faapei o sē vaivai i ē ua vaivai, ina ia ou maua ē ua vaivai; ua avea aʻu ma mea uma mo tagata uma, ina ia iu lava ina ola nisi iā te aʻu.” (1 Korinito 9:19-23) Sa taulau manuia le auala a Paulo. O le a tatou taulau manuia foʻi pe afai e fesuisuiaʻi a tatou taulimaga ina ia talafeagai ma tagata o loo talanoa atu i ai.

I “Tuluʻiga Uma o le Lalolagi”

3. (a) O le ā le luʻi o loo tatou fesagaʻia i le talaʻiga? (e) Ua faataunuuina faapefea upu o le Isaia 45:22 i aso nei?

3 O le luʻi sili o loo fesagaʻi ma i latou o talaʻia le tala lelei o le telē lea o le oganuu—o le “atu laulau uma.” (Mataio 24:14) I le senituri faatoʻā mavae, na finafinau ai le toʻatele o auauna a Ieova e ō atu i oganuu fou e talaʻi atu ai le tala lelei. O le ā le iʻuga? Ua iai se faatelega mataʻina i le lalolagi. I le amataga o le senituri lona 20, e itiiti lava ni nai atunuu na lipotia mai ai le talaʻiga, peitaʻi, i le taimi nei o loo galulue ai Molimau a Ieova i atunuu e 235! E moni, ua faalauiloa atu le tala lelei o le Malo i “tuluʻiga uma o le lalolagi.”—Isaia 45:22.

4, 5. (a) O ai o loo faia se galuega tāua i le talaʻia o le tala lelei? (e) O ā ni faamatalaga a nisi ofisa o lālā e uiga iā i latou mai isi atunuu ia o loo auauna i a latou oganuu?

4 O ā māfuaaga o lenā agaʻigaʻi i luma? E tele māfuaaga. E tele se sao ua faia i le agaʻi i luma o le galuega e misionare ua aʻoaʻoina i le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata. E faapena foʻi le 20,000 ē ua faauu mai le Aʻoga mo Toleniga i le Faiva. E lē gata i lea, ae toʻatele foʻi Molimau ua faaalu a latou tupe e siitia atu ai i oganuu o loo manaʻomia ai ni tagata talaʻi o le Malo. Ua lotomalilie na tane ma fafine Kerisiano, o ē laiti, matutua, nofofua ma faaipoipo e faia faapea, ma e telē foʻi so latou sao i le talaʻia o le feʻau o le Malo i le lalolagi aoao. (Salamo 110:3; Roma 10:18) E matuā talisapaia lava i latou. Mātau ni tala mai ofisa o lālā e uiga iā i latou mai isi atunuu o loo auauna i oganuu o lālā o loo manaʻomia ai tagata talaʻi.

5 “Ua taʻimua nei Molimau pele i le talaʻiga i nuu maotua, fesoasoani i le faatūina o faapotopotoga fou, ma faia so latou sao i le agaʻigaʻi i luma faaleagaga o uso ma tuafāfine i lenei atunuu.” (Ecuador) “Pe afai e toe foʻi le faitau selau o i latou ia na siitia mai isi atunuu o loo auauna i inei, o le a lē mautū lelei se faapotopotoga. O se faamanuiaga le iai faatasi ma i latou.” (Dominican Republic) “I le tele o a matou faapotopotoga, e maualuga ai le pasene o le aofaʻi o tuafāfine, i nisi taimi e oo atu ai i le 70 pasene. (Salamo 68:11) O le toʻatele o i latou, e fou i le upu moni peitaʻi, na saunia e tuafāfine paeonia nofofua o ē na ō mai mai isi atunuu se fesoasoani tāua tele i le aʻoaʻoina o ē fou. O nei tuafāfine mai isi atunuu o ni meaalofa moni lava iā i matou!” (O se nuu i Europa i Sasaʻe) Po o e manatunatu e auauna i se isi atunuu? *Galuega 16:9, 10.

“Tagata e Toʻatinoagafulu ai Gagana Uma o Nuu Ese”

6. Ua faapefea ona faasino mai e le Sakaria 8:23 le avea o gagana ma luʻi i la tatou talaʻiga?

6 O se isi luʻi telē, o le tele o mau gagana eseese i le lalolagi. Na valoia e le Afioga a le Atua: “O ia ona aso e tago atu ai tagata e toʻatinoagafulu ai gagana uma o nuu ese; latou te tago atu lava i le pito ofu o le sa Iutā ma faapea atu, Tatou te ō ma outou; auā ua matou faalogo, o loo iā te outou le Atua.” (Sakaria 8:23) O le faataunuuga i aso nei o lenei valoaga, o tagata e toʻatinoagafulu, ua faaataina ai le motu o tagata e toʻatele, e pei ona valoia i le Faaaliga 7:9. Ae peitaʻi, ia mātau, e tusa ai ma le valoaga a Sakaria, o “tagata e toʻatinoagafulu” e lē gata e ō mai mai nuu uma ae o “gagana uma o nuu ese.” Po ua tatou vaaia ea le faataunuuga o lenei vala tāua o le valoaga? Ioe, o le tulaga moni lenā.

7. O ā fuainumera ua faaalia ai ua oo le tala lelei i tagata o “gagana uma o nuu ese”?

7 Seʻi o tatou iloiloina nisi o fuainumera i lenei mataupu. I le 50 tausaga ua mavae, na lomia ai a tatou lomiga i gagana e 90. I aso nei, ua faateleina lenā fuainumera i le sili atu i le 400. Ua faia e le “auauna faamaoni ma le mafaufau” taumafaiga uma e saunia ai lomiga mo tagata e oo lava iā i latou e toʻaitiiti e tautatala i la latou gagana. (Mataio 24:45) O se faaaʻoaʻoga, ua maua nei lomiga faale-Tusi Paia i le gagana Greenland (e 47,000 tagata e tautatala ai), gagana Palau (e tautatala ai le 15,000) ma le Yap (e lē atoa le 7,000 e tautatala ai).

Maua Avanoa Fou i se “Faitotoʻa Lautele”

8, 9. O le ā le mea ua tupu ua tatala ai iā i tatou se “faitotoʻa lautele,” ma ua faapefea ona tali atu i ai le faitau afe o Molimau?

8 I aso nei, e lē manaʻomia ona tatou malaga atu i nuu mamao ina ia talaʻi atu le tala lelei i tagata e tautatala i isi gagana. I tausaga lata mai nei, e faitau miliona tagata ua siitia atu i isi atunuu e tamaoaiga, atoa ma ē sulufaʻi, ia ua ala ai ona iai le tele o vaega o tagata e tautatala i isi gagana. O se faaaʻoaʻoga, i Pale i Falani, pe tusa ma le 100 gagana eseese e tautatala ai tagata. I Toronoto i Kanata, e 125 gagana, ma i Lonetona i Egelani, e sili atu i le 300 gagana eseese e tautatala ai tagata! O le nonofo o tagata mai isi atunuu i oganuu a le tele o faapotopotoga, ua tatala ai se “faitotoʻa lautele” ma maua ai avanoa fou e talaʻi atu ai le tala lelei i tagata mai le tele o atunuu.—1 Korinito 16:9.

9 E faitau afe Molimau ua tali atu i le luʻi e ala i le aʻoaʻoina o se gagana fou. E ui ina faigatā ona aʻoaʻo se gagana fou, ae ua tauia taumafaiga ina ua mafai ona fesoasoani i tagata e siitia mai isi atunuu ma ē sulufaʻi, ina ia iloa le upu moni o loo i le Tusi Paia. I se tausaga lata mai nei, e toeitiiti 40 pasene o i latou uma na papatisoina i tauaofiaga itumalo i se atunuu o Europa i Sisifo, na siitia mai isi atunuu.

10. Po o e faaaogāina le tamaʻitusi Good News for People of All Nations? (Tagaʻi i le pusa “Vala o le Tamaʻitusi Good News for People of All Nations,” i le itulau e 26.)

10 E moni, o le toʻatele o i tatou, e lē avanoa e aʻoaʻoina se gagana fou. Ae e ui i lea, e mafai ona tatou fesoasoani i tagata siitia mai isi atunuu e ala i le faaaogāina o le tamaʻitusi fou, Good News for People of All Nations, * lea o loo iai se feʻau manaia o le Tusi Paia i gagana eseese. (Ioane 4:37) Po o e faaaogāina lenei tamaʻitusi i le talaʻiga?

Pe a Lē Fia Faalogo Mai Tagata

11. O le ā le isi luʻi o loo fesagaʻia i isi oganuu?

11 A o faateteleina aafiaga a Satani i le lalolagi, ua iai foʻi se isi luʻi ua fesagaʻia, o le itiiti lea o le tali lelei mai i nisi o oganuu. O le mea moni, tatou te faatalitalia lenei mea talu ai, sa valoia e Iesu le iai o na tulaga. Na ia fetalai e faatatau i o tatou aso: “E maalili foʻi le alofa o le toʻatele o tagata.” (Mataio 24:12) O le mea moni, ua mou atu le talitonu i le Atua ma le faatāuaina o le Tusi Paia e le toʻatele. (2 Peteru 3:3, 4) O lea la, o nisi atunuu o le lalolagi, e toʻaitiiti ni nai tagata e avea ma soo o Keriso. Peitaʻi, e lē uiga ai faapea ua fai fua galuega mamafa a o tatou uso ma tuafāfine Kerisiano pele, o ē o loo faamaoni e talaʻi i na oganuu. (Eperu 6:10) Aiseā? Seʻi o tatou talanoaina māfuaaga o loo mulimuli mai.

12. O ā māfuaaga e lua o la tatou talaʻiga?

12 Ua faamamafa e le Evagelia a Mataio māfuaaga e lua o la tatou talaʻiga. O le māfuaaga muamua, ia tatou “ō atu e fai nuu uma lava ma soo.” (Mataio 28:19) O le lona lua, e ao ona talaʻia le feʻau o le Malo e fai ma “molimau” i tagata. (Mataio 24:14) E tāua uma māfuaaga e lua, peitaʻi o le māfuaaga mulimuli e tāua tele. Aiseā?

13, 14. (a) O le ā se vala mataʻina o le faailoga o le faatasi mai o Keriso? (e) O le ā le mea e ao ona manatua aemaise lava pe a talaʻi i oganuu e faalēfiafia tagata e faalogo?

13 Na faamauina e Mataio le fesili a le ʻauaposetolo iā Iesu: “Pe se ā foʻi le faailoga o lou maliu mai (po o lou faatasi mai), ma le gataaga o le lalolagi?” (Mataio 24:3) I le tali atu, na fetalai ai Iesu, o se tasi o vala matilatila o lenā faailoga, o le galuega talaʻi i le lalolagi atoa. Pe na ia fetalai e uiga i le faia ma soo? E leai. Na ia fetalai: “E talaʻiina atu foʻi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma.” (Mataio 24:14) Sa faaalia la e Iesu o le galuega talaʻi, o se vala tāua lea o le faailoga.

14 A o tatou talaʻia le tala lelei o le Malo, tatou te manatua e tusa lava pe tatou te lē taulau i le faia o soo, ae ua taulau manuia i le avatuina o se “molimau.” E tusa lava po o le a le auala e tali mai ai tagata, ae ua latou iloa le galuega o loo tatou faia, ma o le faia faapea ua tatou faia ai se sao i le faataunuuina o le valoaga a Iesu. (Isaia 52:7; Faaaliga14:6, 7) Na taʻua e Jordy, o se molimau talavou i Europa i Sisifo: “Ua matuā faafiafiaina aʻu ona ua ou iloa o loo finagalo malie Ieova i le faia o saʻu vaega i le faataunuuina o le Mataio 24:14.” (2 Korinito 2:15-17) E lē taumatea o lou lagona foʻi lenā.

Pe a Teena la Tatou Feʻau

15. (a) O le ā le lapataʻiga na muaʻi avatu e Iesu i ona soo? (e) Aiseā ua mafai ai ona tatou talaʻi e ui lava i teteega?

15 O teteega, o se isi lea luʻi i le talaʻia o le tala lelei o le Malo. Na muaʻi lapataʻia e Iesu ona soo: “E inosia foʻi outou e nuu uma ona o loʻu igoa.” (Mataio 24:9) E pei o uluaʻi Kerisiano, ua inosia foʻi soo o Iesu i aso nei, tetee i ai isi ma sauāina. (Galuega 5:17, 18, 40; 2 Timoteo 3:12; Faaaliga 12:12, 17) I nisi o atunuu ua faasāina ai la latou galuega e malo. Ae peitaʻi, ua faaauau pea e Kerisiano moni i na atunuu ona talaʻi atu le tala lelei o le Malo, ona o le usiusitai i le Atua. (Amosa 3:8; Galuega 5:29; 1 Peteru 2:21) Aiseā ua mafai ai e i latou, faapea foʻi ma isi Molimau i le lalolagi aoao ona faia faapena? Ua faamalosia e Ieova i latou e ala i lona agaga paia.—Sakaria 4:6; Efeso 3:16; 2 Timoteo 4:17.

16. Na faapefea ona faaalia e Iesu le sootaga o le talaʻiga ma le agaga o le Atua?

16 Na faamamafa e Iesu sootaga o le agaga o le Atua ma le talaʻiga ina ua ia fetalai atu i ona soo: “O le a maua e outou le mana, pe a afio ifo le Agaga Paia i luga iā te outou; e fai foʻi outou ma molimau iā te aʻu . . . i le tuluʻiga o le lalolagi.” (Galuega 1:8; Faaaliga 22:17) E tāua tele le faasologa o mea tutupu i lenei mau. Muamua, na maua e soo le agaga paia ma na latou faia le galuega talaʻi i le lalolagi. O le lagolagosua a le agaga o Ieova, na faamalosia ai i latou e tumau i le avatuina o se “molimau i nuu uma.” (Mataio 24:13, 14; Isaia 61:1, 2) Ua talafeagai la ona taʻua e Iesu le agaga paia o le “Fesoasoani.” (Ioane 15:26) Na ia fetalai, e aʻoaʻo ma taʻitaʻia e le agaga o le Atua ona soo.—Ioane 14:16, 26; 16:13.

17. E faapefea ona fesoasoani le agaga paia iā i tatou pe a fesagaʻi ma teteega ogaoga?

17 O ā auala ua fesoasoani ai le agaga o le Atua iā i tatou i aso nei pe a fesagaʻi ma teteega ogaoga i le talaʻia o le tala lelei? E faamalosia e le agaga o le Atua i tatou ma tetee atu iā i latou o sauāina i tatou. Ina ia faataʻitaʻi lenei tulaga, seʻi tatou talanoaina se mea na tupu i le soifuaga o le tupu o Saulo.

Teena e le Agaga o le Atua

18. (a) Aiseā na suia ai Saulo e avea ma tagata leaga? (e) O ā auala na taumafai ai Saulo e fasiotia Tavita?

18 Na lelei le amataga o Saulo o se uluaʻi tupu o Isaraelu peitaʻi, mulimuli ane, na oo ina lē usiusitai o ia iā Ieova. (1 Samuelu 10:1, 24; 11:14, 15; 15:17-23) O le iʻuga, na lē toe lagolagoina e le agaga o le Atua le tupu. Na matuā ita Saulo iā Tavita, o lē na faauuina o se tupu e sosoo atu, ma na fesoasoani le agaga o le Atua iā Tavita. (1 Samuelu 16:1, 13, 14) Na foliga mai e faigofie ona fasiotia Tavita. Auā foʻi e na o se kitara sa iā te ia a o Saulo na ia uu se tao i lona lima. I se tasi aso a o tā le kitara e Tavita, “ua velo le tao e Saulo, ua fai ane, Ou te fasi iā Tavita ia tuilua ma le pa o le fale; a ua ʻalo faalua Tavita i ona luma.” (1 Samuelu 18:10, 11) Ina ua uma lenā, na faalogo Saulo i lona atalii o Ionatana le uō a Tavita, ma tautō: “O loo soifua Ieova, e lē fasia lava o [Tavita].” Ae na toe lamalama foʻi Saulo e “fasioti iā Tavita i le tao.” Ae peitaʻi, na ʻalo ese Tavita i luma o Saulo, “ua taulia le tao i le pa o le fale.” Na sola Tavita ae na tuliloa o ia e Saulo. I lenā taimi mataʻina, na oo ai ina tetee le agaga o le Atua iā Saulo. I le fea itu?—1 Samuelu 19:6, 10.

19. Na faapefea ona puipuia e le agaga o le Atua ia Tavita?

19 Na sola Tavita iā Samuelu peitaʻi, na auina atu e Saulo ana tamāloloa e puʻe mai o ia. Ae, ina ua latou oo i le mea o lafi ai Tavita, “ona i ai lea i luga o auauna a Saulo le Agaga o le Atua, ua perofeta foʻi i latou.” Talu ai ua malosi tele le agaga o le Atua iā i latou, na matuā galo ai le māfuaaga na auina atu ai i latou. E faalua ona auina atu e Saulo ana tamāloloa e puʻe Tavita, ma na tupu le mea lava lenā e tasi iā i latou i taimi uma. Mulimuli ane, na alu ai loa le tupu o Saulo e puʻe Tavita, peitaʻi e leʻi mafai foʻi e ia ona tetee atu i le malosi o le agaga o le Atua. O le mea moni, o le agaga paia na māfua ai ona lē toe mafai ona ia faia se mea “ua atoa lea aso, ua atoa foʻi le po,” ma ua maua ai le taimi e sola ai Tavita.—1 Samuelu 19:20-24.

20. O le ā le lesona tatou te aʻoaʻoina mai le sauāina e Saulo o Tavita?

20 Ua aofia i lenei tala e uiga iā Saulo ma Tavita se lesona e faamalosiau ai: E lē mafai ona taulau ē e sauāina auauna a le Atua pe a teena e lona agaga. (Salamo 46:11; 125:2) Na finagalo Ieova e avea Tavita ma tupu o Isaraelu. E leai ma se tasi e na te mafai ona suia lenā mea. I o tatou aso, o le finagalo o Ieova “e talaʻiina atu foʻi lenei tala lelei o le malo.” E leai se tasi na te mafai ona taofia lenā galuega mai le faataunuuina.—Galuega 5:40, 42.

21. (a) Ua faapefea ona gaoioi nisi tagata tetee i aso nei? (e) O le ā le mea ua tatou matuā mautinoa ai?

21 Ua pepelo nisi taʻitaʻi lotu ma taʻitaʻi o malo ma oo lava ina sauāina i tatou ona o le faia o le galuega. Ae peitaʻi, e pei lava ona sa puipuia faaleagaga e Ieova ia Tavita, e faapena foʻi ona Ia puipuia ona tagata i aso nei. (Malaki 3:6) O lea la, e pei o Tavita, tatou te fai atu ma le mautinoa: “Ua ou faatuatua i le Atua; ou te lē fefe i se mea e faia e tagata iā te aʻu.” (Salamo 56:11; 121:1-8; Roma 8:31) Ioe, ia talosia o le fesoasoani a Ieova, tatou te faaauau ai ona foʻia luʻi uma lava, a o faia lo tatou tofiga mai le Atua e talaʻi le tala lelei o le Malo i tagata o atunuu uma.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 5 Tagaʻi i le pusa “O se Mea e Matuā Faamalieina Ai,” i le itulau 22.

^ pala. 10 Lomia e Molimau a Ieova.

Pe E te Manatua?

• Aiseā e ao ai ona fesuisuiaʻi a tatou auala e talaʻi atu ai?

• O ā avanoa fou ua faaavanoaina e se “faitotoʻa lautele”?

• O le ā ua faataunuuina e la tatou talaʻiga e oo lava i oganuu e itiiti se tali mai?

• Aiseā e lē mafai ai e ē tetee ona taofia le talaʻiga o le tala lelei o le Malo?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 22]

O se Mea e Matuā Faamalieina Ai

“Ua fiafia ma olioli i la latou auaunaga autasi iā Ieova.” O le faamatalaga lenā e uiga i se aiga na siitia mai Sepania i Polivia. Na muamua alu atu i inā le tama tama a le ulugalii e lagolagoina se vaega i se oganuu maotua. O lona fiafia na matuā faagaeetia ai ona mātua, lea e leʻi umi ae auauna uma ai i inā le aiga atoa, e aofia ai tama e toʻafā mai le 14 tausaga i le 25. O le toʻatolu o nei tama o loo paeonia, ma o lē na muamua alu atu, e leʻi leva talu ai nei ona auai i le Aʻoga mo le Toleniina i le Faiva.

Ua faapea mai Angelica e 30 tausaga mai Kanata, ae o loo auauna i se atunuu i Europa i Sasaʻe: “O le tele ia o luʻi peitaʻi, ua faamalieina aʻu ona o le fesoasoani i tagata i le talaʻiga. Na matuā faagaeetia foʻi aʻu i le tele o faailoaga o le talisapaia mai Molimau o le atunuu, o ē faafetai mai mo loʻu sau ma fesoasoani iā i latou.”

Na faamatala e se ʻauuso teine e leʻi atoa lo la taʻi 30 tausaga, mai Amerika o ē o loo auauna i le Dominican Republic: “E tele tū ma aga eseese e ao ona ma faamasani i ai. Peitaʻi, sa ma finafinau pea i lo ma tofiga, ma e toʻafitu a ma tagata aʻoga ua auai nei i sauniga.” Ua tele se sao o nei tuafāfine e toʻalua i le faamaopoopoina o se vaega o tagata talaʻi o le Malo i se aai e lē o iai se faapotopotoga.

O Laura, o se tuafafine e leʻi atoa lona 30 tausaga, sa galue i se isi atunuu i le sili atu i le fā tausaga. Ua ia faapea mai: “Na ou taumafai e ola i se olaga faigofie. Ua fesoasoani lea i le ʻautalaʻi e iloa, o le olaga faigofie o se filifiliga e māfua ona faia ona o le mafaufau lelei ae lē ona o le mativa. Ua ou lē popole i tulaga faigatā o le galue i se isi atunuu ona ua mafai ona ou fesoasoani i isi aemaise lava talavou. O le a ou lē tuua laʻu auaunaga ona o se isi olaga lelei, ae o le a ou nofo pea i inei pe a tusa ai ma le finagalo o Ieova.”

[Pusa/Ata i le itulau 26]

Vala o le Tamaʻitusi Good News for People of All Nations

Ua aofia i lenei tamaʻitusi Good News for People of All Nations se feʻau e tasi le itulau ua tusia i le 92 gagana. Ua tusia le feʻau i le suinauna peresona muamua. O lea la, pe a faitau i ai le tagata e ona le fale, e peiseaʻī o loo e talanoa atu iā te ia:

O loo iai se faafanua o le lalolagi i le faavaa pito i totonu. Ia faaaogā lenei faafanua ina ia maua ai se tulaga femalamalamaaʻi ma le tagata o le aiga. Atonu e mafai ona faasino i ai le atunuu o loo e alaala ai, ma faailoa i ai e te fia iloa po o fea e sau ai. O le faia faapea, e te ono faalaeiauina ai o ia e faaali atu ona manatu ma iʻu ai i se tulaga faaleuō ma toʻafimālie.

O loo lisi mai i upu tomua o le tamaʻitusi, ni laasaga e ao ona tatou faia e avatu ai se fesoasoani aogā i ē e tautatala i se gagana tatou te lē malamalama ai. Faamolemole, ia faitau lelei i nei laasaga ma ia tinoū e faatatauina.

E lē gata o loo lisi mai i le faasologa o mataupu ia gagana, ae o le faailoga foʻi e iloa ai le gagana. O le a fesoasoani lenei vala iā te oe e iloa ai faailoga o gagana ia o loo i iai i savali aemaise foʻi isi lomiga.

[Ata]

Po o e faaaogāina lenei tamaʻitusi i le talaʻiga?

[Ata i le itulau 23]

Ua lomia nei a tatou lomiga faale-Tusi Paia i gagana e sili atu i le 400

GHANA

FILIPAINA

LAPLAND (SUETENA)

[Ata i le itulau 24, 25]

Pe e mafai ona e galue i le mea o loo tele ai le manaʻomia mo ni tagata talaʻi o le Malo?

ECUADOR

DOMINICAN REPUBLIC