Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Loo Ola le Afioga a Ieova

O Loo Ola le Afioga a Ieova

Manatu Tāua Mai le Tusi Muamua a Tupu

O Loo Ola le Afioga a Ieova

“A PULE ē amiotonu, ua olioli ai le nuu; a e a pule ē amio leaga, ua mapuitigā le nuu.” (Faataoto 29:2) Ua faaalia manino mai i le tusi Muamua a Tupu, le moni o lenei faataoto. O loo faamatala mai ai le soifuaga o Solomona, lea sa olioli ai Isaraelu anamua i le filemu ma le manuia tele i le taimi o lana nofoaiga. O loo aofia ai foʻi i le Muamua Tupu se tala e uiga i le vaevaeina o le nuu ina ua maliu Solomona, faapea tupu e toʻa 14, o ē na sosoo ma ia, o nisi o Isaraelu, a o nisi o Iuta. E na o le toʻalua lava tupu mai nei tupu uma na tumau pea lo la faamaoni iā Ieova. E lē gata i lea, o loo taʻua ai foʻi i le tusi gaoioiga a perofeta e toʻaono, e aofia ai ma Elia.

Na tusia lenei tusi e le perofeta o Ieremia, i Ierusalema ma Iuta, ma o loo aofia ai i le tala se vaitaimi e tusa ma le 129 tausaga; mai le 1040 T.L.M. e oo i le 911 T.L.M. A o tusia lenei tusi, e foliga mai, sa saʻili atu Ieremia i na faamaumauga anamua, e pei o “le tusi i mea na faia e Solomona.” O na tusi e ese mai, ua lē o toe i ai.—1 Tupu 11:41; 14:19; 15:7.

FAAAUILUMA E SE TUPU POTO LE FILEMU MA LE MANUIA

(1 Tupu 1:1–11:43)

E amata lava le Muamua Tupu i se tala e uiga ia Atonia le atalii o le tupu o Tavita, na lamalama o ia e faoa faamalosi le nofoaiga a lona tamā. Ae ona o le gaoioi vave o Natano, na faalēaogāina ai lea faufauga, ma faauu ai loa Solomona le atalii o Tavita e fai ma tupu. Sa fiafia le finagalo o Ieova i le talosaga a le tupu fou, ma foaʻiina atu iā te ia le “loto poto ma le matala” faapea le “oloa atoa ma le mamalu.” (1 Tupu 3:12, 13) E lē mafaatusalia le poto ma le mauoloa o le tupu. Sa olioli ai Isaraelu i lenā vaitaimi i le filemu ma le manuia.

I atinaʻe o faugāfale na faia e Solomona, ua ia faaumaina le fausiaina o le malumalu o Ieova, faapea foʻi le tele o isi fale o le malo. Ua faamautinoa atu e Ieova iā Solomona e faapea, pe a tumau pea ona e usiusitai: “Ona ou faatumauina lea o le nofoālii o lou malo i Isaraelu e faavavau.” (1 Tupu 9:4, 5) Ua lapataʻi atu foʻi le Atua iā te ia e faatatau i āuga o le lē usiusitai. Ae peitaʻi, ua oo ina faiavā atu Solomona i fafine ese e toʻatele. O lea, ina ua toeaina, na liliu atu ai o ia i tapuaʻiga sesē. Ua valoia ai e Ieova o le a vaevaeina lona malo. I le 997 T.L.M., na maliu ai Solomona ma faaiʻuina ai le 40 tausaga o lana nofoaiga. Ona soloaʻi ane lea o lona atalii o Reopoamo i le nofoālii.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

1:5—Aiseā na taumafai ai Atonia e faoa le malo a o soifua pea Tavita? E lē o taʻu maia i le Tusi Paia le māfuaaga. Ae, talu ai ua feoti uma ia uso matutua o Atonia, o Amanono ma Apisaloma, faapea foʻi le atalii o Tavita o Kiliava, atonu ua manatu ai Atonia, e iai foʻi lana aiā i le nofoālii ona e toe o ia le atalii matua o Tavita lea e totoe. (2 Samuelu 3:2-4; 13:28, 29; 18:14-17) Talu ai o loo lagolagoina o ia e le taʻitaʻiʻau malosi o Ioapo, faapea le ositaulaga sili o Aviata, e foliga mai na mautinoa ai e Atonia, o le a taulau manuia lana taumafaiga. E lē o taʻu maia i le Tusi Paia pe na ia iloa le fuafuaga a Tavita, o Solomona lea o le a soloaʻi ane i le nofoālii. Ae peitaʻi, e leʻi valaaulia e Atonia ia Solomona ma isi tagata totoa a Tavita i se taulaga. (1 Tupu 1:9, 10) E foliga mai la, sa manatu Atonia iā Solomona o sē faatavā.

1:49-53; 2:13-25—Aiseā na fasiotia ai e Solomona ia Atonia ina ua uma ona faamagalo o ia? E ui lava e leʻi iloa e Patisepa le faufauga a Atonia ina ua ia talosaga atu iā Solomona e avatu Apiseka e fai ma ana avā, ae na iloa e Solomona le faanaunauga leaga sa māfua ai lenei mataupu. E ui lava e leʻi faia e Tavita se faiā faaleituaiga ma Apiseka, ae sa iai le manatu, o Apiseka, o le palake a Tavita. E tusa ai ma aganuu i lenā taimi, e na o se tasi lava o le a sui tulaga iā Tavita, e tatau ona avea o ia ma ana avā. Atonu sa manatu Atonia, o le avea o Apiseka e fai ma ana avā, o le a ia toe taumafai ai ina ia maua le nofoālii. Ua manatu Solomona e uiga i le talosaga a Atonia, o se faailoga lea o lona naunau ia maua le tulaga tautupu, o lea na ia faalēaogā ai lana faamagaloga ma faatonuina le fasiotia o Atonia.

6:37–8:2—O anafea na faaulufale ai le malumalu? Na māeʻa le malumalu i le masina lona valu o le tausaga e 1027 T.L.M., le tausaga lona 11 o le nofoaiga a Solomona. E foliga mai, e 11 masina na aumaia ai meafale, ma faia ai isi sauniuniga. O le faaulufalega, atonu na faia i le masina lona fitu o le tausaga e 1026 T.L.M. O loo faamatalaina i inei isi faugāfale na faia ina ua māeʻa ona fausiaina, ma a o leʻi taʻua le faaulufalega o le malumalu, ina ia faailoa mai ai le polokalame atoa o faugāfale.—2 Nofoaiga a Tupu 5:1-3.

9:10-13—Pe na ōgatusa ma le Tulafono a Mose le meaalofa a Solomona i le avatua o aai e 20 i le nuu o Kalilaia mo Hiramo le tupu o Turo? O le Tulafono o loo taʻua i le Levitiko 25:23, 24, sa mafai ona faatatauina e na o laueleele ia sa nofoia e tagata Isaraelu. O aai ia na foaʻi atu e Solomona iā Hiramo, atonu sa nofoia e tagata e lē o ni Isaraelu, e ui lava o loo i totonu o tuaoi o le Nuu Folafolaina. (Esoto 23:31) O gaoioiga a Solomona, sa ono faaalia ai lona lē tausisia o le Tulafono, e pei o lona ‘faateleina o solofanua mo ia lava,’ ma faia ni avā se tele. (Teuteronome 17:16, 17) Po o le ā lava le tulaga, ae e leʻi faamalieina Hiramo i le meaalofa. Atonu ona e leʻi lelei ona tausia ia aai e tagata faapaupau na nonofo ai, pe ai ona e lē lelei le tulaga.

11:4—Pe na lē faamaoni Solomona ona ua faalēlelei lona mafaufau ina ua toeaina o ia? E foliga mai e lē o le tulaga lenā. Na amata ona pule Solomona a o talavou lava o ia. E ui lava la ina pule mo le 40 tausaga, ae e leʻi oo ina matuā matua tele o ia. E lē gata i lea, e na te leʻi lafoaʻia atoatoa lona mulimuli atu iā Ieova. Ae e foliga mai, e pei sa palu faatasi isi tapuaʻiga ma lana tapuaʻiga.

Lesona mo i Tatou:

2:26, 27, 35. O mea e valoia mai e Ieova, e faataunuuina lava. O le aveesea o Aviata, o se tasi na tupuga mai iā Eli, na faataunuuina ai le “afioga a Ieova, na ia fetalaia mai ai i le aiga o Eli.” O le suia o Aviata e Satoka mai le aiga o Fineaso, na faataunuuina ai le Numera 25:10-13.—Esoto 6:25; 1 Samuelu 2:31; 3:12; 1 Nofoaiga a Tupu 24:3.

2:37, 41-46. Pagā le mataʻutia pe a manatu se tasi e mafai ona ia sopotapulaa pe solia tulafono a Ieova e aunoa ma le faasalaina! O i latou na liliuese mai le mulimuli atu ‘i le ala lauitiiti e tau atu i le ola,’ o le a pagatia i āuga o lenā filifiliga valea.—Mataio 7:14.

3:9, 12-14. E tali mai Ieova i tatalo faamaoni a ana auauna mo le loto poto ma le matala, ma lana taʻitaʻiga i la latou auaunaga iā te ia.—Iakopo 1:5.

8:22-53. Maʻeu se loto talisapaia na faaalia e Solomona mo Ieova; o le Atua alofa ma le agalelei, o Lē faataunuuina folafolaga, ma o Lē e faafofoga tatalo! O le manatunatu loloto i upu o le tatalo a Solomona i le faaulufalega, o le a saga faateleina ai lo tatou lotofaafetai mo Ieova ma ona uiga.

11:9-14, 23, 26. Ina ua lē usiusitai Solomona i ona tausaga mulimuli ane, na faatūina ai e Ieova nisi e tetee atu iā te ia. Ua faapea mai Peteru: “E tetee atu le Atua i ē faamaualuga, a e foaʻiina mai le alofa tunoa i ē faamaulalo.”—1 Peteru 5:5.

11:30-40. Na lamalama le tupu o Solomona ia fasiotia Ierepoamo ona o le valoaga a Akia e uiga iā Ierepoamo. Pagā le ese o le tali atu a le tupu i le taimi lea, mai lana tali atu i le tusa ma le 40 tausaga muamua atu, e na te leʻi manaʻo e taui ma sui atu iā Atonia ma isi na taupulepule leaga faasaga iā te ia! (1 Tupu 1:50-53) Ua māfua lenei suiga o Solomona, ona ua ia liliu ese mai iā Ieova.

UA VAELUAINA LE MALO AUTASI

(1 Tupu 12:1–22:53)

Ua ō atu Ierepoamo ma tagata Isaraelu i le tupu o Reopoamo ma fai i ai, e faamāmā le galuega tigā ma le amo mamafa na faaeetia e Solomona. Ae na tali atu Reopoamo i le faaopoopo atu i la latou amo, na i lo o le talia o la latou talosaga. Na tetee ituaiga e sefulu, ma latou faia Ierepoamo ma tupu iā i latou. O lea, na vaeluaina ai le malo. Ua pule Reopoamo i le malo i saute lea na faia aʻe i ituaiga o Iuta ma Peniamina, ae ua pule Ierepoamo i le malo i mātū o ituaiga e sefulu o Isaraelu.

Ina ia taofia tagata mai le ō atu i Ierusalema e tapuaʻi ai, na faia ai e Ierepoamo ni tamaʻi povi auro se lua; ua tuu le tasi i Tanu, a o le tasi i Peteli. O tupu na pule iā Isaraelu ina ua mavae Ierepoamo, o Natapu, Paasa, Ele, Semeri, Tipeni, Omeri, Aapo, ma Aasaia. A o Aviama, Asa, Iosefatu, ma Ioramo, na soloaʻi ane e sui iā Reopoamo i Iuta. O perofeta sa galulue i aso o na tupu, e aofia ai Akia, Semaia, ma le tagata o le Atua, e lē o iloa lona igoa, faapea Ieʻu, Elia, ma Mekaio.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

18:21—Aiseā na lē tali mai ai le nuu ina ua fesili atu Elia pe latou te mulimuli iā Ieova po o Paala? Ai ona sa latou iloa, ua nofosala i latou i le lē tapuaʻi atu iā Ieova ma le loto atoa e pei ona ia manaʻomia. Pe atonu ua faamaaaina o latou loto fuatiaifo ua oo ai ina latou lē iloa le sesē o le tapuaʻi atu iā Paala, ae i le taimi e tasi o loo latou tapuaʻi atu iā Ieova. E na o le taimi lava na faaalia ai e Ieova lona mana na latou faapea mai ai: “O Ieova, o le Atua ia; o Ieova o le Atua ia!”—1 Tupu 18:39.

20:34—Ina ua uma ona tuuina atu e Ieova iā Aapo le manumalo iā Suria, aiseā na faasao ai e Aapo lo latou tupu o Peniata? Na i lo o le fasiotia o Peniata, na osia e Aapo se feagaiga ma Peniata, lea na tuuina atu ai iā Aapo ia alu i Tamaseko le laumua o Suria, e lē taumatea, mo le faia ai o maketi mo fefaatauaʻiga. I le taimi muamua, na faapena foʻi ona faia e le tamā o Peniata mo ia lava ia ala i Samaria, mo ni pisinisi. I lea, na faasaʻoloto ai Peniata ina ia faia e Aapo ni pisinisi i Tamaseko.

Lesona mo i Tatou:

12:13, 14. Pe a faia ni filifiliga tāua, e tatau ona tatou saʻili atu i fautuaga mai tagata atamamai ma taʻumatuaina o ē e lava lo latou iloa o le Tusi Paia, ma e latou te faatāua taʻiala a le Atua.

13:11-24. O se fautuaga po o se apoapoaʻiga e foliga mai e faalēlelei, e tusa lava pe fai mai e se uso talitonu, e ao ona faatusatusa i taʻiala mai le Afioga a le Atua.—1 Ioane 4:1.

14:13. E suʻesuʻe e Ieova i tatou, ina ia silafia ai mea lelei i o tatou loto. E tusa lava pe e lē o iloa atu na mea lelei, ae e mafai ona ia faatuputeleina a o tatou auauna atu iā te ia ma le filigā.

15:10-13. E tatau lava ona tatou teena ma le loto tele o ē fulitua i le upu moni, ma faaauiluma le tapuaʻiga moni.

17:10-16. Na iloa e se fafine ua oti lana tane i Sarefata, o Elia, o se perofeta, ma faapena ona talia o ia, ma sa faamanuia e Ieova ana galuega o le faatuatua. Ua silafia foʻi e Ieova a tatou galuega o le faatuatua i aso nei, ma tauia i latou o loo lagolagoina le galuega o le Malo i auala eseese.—Mataio 6:33; 10:41, 42; Eperu 6:10.

19:1-8. Pe a fesagaʻi ma teteega ogaoga, e mafai ona tatou mautinoa e uiga i le lagolagosua a Ieova.—2 Korinito 4:7-9.

19:10, 14, 18. E lē o tuulafoaʻia tagata tapuaʻi moni. O loo lagolagoina i latou e Ieova faapea lo latou ʻauuso i le lalolagi aoao.

19:11-13. O Ieova, o le Atua soifua, ae e lē o se malosiaga faalenatura.

20:11. Ina ua gugutu Peniata i lona faaumatiaina o Samaria, na tali atu le tupu o Isaraelu: “Aua le mitamita lē ua fusi iā te ia lava i le ofu tau [lea e sauniuni ai i le taua] e pei o lē na te tatalaina” lona ofutau ina ua foʻi mai ma le manumalo i le taua. Pe a fesagaʻi ma se galuega fou, e ao ona tatou ʻalofia le soona mautinoa naʻuā e pei o se tagata mimita.—Faataoto 27:1; Iakopo 4:13-16.

E Matuā Aogā iā i Tatou

Pe a toe manatu i le tuuina mai o le Tulafono i le mauga o Sinai, na taʻu atu e Mose i le fanauga a Isaraelu e faapea: “Faauta mai, ou te tuuina atu i o outou luma i le aso nei le manuia ma le malaia; o le manuia pe afai tou te faalogo i poloaʻiga a Ieova lo outou Atua, ou te fai atu ai iā te outou i le aso nei; a o le malaia pe afai tou te lē faalogo i poloaʻiga a Ieova lo outou Atua, a e ō ese i le ala ou te fai atu ai iā te outou i le aso nei.”—Teuteronome 11:26-28.

Maʻeu le manino o lenei upu moni tāua ua tuuina mai iā i tatou mai le tusi Muamua a Tupu! E pei ona tatou iloa, o loo aʻoaʻo mai foʻi i lenei tusi isi lesona tāua. E moni, o loo ola ma o loo matuā galue foʻi le feʻau o loo i lenei tusi.—Eperu 4:12.

[Ata i le itulau 29]

Le malumalu ma isi fale na fausia e Solomona

[Ata i le itulau 30]

Ina ua uma ona faaalia e Ieova lona mana, na alalaga tagata e faapea: “O Ieova, o le Atua [moni] ia!”