Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

A‘oa‘oga Moni e Finagalo i ai le Atua

A‘oa‘oga Moni e Finagalo i ai le Atua

Aʻoaʻoga Moni e Finagalo i ai le Atua

E TĀUA i le Atua ona faaalia mai lona finagalo i tagata, ina ia iloa lelei ai po o ā aʻoaʻoga moni e faafiafia ai o ia. E manaʻomia ona faailoa mai i tagata uma lava. E faapefea e tagata ona iloa po o ā aʻoaʻoga, tapuaʻiga, ma amioga e talia e le Atua? Pe ua ia saunia ea ni faamatalaga? Afai o lea, o le ā le auala?

Pe mafai ona avea se tasi ma ave feʻau a le Atua ma fesootaʻi ma tagata uma lava? Ma le mautinoa lava, e leai. Ae e mafai e se tusi ona faia faapea. O lea la, o se mea talafeagai le faailoa mai e le Atua o lona finagalo i se tusi. O le Tusi Paia, o se tusi mai le Atua ua loa ona iai. Ua faapea mai se tasi o ona tusitala: “O tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aogā foʻi ia e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faatonu ai, e faapoto ai foʻi i le amiotonu.” (2 Timoteo 3:16) Sei o tatou tilofaʻia le Tusi Paia ma iloilo po o le puna lea o aʻoaʻoga moni.

O le ā le Umi Talu Ona Iai le Tusi Paia?

O le Tusi Paia o se tasi o tusi ua loa ona iai i tusi faalelotu uma. Na tusia ona vaega muamua i le silia ma le 3,500 tausaga ua mavae. Na māeʻa le Tusi Paia i le tausaga e 98 T.A. * E ui lava na tusia e ni tane e 40 i le silia ma le 1,600 tausaga, ae ua avea le Tusi Paia o se tusi ua sili ona lelei. Talu ai o le Atua, o ia lea o le tusitala o le Tusi Paia.

O le Tusi Paia o se tusi ua sili ona faaliliuina ma alumia i le talafaasolopito. I tausaga taʻitasi, e 60 miliona kopi o le Tusi Paia atoa po o ni ona vaega e tufatufaina atu. Ua faaliliuina le Tusi Paia atoa po o ni ona vaega i le silia ma le 2,300 gagana. E silia i le 90 pasene o tagata ua tofu ma le kopi i a latou lava gagana. E ui i faiga faailoga lanu ma faailoga tagata i le va o atunuu, ae o loo tosina atu pea tagata i lenei tusi.

O Faapefea Ona Faatulaga?

Afai o iai sau Tusi Paia, aiseā e lē tatala ane ai ma tagaʻi i le auala ua faatulagaina ai? * Muamua, suʻe ane i le itulau o loo iai Igoa Faasolopito o Tusi Paia Uma. O le tele lava o Tusi Paia e iai lenā itulau i le amataga, lea o loo lisiina ai igoa o tusi taʻitasi ma itulau e mafai ona maua ai. O le a e silafia ai foʻi, o le Tusi Paia o se tuufaatasiga o tusi taʻitasi e tofu lava ma le igoa. O le tusi muamua o le Kenese, a o le tusi mulimuli o Faaaliga. Ua faatulagaina nei tusi i ni vaega se lua. O tusi muamua e 39 ua iloa o le Feagaiga Tuai, ma ua faaigoaina e nisi o Tusitusiga Eperu. Ae o tusi mulimuli e 27 ua iloa o le Feagaiga Fou, ua faaigoaina e nisi o Tusitusiga Eleni.

O loo iai mataupu ma fuaiupu i tusi taʻitasi mo se faasinoga faafaigofie. Pe afai o loo sii atu ni mau i lenei mekasini, o le fuainumera e sosoo mai i le igoa o le tusi, e faailoa atu ai le mataupu, ma le fuainumera e mulimuli mai ai, e taʻu atu ai le fuaiupu. O se faataʻitaʻiga o le “2 Timoteo 3:16,” o lona uiga o le tusi lona Lua a Timoteo, mataupu e 3, fuaiupu e 16. Tagaʻi ane pe mafai ona e mauaina lenā fuaiupu i le Tusi Paia.

O lea la, o le auala sili ona lelei e faamasani ai i le Tusi Paia, o le faitau lea e lē aunoa. O nisi ua latou iloa le lelei o le faitau muamua o Tusitusiga Eleni lea e amata i le tusi o Mataio. O le faitauina o ni mataupu se tolu pe lima i le aso, o le a mafai ai ona e faitauina le Tusi Paia atoa i le tausaga. Ae faapefea ona e mautinoa lelei, o mea o loo e faitauina, o ni mea moni lava mai le Atua?

Pe E te Talitonuina le Tusi Paia?

Pe e lē o iai ea i se tusi mai le Atua, ni fautuaga e tumau le aogā mo tagata uma? Ua faailoa mai e le Tusi Paia uiga masani e fesoasoani i tagata i so o se vaitaimi, atoa ai ma ni taʻiala lea o loo tumau pea le aogā seʻia oo mai i aso nei. O se faaaʻoaʻoga, o le lauga a Iesu Keriso, lea o loo faamauina i le Mataio mataupu e 5-7. Ua faailoa mai e lenei lauga i luga o le mauga, ni taʻiala i le auala e maua ai le fiafiaga moni, foʻia ai faafitauli, tatalo ai, aemaise o le auala e vaai ai i mea faitino ma le tele lava o isi mataupu. Ua faailoa atili mai i lenei lauga ma le Tusi Paia atoa, le mea e tatau ona fai ma le mea e ʻalofia, ina ia faafiafia ai le Atua ma faaleleia ai pea o tatou olaga.

O le saʻo aʻiaʻi o mataupu faasaienisi o loo iai i le Tusi Paia, o le isi māfuaaga lea e te maufaatuatuaina ai lenei tusi. O se faataʻitaʻiga, na talitonu tagata e faapea o le lalolagi e mafolafola, ae ua leva ona taʻua i le Tusi Paia e faatatau i le “faataaliʻoliʻo o le lalolagi.” * (Isaia 40:22) A o leʻi faamatalaina e le saienitisi lauiloa o Sir Isaac Newton le lalolagi e faapea, o loo tautau i le vanimonimo i se malosiaga o le kalave, ua loa ona faailoa mai e le Tusi Paia e tusa ma le 3,000 tausaga ua muamua atu, ‘o loo tautau le lalolagi, a e leai se tautaulaga.’ (Iopu 26:7) Seʻi mātau foʻi le isi faamatalaga e uiga i le faataamilosaga o le vai, lea na faamauina i le 3,000 tausaga ua mavae: “O loo tafe ifo vaitafe uma i le sami; a e lē tumu ai le sami; o le mea e tafe mai ai vaitafe, e toe foʻi atu ia i ai.” (Failauga 1:7) E moni, o le Tusi Paia e mai le Atua o Lē na faia mea uma lava.

O le saʻo aʻiaʻi o le talafaasolopito o le Tusi Paia, ua ioe ai le mea moni e mai le Atua. O tala o mea na tutupu o loo tusia ai e lē o ni tala fatu. Na patino aso, tagata, ma nofoaga na tutupu ai na mea. O se faaaʻoaʻoga, o loo faasino atu le Luka 3:1, i “le tausaga e tasi le sefulu ma le lima i le nofoaiga a Tiperio Kaisara, sa pule Ponotio Pilato i Iutaia, o Herota foʻi o le tupu ia o Kalilaia.”

E ui lava e masani ona lipotia mai e tusitala anamua na o manumalo ma uiga lelei o tupu, peitaʻi o tusitala o le Tusi Paia e faamaoni, latou te tusia mea uma e aofia ai ma o latou masei. O se faaaʻoaʻoga, na taʻutino e le tupu Isaraelu o Tavita e faapea: “Ua ou matuā agasala lava i le mea ua ou faia; . . . ua ou matuā faavalea.” O loo faamauina lenā faamatalaga i le Tusi Paia. (2 Samuelu 24:10) Na tusia foʻi e Mose le mea na tupu iā te ia, lea na ia lē faalagolago atu ai i le Atua moni.—Numera 20:12.

O se isi faamaoniga o le Tusi Paia e mai le Atua, o le faataunuuina lea o valoaga—o mea na tusia a o leʻi tutupu. O nisi o nei valoaga e faatatau atu iā Iesu Keriso. O se faaaʻoaʻoga, e silia ma le 700 tausaga a o leʻi fanau mai Iesu, na valoia ai e Tusitusiga Eperu o le a fanau mai lenei tama folafolaina “i Peteleema i Iutaia.”—Mataio 2:1-6; Mika 5:2.

Seʻi tomānatu i le isi faaaʻoaʻoga. Ua faapea mai le 2 Timoteo 3:1-5: “O ona aso e gata ai e oo mai ai aso faigatā. Auā e avea tagata ma ē alolofa i latou iā i latou, o ē mananaʻo i tupe, o ē loto vii, o ē faamaualuga, o ē upu leaga, o ē lē faalogo i mātua, o ē lē faafetai, o ē amio leaga, o ē lē lotoaiga, o ē lē ma faaleleia, o ē faatuaupua, o ē lē taofi manaʻo o le tino, o ē faasauā, o ē ʻinoʻino i le amio lelei, o ē faalata, o ē soona fai, o ē ua faafefeteina, o ē ua tele le manaʻo i mea faafiafia a e leai se manaʻo i le Atua; o ē ua peiseaʻī ua toʻaga i lotu, a o le mana ua i lea mea ua latou teena.” E mautinoa ua faamatalaina e lenei mau amioga a tagata ua taatele i aso nei. Na tusia nei upu i le tausaga e 65 T.A., ma ua silia i le 1,900 tausaga ua mavae!

O ā Mea ua Tatou Aʻoaʻoina Mai i le Tusi Paia?

A o e faitauina le Tusi Paia, o le a e silafia ai e aumai i se tasi e sili atu lona atamai. Ua saunia ai ni tali faamalieloto i fesili faapenei: O ai le Atua? Pe e iai moni le Tiapolo? O ai Iesu Keriso? Aiseā ua tele ai mafatiaga? O le a le mea e tupu iā i tatou pe a feoti? O tali e mafai ona e maua mai i isi tagata, e matuā vala eseese e pei o o latou talitonuga ma amioga. Ae ua faailoa mai e le Tusi Paia le upu moni e uiga i nei fesili ma le tele o isi mataupu. E lē gata i lea, ua saunia ai foʻi se taʻitaʻiga sili ona lelei e faatatau i mataupu tau amioga tatou te faaalia atu i isi, ma i latou ua iai le pule. *

O le ā foʻi le mea ua faailoa mai e le Tusi Paia e uiga i le finagalo o le Atua mo le lalolagi ma tagata? Ua folafola mai: “E toe itiiti, ona leai lea o le tagata amio leaga . . . A o ē agamalu, e fai mo latou le nuu; e faafiafia foʻi i latou iā te i latou ona o le manuia e tele.” (Salamo 37:10, 11) “E iā te i latou le Atua lava. E sōloiesea foʻi e le Atua loimata uma i o latou mata; e leai foʻi se toe oti, po o se faanoanoa, po o se auē, e leai foʻi se toe puapuaga; auā ua mavae atu mea muamua.” (Faaaliga 21:3, 4) “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.”—Salamo 37:29.

Ua valoia mai e le Tusi Paia, ua toe o se aga ona faamutaina lea o taua, solitulafono, faiga sauā ma le agasala. O le a lē toe iai foʻi se maʻi, olaga matua ma le oti. O le a avea le ola e faavavau i luga o le lalolagi parataiso o se mea moni lava. Maʻeu se vaaiga matagofie! O se faaaliga lenei o le alofa o le Atua i le fanau a tagata!

O le ā le Gaoioiga e Tatau Ona E Faia?

O le Tusi Paia o se meaalofa tautele lea mai le Atua. O le ā le mea e tatau ona tatou faia i lea tusi? Na talitonu se tamāloa Hinitū e faapea, ina ia aogā i tagata uma le feʻau mai le Atua, e tatau ona maua mai le amataga o le tagata. I le iloaina e sili atu le umi talu ona iai le Tusi Paia na i lo tusitusiga anamua faa-Hinitū lea e taʻua o le Vedas, sa ia faitauina le Tusi Paia ma iloilo mataupu uma o iai. * Na faapena foʻi ona iloa e se polofesa mai le Iunaite Setete, le manaʻomia ona ia faitau i lenei tusi ua sili le alumia i le lalolagi, a o leʻi faia sona manatu e faatatau i ai.

O le a tele ni aogā e te mauaina pe afai e faitau ma faatatauina mea o loo aʻoaʻo mai e le Tusi Paia. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Amuia le tagata . . . e naunau o ia i le tulafono a Ieova; e mafaufau foʻi o ia i lana tulafono i le ao atoa ma le pō. O ia foʻi e faapei o le laau ua totō i tafatafa ane o vaitafe, e fua mai ona fua i ona lava tau; e lē toʻulu foʻi ona lau; e manuia foʻi mea uma na te faia.” * (Salamo 1:1-3) O le suʻesuʻe ma manatunatu i mea o fai mai ai le Tusi Paia, o le a faafiafiaina ai oe auā o lenā ua faamalieina ai ou manaʻoga faaleagaga. (Mataio 5:3) O le a faasino atu ai iā te oe le auala e ola ai i se olaga manuia aemaise o le auala e taulima lelei ai faafitauli. Ioe, “e tele foʻi le taui pe a tausi” i tulafono a le Atua o loo i le Tusi Paia. (Salamo 19:11) O lea la, o le faatuatua atu i folafolaga a le Atua, e lē gata o le a faamanuiaina ai oe i le taimi lenei, ae o le a avatu ai foʻi se faamoemoe pupula mo le lumanaʻi.

Ua timaʻi mai le Tusi Paia: “Faapei o tama meamea faatoʻā fanau mai, ia naunau outou i le suāsusu faaleagaga e lē suia.” (1 Peteru 2:2) E faalagolago atu se pepe i le suāsusu ma e naunau lava o ia e faamalie lenā manaʻoga. I se tulaga talitutusa, tatou te faalagolago atu i taʻiala mai i le Atua. O lea la, ia “naunau” i lana Afioga. O loo iai i le Tusi Paia aʻoaʻoga moni mai le Atua. Ia fai ma ou sini le suʻesuʻe i ai e lē aunoa. E fiafia Molimau a Ieova o loo i lou vaipanoa e fesoasoani atu iā te oe ina ia faia faapea. E matou te valaaulia ma le māfana oe ina ia faafesootaʻi atu i latou. Po o lou tusi atu foʻi i se ofisa a Molimau a Ieova o loo latalata ane.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 5 Ua faasino atu le T.A. i “tausaga talu ona afio mai le Alii o Iesu,” ma le T.L.M. i “tausaga a o leʻi maliu mai Iesu.”

^ pala. 8 Afai e lē o iai sau oe lava Tusi Paia, o le a fiafia Molimau a Ieova e ofoina atu se kopi mo oe.

^ pala. 13 E mafai ona faauiga atu le upu “faataaliʻoliʻo” i le Isaia 40:22 i le “lapotopoto.”

^ pala. 19 O loo talanoaina nei mataupu i le tusi o Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau, lea na lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 23 Na fatuina ma tuugutu pese a le Vedas i le toetoe lava 3,000 tausaga ua mavae. Na taʻua e P. K. Saratkumar i le tusi A History of India: “Na faatoʻā tusia pese a le Vedas i le senituri lona 14 T.A.”

^ pala. 24 O Ieova le suafa o le Atua o le Tusi Paia. I le tele o faaliliuga, o loo maua ai lenā suafa i le Salamo 83:18.

[Ata i le itulau 7]

“Ia naunau” i le Afioga a le Atua. Ia suʻesuʻe e lē aunoa le Tusi Paia

[Faamatalaga i Ata i le itulau 5]

Ata a le NASA