Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Faamaoniga” i le Sa‘o o le Tusi Paia Mai i se Faletusi Aupito Leva i Rusia

“Faamaoniga” i le Sa‘o o le Tusi Paia Mai i se Faletusi Aupito Leva i Rusia

“Faamaoniga” i le Saʻo o le Tusi Paia Mai i se Faletusi Aupito Leva i Rusia

E TOʻALUA ni alii suʻesuʻe na ō atu e saʻiliʻili mo ni manusikulipi anamua o le Tusi Paia. Sa la faimalaga atu i toafa ma saʻili i ana, i monaseri, ma fale na foa i papa i mato, ia sa nonofo ai tagata anamua. I tausaga mulimuli ane, na la ō atu ai i le faletusi aupito i leva i Rusia, o inā, na maua ai ni manusikulipi o le Tusi Paia e leʻi iloa muamua i le lalolagi ia na sili ona faafiafiaina ai i laʻua. O ai nei tagata? Na faapefea ona oo i Rusia nei mea tāua na la maua?

O Manusikulipi Anamua; ua Faamaonia ai le Saʻo o le Tusi Paia

Ina ia malamalama e uiga i se tasi o i laʻua nei, e lelei ona tatou toe foʻi i tua i le amataga o lona 19 o senituri, a o vave ona salalau atu i Europa le malamalama e uiga i le tele o mea eseese. O le “malamalama,” o se faaupuga e faailoa ai le agaʻigaʻi i luma o le poto faasaienisi, ma taumafaiga faaleaganuu i lenā vaitaimi, lea na māfua ai ona masalomia e tagata talitonuga ua leva ona iai. Na saʻili le ʻaufaitofā e taʻufaatauvaaina le Tusi Paia. O le mea moni, na masalomia e tagata popoto le moni aʻiaʻi o le Tusi Paia.

Ae na iloa e nisi tagata e lagolagoina ma le faamaoni le Tusi Paia, pe afai e maua tusi tāʻai ma isi manusikulipi anamua o le Tusi Paia ia e leʻi maua, o le a faamaonia ai, le moni aʻiaʻi o le Tusi Paia. Afai e mafai ona maua ni manusikulipi e sili atu ona leva na i lo o ia na maua i lenā taimi, o le a avea o se molimau faamaoni i le moni aʻiaʻi o le Tusi Paia, e ui lava ua leva ona taumafai tagata ia faaumatia, pe mimilo sesē le feʻau o loo iai. Ua mafai foʻi ona faaalialia e na manusikulipi nisi o manatu sesē na faaofi atu e tagata i le Tusi Paia.

Sa tele ni felafolafoaʻiga aasa na faia i Siamani e uiga i le moni aʻiaʻi o le Tusi Paia. O i inā, na tuua ai e se polofesa talavou lona olaga manuia faaleaʻoaʻoga, ae alu malaga, lea na iʻu ai i lona mauaina o le anoanoaʻi o tusitusiga faale-Tusi Paia e leʻi faapea ona maua muamua. O lona igoa, o Konstantin von Tischendorf, o se tagata aʻoga o le Tusi Paia, o lē na teena manatu o le ‘aufaitofā, ma iʻu ai i se taulau mataʻina i le puipuia o le saʻo aʻiaʻi o le Tusi Paia. Na matuā taulau manuia lana uluaʻi malaga i le vao o Sinai i le 1844. I lona tepa atu i se ato lapisi i le monaseri, na ia vaaia ai se kopi anamua o le Tusi Paia e taʻua o le Septuagint, po o se faaliliuga faa-Eleni o Tusi Paia Eperu; o le faaliliuga aupito sili ona leva ua mafai ona maua!

Na ave ma le fiafia e Tischendorf ni pepa se 43 o lea Tusi Paia. E ui lava sa ia talitonu o loo iai nisi pepa, ae ina ua toe asiasi atu i le 1853, sa na o ni pepa masaesae na ia maua ai. O fea o iai uma isi pepa? Ona ua uma le tupe, na saʻili ai e Tischendorf le fesoasoani mai se tagata mauoloa ma sa ia filifili ai e toe tuua lona nuu, ae alu atu e saʻili ni manusikulipi anamua o le Tusi Paia. Ae peitaʻi, a o leʻi malaga atu, sa ia talosaga atu ai i le tupu o Rusia mo se fesoasoani.

Ua Fiafia i ai le Tupu

Atonu sa tau mānatu Tischendorf po o le a talileleia o ia e le tupu o Rusia, ona o ia o se Porotesano, ma o Rusia e malolosi ai aʻoaʻoga a le Lotu Orthodox. Ae o le mea e lelei ai, ona ua amata ona suia ma toe fuataʻiina Rusia i lenā vaitaimi. O le faatāuaina o le tulaga tau aʻoaʻoga, na iʻu ai ina faatūina e le Tupu Tamaʻitaʻi o Katerina II, (sa lauiloa foʻi o Katerina le Sili) le Faletusi o le Tupu i St. Petersburg i le 1795. Ona o le faletusi muamua lea mo tagata lautele o Rusia, e faitau miliona tagata na mafai ona faitau ma suʻesuʻe i le anoanoaʻi o tusi ma tusitusiga.

Sa viiviia lea fale, o se faletusi e aupito sili ona lelei i Europa, ae e tasi lava se mea na faalētonu ai le Faletusi o le Tupu. I le 50 tausaga mulimuli ane talu ona faavaeina le faletusi, sa na o le ono lava manusikulipi o le Tusi Paia Eperu na maua ai. E leʻi mafai ona faamalieina ai le naunau o tagata Rusia lea ua tulaʻi mai i le fia suʻesuʻeina o gagana ma faaliliuga o le Tusi Paia. Na aauina atu ai e Katerina II ni tagata e aʻooga i iunivesite i Europa e aʻo ai le gagana Eperu. Ina ua toe foʻi atu tagata aʻoga, na faavaeina ai loa ni vasega e aʻoaʻoina ai le gagana Eperu i seminario a le lotu Orthodox i Rusia. O le uluaʻi taimi foʻi lea na amata ai ona galulue tagata aʻoga o Rusia i le faia o se faaliliuga saʻo o le tusi Paia mai le gagana Eperu anamua i le gagana Rusia. Ae e leʻi lava ni a latou tupe, ma na tetee i ai isi taʻitaʻi lotu. O le mea moni, e leʻi oo i le taimi o le faamalamalamaina mo i latou o saʻili i le poto o le Tusi Paia.

Sa vave lava ona talisapaia e le tupu, o Alesana II le sāvali a Tischendorf, ma ofo atu lana fesoasoani tautupe. E ui lava i le “lotoleaga ma teteega mai nisi o tagata maelega valea,” ae na toe foʻi Tischendorf mai lana malaga i Sinai faatasi ma isi vaega uma o le Septuagint. * Na faaigoa mulimuli ane lea manusikulipi, o le Codex Sinaiticus, ma o se tasi lea o manusikulipi aupito i leva o le Tusi Paia o loo iai nei. Ina ua toe foʻi atu i St. Petersburg, na nanati atu ai Tischendorf i le maota o le tupu, le Imperial Winter Palace. Sa ia talosagaina le fesoasoani a le tupu, ina ia lagolagoina “le faia o se se galuega e aupito sili ona tāua tau i le suʻesuʻeina o le Tusi Paia”; o lona uiga o le lomiaina lea o manusikulipi fou faatoʻā maua, na tuuina atu mulimuli ane i le Faletusi o le Tupu. Sa malie lelei i ai le tupu, ma na tusia ai ma le matuā fiafia mulimuli ane e Tischendorf e faapea: “Ua tuuina mai e le Atua iā i tatou i le taimi lenei . . . le Tusi Paia Sinaitic, ina ia mafai ona tatou maua se faamaoniga manino atoatoa, e faatatau i mea moni o loo tusia i le Afioga a le Atua, ma fesoasoani iā i tatou e puipuia upu moni auā ua toe saʻo aʻiaʻi le Tusi Paia.”

Tusitusiga o le Tusi Paia Mai i se Isi Vaipanoa i Europa

Na taʻua foʻi i le amataga se isi tagata aʻoga na alu e saʻili mo ni manusikulipi o le Tusi Paia. O ai o ia? I ni nai tausaga a o leʻi toe foʻi atu ia Tischendorf i Rusia, na foaʻiina atu ai i le Faletusi o le Tupu le anoanoaʻi o tusi ia na faafiafiaina ai le tupu, ma na lolofi ane tagata aʻoga mai i itu uma o Europa i Rusia. Sa matuā maofa i latou. Ona sa i o latou luma se faaputuga telē lava o manusikulipi anamua o le Tusi Paia ma isi tusitusiga. O lona aofaʻi, e matuā telē lava, e tusa ma le 2,412 mea eseese, e aofia ai le 975 manusikulipi ma tusi tāʻai. I nei mea, sa iai manusikulipi anamua e 45 o le Tusi Paia mai lava i tua atu o lona sefulu o senituri. O se mea e ofo ai, ona e toʻatasi le tagata na aoaoina mai nei manusikulipi uma! O lea tamāloa o Abraham Firkovich o se tagata Karaite poto, ma ua sili atu i le 70 ona tausaga i lenā taimi. Ae o ai tagata Karaite? *

Sa naunau le tupu i lenei fesili. Na faalautele atu e Rusia ona tuaoi na aofia ai ma oganuu ia sa pulea muamua e isi atunuu. O lenei mea, na māfua ai ona oo mai vaega o tagata eseese i le malo. O laufanua matagofie o le itulagi o Crimea, i le talafatai o le Sami Uliuli, sa nonofo ai tagata e foliga mai o ni Iutaia, ae o aganuu, e pei o aganuu a tagata Take, ma e tautala i le gagana e taitutusa ma le gagana o tagata Take. Na tupuga mai nei tagata i tagata Iutaia ia na faaaunuua i Papelonia ina ua mavae le faaumatiaga o Ierusalema i le 607 T.L.M. Ae peitaʻi, e leʻi pei i latou o tagata Iutaia o ē na mulimuli i aʻoaʻoga a le āu rapi, auā na teena e tagata Karaite le Talmud ma faamamafa le faitauina o le Tusi Paia. Sa naunau lava ia tagata Karaite o Crimea e faailoa atu i le tupu e matuā eseese latou mai i na tagata Iutaia. Na latou faamoemoe o le tuuina atu o manusikulipi anamua ia na umia e tagata Karaite, o le a faamaonia ai, o i latou e tupuga mai i tagata Iutaia ia na malaga atu i Crimea, ina ua mavae le tafeaga i Papelonia.

Na amata e Firkovich lana saʻiliga mo ni tusitusiga ma ni manusikulipi anamua o le Tusi Paia, i fale sa foa i papa i Crimea, i le mea ua taʻua o Chufut-Kale. O augātupulaga o tagata Karaite, sa nonofo ma tapuaʻi ai i nei tamaʻi fale. E leʻi tiaʻia e tagata Karaite ni kopi ua leva pe masaesae o le Tusi Paia ia sa iai le suafa o le Atua, o Ieova, talu ai sa latou manatu i na gaoioiga, o se lē migao. Sa teu lelei manusikulipi i se potu teu oloa laʻitiiti lea sa faaigoaina o le genizah, o lona uiga, o se “nofoaga e lafi, pe natia ai.” Ona sa matuā faaaloalo le ʻau Karaite i le suafa o le Atua, e seāseā ona fetagofi i na manusikulipi.

E leʻi popole Firkovich i le mafiafia o le pefu i ia potu ae na matuā saʻiliʻili i ai. I se tasi o na potu, na ia maua ai le manusikulipi taʻutaʻua o le 916 T.A. Ua taʻua o le Petersburg Codex of the Latter Prophets, o se tasi lea o kopi aupito i leva o Tusi Paia Eperu ia o loo iai.

Sa mafai ona aoaoina e Firkovich le anoanoaʻi o manusikulipi, ma na fuafuaina i le 1859 e ofoina atu lenei aofaʻiga tele o tusi ma manusikulipi i le Faletusi o le Tupu. I le 1862, na fesoasoani ai ia Alesana II e faatau mai le faaputuga o tusi ma manusikulipi mo le faletusi i se tau e matuā telē lava i na taimi, e 125,000 tupe Rusia. I le taimi lenā, o le tupe atoa na faaalu e le faletusi mo le tausaga, e leʻi sili atu i le 10,000 tupe Rusia! Na aofia ai i nei mea na maua le manusikulipi taʻutaʻua, o le Leningrad Codex (B 19A). Sa faia i le tausaga e 1008, ma o se kopi atoa o Tusi Paia Eperu lea e aupito sili ona leva i le lalolagi. Ua taʻua e se tagata poto, “atonu o le manusikulipi aupito sili ona tāua lea o le Tusi Paia, auā ua avea ma faavae o le tele o faaliliuga i aso nei o le Tusi Paia Eperu.” (Tagaʻi i le pusa.) I le tausaga lava lenā, e 1862, na lomia ai le tusi a Tischendorf, e taʻua o le Codex Sinaiticus, lea na viiviia e le toʻatele o tagata i le lalolagi.

Le Faamalamalamaina Faaleagaga i Aso Nei

Ua lauiloa le Faletusi o le Malo o Rusia i aso nei, ma o loo teu ai se faaputuga aupito i telē o manusikulipi anamua i le lalolagi. * Ua faafitu ona suia le igoa o le faletusi lea i le faagasologa o senituri e lua. O le tasi o igoa lauiloa o le faletusi, The State Saltykov-Shchedrin Public Library. E ui lava na afāina ai le faletusi i tulaga fesouaʻiina o lona 20 o senituri, ae sa faasaoina ona manusikulipi mai i taua uma e lua a le lalolagi ma le vagaia o Leningrad. E faapefea ona tatou maua ni aogā mai na manusikulipi?

O manusikulipi anamua, o le faavae maufaatuatuaina lea mo le faia o le tele o isi faaliliuga o le Tusi Paia i aso nei. Ua maua ai e i latou o ē saʻili ma le faamaoni i le upu moni se faaliliuga e sili atu ona saʻo o le Tusi Paia. Ua mafai ai e manusikulipi anamua a le Sinaiticus ma le Leningrad ona saosaolaumea i le faaliliuina o le New World Translation of the Holy Scriptures, lea na lomia ma faasalalauina e Molimau a Ieova i le 1961. O se faaaʻoaʻoga, sa faaaogā e le Komiti o le New World Bible Translation le Biblia Hebraica Stuttgartensia ma le Biblia Hebraica a Kittel, ia e faavae mai i le Leningrad Codex. O loo tusia ai e faa 6,828 le suafa o le Atua i ia manusikulipi.

E matuā toʻalaitiiti le ʻaufaitau o le Tusi Paia o loo iloa, e ao ona latou faafetai atu i le faletusi o St. Petersburg ma ona manusikulipi, ua faaigoa ai nisi i le igoa muamua o le aai, o Leningrad. Peitaʻi, e sili atu ona tatou faafetai i le Tusitala o le Tusi Paia, o Ieova, o lē o loo faasusuluina mai le malamalama faaleagaga. O le mea lea na ole atu ai le faisalamo iā te ia: “Ia e aauina lou malamalama ma lau upu moni, ia la taʻitaʻi mai iā te aʻu.”—Salamo 43:3.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 11 Sa ia aumaia foʻi se kopi atoa o le Tusi Paia Kerisiano Eleni, na lomia i lona fa o senituri T.A.

^ pala. 13 Mo nisi faamatalaga atili e uiga i tagata Karaite, tagaʻi i le mataupu, “O le ʻAu Karaite ma la Latou Sailiga mo le Upu Moni,” i Le Olomatamata o Iulai 15, 1995.

^ pala. 19 O le tele o tusi o le Codex Sinaiticus na faatauina atu i le Falemataaga i Peretania. E na o ni pepa masaesae ua totoe ai i le Faletusi o le Malo o Rusia.

[Pusa i le itulau 13]

UA ILOA LE SUAFA O LE ATUA MA TUSIA AI

I lona atamai, na silasila ai Ieova ua faasaoina lana Afioga, le Tusi Paia, seʻia oo mai i aso nei. O galuega filigā a le ʻautusiupu, i le faagasologa o tausaga, ua faasaoina ai le Tusi Paia. Sa sili ona faaeteete le ʻau Masoreta, o ni tusiupu Eperu e ese le atamamai, i le faia o lenei galuega. Na latou galulue i lenei galuega mai lona ono e oo i lona sefulu o senituri T.A. Sa tusia le gagana Eperu anamua e aunoa ma ni vaueli. I le faagasologa o taimi, o lenei faiga, na tele ai ina leiloa le faaleoga saʻo o upu, a o suia e le faa-Arama le faa-Eperu. Na faia e le ʻau Masoreta se faiga e faaaogā ai vaueli e faaopoopo i tusitusiga o le Tusi Paia ina ia maua ai le faaleoga saʻo o upu Eperu.

E manino mai, o vaueli ia na faaopoopo e le ʻau Masoreta i le Leningrad Codex, ua faaalia ai le faaleoga saʻo o mataʻitusi e fā o le suafa o le Atua po o konesane faa-Eperu e fā, ia ua faia aʻe ai le suafa o le Atua; ua faaleoina e faapea, Yehwah’, Yehwih’, ma Yeho·wah ae o Ieova i le faa-Samoa. Ua tatou iloa mai i lenei mea, sa masani lelei le ʻautusitala o le Tusi Paia i le suafa o le Atua, atoa ma isi i aso ua mavae. I aso nei, ua lauiloa le suafa o le Atua ma ua taʻua e le faitau miliona o i latou ua iloa, ‘e na o Ieova lava o le Silisili ese i le lalolagi uma.’—Salamo 83:18.

[Ata i le itulau 10]

Le potu o loo iai manusikulipi i le Faletusi o le Malo

[Ata i le itulau 11]

Le tupu Tamaʻitaʻi o Katerina II

[Ata i le itulau 11]

O Konstantin von Tischendorf (ogatotonu) ma Alesana II, le tupu o Rusia

[Ata i le itulau 12]

O Abraham Firkovich

[Faamatalaga i Ata i le itulau 10]

Both images: National Library of Russia, St. Petersburg

[Faamatalaga i Ata i le itulau 11]

Catherine II: National Library of Russia, St. Petersburg; Alexander II: From the book Spamers Illustrierte Weltgeschichte, Leipzig, 1898