Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le ā le Taimi ua Talafeagai ai le Ita?

O le ā le Taimi ua Talafeagai ai le Ita?

O le ā le Taimi ua Talafeagai ai le Ita?

UA FAAPEA mai le Failauga 7:9: “E tumau le ita i loto o ē valelea.” Ua faailoa mai e lenei fuaiupu le lē tatau ona tatou soona feita pe a faaonoono mai se isi, ae na i lo lea, e tatau ona faamagalo atu.

Po o lona uiga ea la, ua faapea mai le Failauga 7:9, e lē tatau ona tatou ita i so o se mea po o so o se tasi lava, e tusa lava po o le ā le matuiā ma le fai soo, ae tau lava o le faamagalo ma aua neʻi faia i ai se gaoioiga? Po o le a tatou manatu māmā ai la i le auala o le a tatou tali atu ai i upu ma gaoioiga, ona o lea ua tatou iloa, e tatau ona faamagalo atu i lē na faatigā mai? E leai, e lē o le tulaga lenā.

O Ieova le Atua o se faaaʻoaʻoga lelei o le alofa mutimutivale, faamagalo ma le onosai. Ae peitaʻi i le Tusi Paia, o loo taʻua ai e tele ni taimi na faaonoono ai nisi iā te ia. Ina ua matuiā se agasala, sa ia gaoioi loa faasaga i nei tagata. Seʻi mātau nisi o faaaʻoaʻoga.

Faaonoono iā Ieova

Ua taʻu mai e le 1 Tupu 15:30 agasala na faia e Ierepoamo, “ma agasala foʻi a Isaraelu na ia faatupuina ai lona faaonoono na ia faaonoono ai iā Ieova.” Ua faapea mai le 2 Nofoaiga a Tupu 28:25 e faatatau i le tupu o Iuta o Aasa: ‘Ua faia foʻi e ia o mea maualuluga e faamū ai mea manogi i atua ese, ma na faaonoono ai iā Ieova le Atua o ona tamā.’ O loo maua le isi faaaʻoaʻoga i le Faamasino 2:11-14: “Ona amio leaga lea o le fanauga a Isaraelu i luma o Ieova, ua latou auauna foʻi iā Paala . . . , ma latou faaonoono ai iā Ieova. . . . Ona tupu tele ai lea o le toʻasā o Ieova iā Isaraelu, ua ia tuuina atu i latou i lima o ē vete mea.”

E tele isi mea e faatigā ai iā Ieova, ma e manaʻomia ai la ni gaoioiga malolosi. O se faataʻitaʻiga, tatou te faitau i le Esoto 22:18-20 e faapea: “Aua lava neʻi ola se taulāitu fafine. Ai se tasi la te momoe ma se manu, ia fasiotia lava ia. O sē fai taulaga i se isi atua, ia fano lava ia; ua na o Ieova lava e fai taulaga i ai.”

E leʻi faaauau ona faamagalo e Ieova agasala matuiā a Isaraelu anamua, ona sa faaauau foʻi ona latou faaonoono iā te ia ma e leʻi salamō moni. Sa faaumatia e Ieova i latou na faia na agasala matuiā, ona sa leai se faaaliga e iloa ai so latou salamō moni, pe faia ni gaoioiga e iloa ai o le a usiusitai atu iā te ia. Na tupu lenei mea iā Isaraelu atoa ina ua ave faapagota e le malo o Papelonia i le 607 T.L.M., ma ina ua toe ave faamalosi foʻi e Roma i le 70 T.A.

Ioe, e toʻatamaʻi Ieova i mea leaga e tautatala ma faia e tagata, ma e na te faaumatiaina foʻi ē faia agasala matuiā ae lē salamō. Po o lona uiga ea la, ua sesē Ieova i lona toʻatamaʻi pe a fua atu i le mea o loo fai mai ai le Failauga 7:9? E leai. E tonu ma talafeagai lona toʻatamaʻi i agasala matuiā, ma na te faamasino tonu foʻi. Ua faapea mai le Tusi Paia e faatatau iā Ieova: “E sao lana lava galuega; auā e tonu ona ala uma lava; o le Atua faamaoni, e lē o iā te ia se amiolētonu, o le amiotonu ma le amio saʻo lava ia.”—Teuteronome 32:4.

Agasala Matuiā Faasaga i Isi

E tusa ai o le tulafono lea na tuuina atu e le Atua iā Isaraelu, o loo taʻua ai iʻuga mataʻutia o agasala matuiā e faia faasaga i isi. O se faaaʻoaʻoga, pe afai e maua se gaoi i se fale i le pō ma fasiotia e lē ona le fale, o le a lē nofosala o ia i le toto o lenā tagata. E tusa ai ma le tulafono: “Pe afai e maua se gaoi a o eli e ia i le pa o le fale, a e fasia o ia ma oti ai; aua le sasaa se toto [o lē ona le fale] e sui aʻi o ia.”—Esoto 22:2.

E talafeagai i se teine ua toso faamalosi ona matuā ita, auā o se agasala matuiā lea i luma o le Atua. I lalo o tulafono a Mose, e tatau ona fasiotia se tane na te toso faamalosi se teine, “auā ua tusa le mea nei ma le tulaʻi atu o le tagata ma fasioti i lē la te tuaoi.” (Teuteronome 22:25, 26) E ui tatou te lē o toe iai i lalo o na tulafono, ae ua aumaia ai iā i tatou se malamalamaga e faatatau i faalogona o Ieova i le matuiā o le toso teine.

I aso nei, o le toso teine o le isi solitulafono matuiā lea, ma e mataʻutia foʻi ona faasalaga. E iai i lē na aafia le aiā e lipotia ai le mea na tupu i leoleo. I le faia faapea, o le a avatu ai e le malo se faasalaga i lē na faia le solitulafono. Ae afai o lē na aafia o loo iai pea i lalo o le vaavaaiga a ona mātua, o le a lipotia la e i laʻua le mataupu i leoleo.

Masei Laiti

Peitaʻi, e lē o solitulafono uma foʻi e manaʻomia ona lipotia i leoleo. Na i lo lea, e tatou te lē mananaʻo e ita pea i nai masei laiti e faia e isi, ae tatau ona faamagalo atu. O le ā le tele tatou te faamagalo atu ai? Na fesili atu Peteru iā Iesu: “Le Alii e, e agaleaga mai faafia ea loʻu uso iā te aʻu, ma ou faamagalo iā te ia? seʻia atu fitu ea?” Na tali atu Iesu: “Ou te lē fai atu iā te oe, seʻia atu fitu, a ia fitugafulu ni fitu.”—Mataio 18:21, 22.

I le isi itu, e manaʻomia ona tatou galulue pea i o tatou tagata faa-Kerisiano, ina neʻi faatigā i isi. O se faaaʻoaʻoga, pe a outou feutagaʻi ma isi, pe masani ona e faasalavei atu? Pe faia ni au faamatalaga e aunoa ma se faautauta? Pe faia foʻi ni faamatalaga e faaluma ai i latou? O nisi na o vala e faatigā ai i isi. Na i lo le faitioina o lē o loo aafia i lona ita ma manatu faapea o ia e tatau ona faamagalo mai, e tatau i lē na faia le mea sesē ona manatua o ia lea na māfua ai le ita o le tagata lea. E tatau i lē na faatigā atu ona galue e pulea lelei ana gaoioiga ma upu e tautala ai, ina ia lē faaita ai i isi. O le a fesoasoani lea e faaitiitia ai taimi tatou te faatigā ai faalogona o isi. Ua faamanatu mai le Tusi Paia: “O i ai lē soona tautala, e pei o tutuʻi i le pelu; a o laulaufaiva o ē popoto e mālōlō ai.” (Faataoto 12:18) Pe afai ua tatou faatigā i isi e ui lava e leʻi mafaufauina e faia faapea, o le faatoese atu o le a fesoasoani i le foʻiaina o le faafitauli.

Ua faailoa mai e le afioga a le Atua, e tatau ona tatou ‘tausisi i mea e tupu ai le filemu, ma mea e fefaamāfanafanaaʻi ai.’ (Roma 14:19) Pe afai tatou te faautauta ma agalelei, ua tatou faatatauina la upu a le faataoto: “O le upu ua fai faatatauina, o moli auro ia i ato ario togitogi faamamanuina.” (Faataoto 25:11) Maʻeu ni faaupuga manaia ma logoleleia! O ni faaupuga e mālū ma mafaufauina lelei, e mafai ona suia ai ni amioga ua mauaa i isi: ‘O le laulaufaiva filemu e gau ai le ivi.’—Faataoto 25:15.

O lea la, ua fautua mai le afioga a le Atua: “Ia lē aunoa a outou upu ma le alofa, ia faamāi i le masima, ia iloa e outou ona fai faatatau se tali i tagata e taʻitoʻatasi uma.” (Kolose 4:6) O le uiga o le “faamāi i le masima,” o le faia lea o ni a tatou faamatalaga e logoleleia i isi lea e faaitiitia ai le faatigā iā i latou. E ala i upu ma gaoioiga, ua taumafai ai Kerisiano e faatatauina fautuaga a le Tusi Paia: “Ia saʻili i le filemu ma tausisi i ai.”—1 Peteru 3:11.

O lea la, e faatatau atu le Failauga 7:9 i lo tatou ʻalofia lea o le ita e oo lava i nai masei laiti na faia e isi. Atonu foʻi o nei masei laiti, o āuga o le tulaga lē lelei atoatoa ia pe atonu foʻi o se mea na e fuafuaina, ae lē o se agasala matuiā. Ae afai o se agasala matuiā, o se mea tatau i lē ua aafia ona ita ma ono faia se gaoioiga talafeagai.—Mataio 18:15-17.

[Ata i le itulau 14]

Na faatamaʻia e Ieova Isaraelu o ē na leai se salamō moni, e ala mai le ʻautau a Roma i le 70 T.A.

[Ata i le itulau 15]

“O le upu ua fai faatatauina . . . o moli auro ia”