Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai Iesu Keriso?

O Ai Iesu Keriso?

O Ai Iesu Keriso?

SEʻI manatu i le loto fiafia o se talavou mai Iutaia o Aneterea ina ua ia faatoʻā faalogo i upu na fetalai i ai Iesu le Nasareta! O loo taʻu mai i le Tusi Paia, na faavave ona alu atu Aneterea i lona uso ma faapea atu i ai: “Ua ma maua le Mesia [po o Keriso].” (Ioane 1:41) I le gagana Eperu ma le faa-Eleni o upu e masani ona faaliliuina i le “Mesia” ma “Keriso” o lona uiga, “o Lē ua Faauuina.” Na avea Iesu o Lē ua Faauuina po o Lē ua Filifilia e le Atua, o le Taʻimua foʻi na valoia mai. (Isaia 55:4) I lenā taimi sa faatalitali tagata Iutaia i le afio mai o le Mesia, ona o valoaga i le Tusi Paia e uiga iā te ia.—Luka 3:15.

E faapefea ona tatou iloa o Iesu moni lava o Lē ua Filifilia e le Atua? Seʻi manatu i le mea na tupu i le tausaga 29 T.A. ina ua 30 tausaga o Iesu. Sa alu atu o ia iā Ioane le Papatiso ina ia papatisoina o ia i le vai o Ioritana. Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua papatisoina Iesu, ona maliu aʻe loa lea o ia nai le vai, faauta foʻi, ua faaavanoaina le lagi iā te ia, ua ia iloa atu foʻi le Agaga o le Atua ua afio ifo e peiseaʻī se lupe, ua oo i ona luga. Faauta foʻi, o le siʻufofoga mai le lagi, ua faapea mai, ‘O loʻu Atalii pele lenā, ua ou fiafia lava iā te ia.’” (Mataio 3:16, 17) Ina ua faalogo Ioane i nei upu, pe sa tatau ea ona iai ni ona masalosaloga po o Iesu Lē na Filifilia e le Atua? E ala i le liligiina ifo o Lona agaga paia i luga o Iesu, sa faauuina ai e Ieova le Atua o ia, pe tofia o ia, ina ia avea ma Tupu i Lona Malo o le a oo mai. I le ma lea, na avea ai loa Iesu ma Keriso, po o Lē ua Faauuina. Ae, i le ā le auala na avea ai Iesu ma Alo o le Atua? O le ā lona tupuaga?

O Lona Tupuaga “e Talu Mai Anamuā Lea”

E mafai ona vaevaeina le soifuaga o Iesu i ni vaega se tolu. O le vaega muamua sa amata a o leʻi taitai ona soifua mai o ia o se tagata. Ua faapea mai le Mika 5:2, o lona tupuaga mai e “talu mai anamuā lea, talu mai ona pō o le vavau lava.” Sa fetalai Iesu lava ia: “O aʻu mai lugā,” o lona uiga e mai le lagi. (Ioane 8:23) Sa iai o ia i le lagi o se agaga e sili ona malosi.

A o leʻi amataina ona faia mea uma lava, sa iai na o le Atua. Peitaʻi, ua autausagā ona faia mea e le Atua. O ai na faia muamua e le Atua? O loo taʻua e le tusi mulimuli o le Tusi Paia o Iesu o “le amataga o mea na faia e le Atua.” (Faaaliga 3:14) O Iesu “o le ulumatua o mea uma lava ua faia.” Ua moni lenā auā “o mea uma lava, o mea i le lagi ma mea i le lalolagi, o mea o vaaia ma mea e lē o vaaia” na faia e ala iā Iesu. (Kolose 1:15,16) Ioe, e na o Iesu lava na faia toʻatasi e Ieova le Atua. O le mea lea, ua taʻua ai o ia o “lona Atalii e toʻatasi.” (Ioane 3:16) O loo taʻua foʻi lenei uluaʻi Atalii o “le Upu.” (Ioane 1:14) Aiseā? Auā a o leʻi fanau mai o ia o se tagata, sa auauna o ia i le lagi o le fofoga fetalai a le Atua.

“O le Upu” sa i le “amataga” ma Ieova le Atua ina o “faia le lagi ma le lalolagi.” O ia foʻi lea sa fetalai atu i ai Ieova: ‘Inā ta faia ia o le tagata i lo taʻua faatusa.’ (Ioane 1:1, Kenese 1:1, 26) Sa galulue lenei Atalii ulumatua o Ieova ma lona Tamā. I le Faataoto 8:22-31, o loo taʻua o ia e faapea: “Na ou i ai ma [Lē na faia mea], o aʻu o le tufuga; na fai foʻi aʻu mona fiafia i lea aso ma lea aso; sa ou olioli i ona luma i aso uma lava.”

E mautinoa sa mafuta vavalalata Ieova ma lona Alo e toʻatasi a o la galulue faatasi! O lenei mafutaga mo le tele o tausaga e lē mafaitaulia sa iai sona aafiaga i le Alo o le Atua. Sa avea lenei atalii usitai ua pei lava o lona Tamā, o Ieova. O le mea lea ua faapea mai ai le Kolose 1:15 e uiga iā Iesu, “o ia o le faatusa o le Atua e lē vaaia.” O se tasi lenei o māfuaaga e tāua ai lo tatou malamalama e uiga iā Iesu, ina ia faamalieina ai o tatou manaʻoga faaleagaga ma lo tatou fia iloa o le Atua. O mea uma lava sa faia e Iesu a o iai i le lalolagi, e tusa ma mea na finagalo i ai Ieova na te faia. O lea la, o lo tatou iloaina o Iesu o le a atili faateleina foʻi lenā o lo tatou iloaina o Ieova. (Ioane 8:28; 14:8-10) Ae peitaʻi, sa faapefea ona afio mai Iesu i le lalolagi?

O Lona Olaga o se Tagata

O le vaega lona lua o le soifuaga o Iesu sa amataina ina ua auina mai e le Atua lona Alo i le lalolagi. Sa ave faavavega e Ieova le soifua o Iesu mai le lagi, ma tuuina i totonu o le manava o se taupou Iutaia faamaoni e igoa iā Maria. O lea la sa lē aafia ai Iesu i le agasala tuufaasolo talu ai e leʻi iai sona tamā i le lalolagi. Na afio ifo le agaga paia po o le mana galue o Ieova i luga o Maria, ma sa “faamalumalu ifo” iā te ia, ma i se auala faavavega na maʻitō ai loa o ia. (Luka 1:34, 35) Sa fanauina e Maria se pepe e lelei atoatoa. I le avea o ia ma ataliifai o Iosefa le tufuga, sa soifua aʻe o ia i se aiga lē tagolima, ma o ia foʻi o le ulumatua i lo latou aiga.—Isaia 7:14; Mataio 1:22, 23; Mareko 6:3.

E lē tele se faamatalaga i le olaga o Iesu a o laʻitiiti, peitaʻi e iai se tasi mea na tupu e ao ona mātauina. Ina ua 12 tausaga o Iesu, na latou ō faatasi ma ona mātua i Ierusalema mo le tausamiga o le Paseka lea e faia i tausaga taʻitasi. A o iai i inā, sa fiafia Iesu e alu i le malumalu, ma “nofo i totonu o le ʻau aʻoaʻo, o loo faalogologo iā te i latou, ma taufesili iā te i latou.” I le ma lea, “ua matuā ofo uma lava ē na faalogo iā te ia i lona poto ma ana upu e tali.” Ioe, a o talavou Iesu, e lē gata na mafai ona ia faatūina ni fesili i mataupu faaleagaga e faatupu manatu, ae sa mafai foʻi ona ia avatuina ni tali atamai sa faapea ona ofo ai nisi. (Luka 2:41-50) A o ia tuputupu aʻe i le aai o Nasareta, sa ia aʻoaʻoina ai le tomai o le faakamuta, ma e lē taumatea sa aʻoaʻoina o ia e lona tamāfai o Iosefa.—Mataio 13:55.

Sa nofo mau Iesu i Nasareta seʻia oo ina 30 ona tausaga. Ona alu atu lea o ia iā Ioane ina ia papatisoina o ia. Ina ua mavae lona papatisoga, sa amataina ai loa ma le malaulau e Iesu lana galuega talaʻi. Sa femaliuaʻi Iesu mo le tolu ma le ʻafa tausaga i lona lava atunuu e talaʻi atu ai le tala lelei o le Malo o le Atua. Sa ia avatu ni faamaoniga na auina mai o ia e le Atua. E faapefea? E ala i lona faia o vavega se tele, o galuega mamana sa lē taitai ona mafaia e se tagata.—Mataio 4:17; Luka 19: 37, 38.

Sa avea foʻi Iesu o sē na alofa māfana i tagata. Sa faamaonia lona alofa i le auala sa ia vaai ai i isi ma feutagaʻi ai ma tagata. Talu ai sa faigofie ona talanoa atu iā Iesu ma ona o ona uiga agalelei foʻi, sa matuā fiafia tagata iā te ia. E oo i tamaiti laiti sa fiafia e faatasi ma ia. (Mareko 10:13-16) Sa faaaloalo foʻi o ia i fafine, e ui sa vaai maulalo nisi iā i latou i lenā taimi. (Ioane 4:9, 27) Sa ia fesoasoani i ē matitiva ma ē na faapologaina ina ia latou ‘maua le mālōlōga mo latou agaga.’ (Mataio 11:28-30) O le auala sa ia aʻoaʻo ai sa manino, faigofie ma aogā. O mea foʻi na ia aʻoaʻo atu, sa faailoa mai ai lona faanaunauga ia iloa e lana ʻaufaalogologo le Atua moni o Ieova.—Ioane 17:6-8.

I le fesoasoani o le agaga paia o le Atua, sa faamālōlōina faavavega e Iesu ē mamaʻi ma ē puapuagatia. (Mataio 15:30, 31) O se faataʻitaʻiga, na alu ane iā Iesu se tagata na maua i le maʻi lepela ma faapea atu: “A e finagalo i ai e te mafaia lava ona faamamā mai iā te aʻu.” O le ā le mea na faia e Iesu? Sa aapa atu Iesu ma paʻi i le tamāloa ma faapea atu iā te ia: “Ou te loto i ai; inā mamā ia oe.” Na faamālōlōina le tamāloa lepela.—Mataio 8:2-4.

Seʻi manatu foʻi i le taimi na faatasi ai se motu o tagata ma Iesu mo aso e tolu e aunoa ma ni meaʻai. Na alofa Iesu i le motu o tagata ma na fafagaina faavavega le “toʻafāgaafe o tane, a e leʻi faitaulia fafine ma tamaiti.” (Mataio 15:32-38) O se isi mea na tupu, na faatoafilemu e Iesu se matagi malosi na lamatia ai ola o ana aumea. (Mareko 4:37-39) Na ia toe faatūina pe toe faaolaina i latou na feoti. * (Luka 7:22; Ioane 11:43, 44) E oo lava i lona soifua lelei atoatoa na ia lotomalie e faataulagaina ina ia mafai ai e le fanau a tagata ona maua se faamoemoe mo le lumanaʻi. Maʻeu le alofa o Iesu mo tagata!

O Fea o Iai Nei Iesu?

Na maliu Iesu i se laau ina ua 33 ma le ʻafa ona tausaga. * Peitaʻi e ui ina maliu ae e leʻi muta ai i inā le soifuaga o Iesu. O le vaega lona tolu o lona soifuaga sa amataina ina ua mavae aso e tolu, ina ua toe faatūina mai e Ieova le Atua lona atalii i se tino agaga. Ina ua mavae lona toe tū, sa iloa o ia e le faitau selau o tagata sa ola i lenā vaitaimi. (1 Korinito 15:3-8) Ina ua afio o ia i le lagi, sa “nofo lea o ia i le itu taumatau o le Atua” ma faatalitali ai ina ia avea o ia ma tupu. (Eperu 10:12, 13) Ina ua oo i lenā taimi atofaina, na amata ai loa ona pule Iesu o se Tupu. E tatau la faapefea ona tatou manatu iā Iesu i le taimi lenei? Pe e tatau ona tatou manatu iā te ia o se tagata o loo faapuapuagatia i le satauro? Pe e tatau ona tatou manatu iā te ia o sē e ao ona tapuaʻi atu i ai? I aso nei, e lē o toe avea Iesu o se tagata, e lē o ia foʻi o le Atua e ona le malosi uma lava. Na i lo lea, o ia o se agaga mamana, ma ua fai ma Tupu. Ua toeitiiti nei, ona iloa e tagata lana pule mai le lagi i lenei lalolagi aoao o loo tumu i faafitauli.

I le Faaaliga 19:11-16 o loo faamatalaina ai i se gagana faafaatusa, le tiʻetiʻe o Iesu Keriso o se tupu i se solofanua sinasina, ma sau e faamasino ma tau le taua i le amiotonu. O loo iai lana “pelu maai . . . ina ia taia aʻi e ia o nuu.” Ioe, o le a faaumatia e Iesu i lona mana ē o amioleaga. Ae o le ā le mea o le a tupu i ē o loo filigā e faataʻitaʻi i le faaaʻoaʻoga na faia e Iesu, a o soifua i le lalolagi? (1 Peteru 2:21) O le a faasaoina i latou na e ia ma lona Tamā “i le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava,” lea e taʻua o Amaketo, ina ia latou ola e faavavau o ni tagatānuu i le lalolagi i lalo o le pulega a le Malo faalelagi a le Atua.—Faaaliga 7:9, 14; 16:14, 16; 21:3, 4.

A o faagasolo lana pulega o le filemu, o le a faia e Iesu le tele o vavega mo le fanau a tagata! (Isaia 9:6, 7; 11:1-10) O le a ia faamālōlōina o ē mamaʻi ma faaumatia le fili o le oti. E tusa ma le finagalo o le Atua, o le a toe faatūina e Iesu le faitau piliona o ē ua maliliu, ma avatu foʻi iā i latou le avanoa e ola ai e faavavau i le lalolagi. (Ioane 5:28, 29) O le a sili atu ona ofoofogia le lelei o o tatou olaga i lenā taimi i lalo o le pulega o le Malo. E tāua la, ona tatou faaauau ona suʻesuʻe i le Tusi Paia ma faateleina atili lo tatou iloa o Iesu Keriso.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 15 O vavega na faatinoina e Iesu sa iloa e le lautele. E oo lava i fili o Iesu na latou iloa, na ia “faia faailoga e tele.”—Ioane 11:47, 48.

^ pala. 17 Ina ia iloa pe na maliu Keriso i se laau po o se koluse, tagaʻi i le tusi na lomia e Molimau a Ieova o le Reasoning From the Scriptures, itulau e 89-90.

[Pusa i le itulau 7]

PO O IESU O LE ATUA E ONA LE MALOSI UMA LAVA?

O le toʻatele o tagata lotu ua talitonu o Iesu o le Atua. O nisi ua faapea mai o le Atua o le Tolutasi. E tusa ai ma lenei talitonuga, “o le Atua le Tamā, o le Atua le Alo, ma o le Atua le Agaga Paia, peitaʻi e lē toʻatolu ni Atua ae e na o le toʻatasi lava.” O loo faamatalaina e faapea o nei vaega e tolu e “faavavau ma e tutusa lelei.” (The Catholic Encyclopedia) Pe e saʻo ea na manatu?

O Ieova le Atua o Lē na faia mea uma lava. (Faaaliga 4:11) E leai sona amataga e leai foʻi sona gataaga, o ia e ona le malosi uma. (Salamo 90:2) Ae i le isi itu, o Iesu sa iai lona amataga. (Kolose 1:15, 16) Sa faasino atu Iesu i le Atua o lona Tamā i lona faapea mai: “E sili loʻu Tamā ia te aʻu.” (Ioane 14:28) Sa faamatalaina foʻi e Iesu, e iai nisi mea e lē iloa e ia po o agelu foʻi ae na o lona Tamā.—Mareko 13:32.

E lē gata i lea, sa tatalo atu Iesu i lona Tamā e faapea: “Aua le faia loʻu loto a o lou finagalo.” (Luka 22:42) O ai sa tatalo atu i ai Iesu pe afai e lē o tatalo atu i se tasi e sili atu i lo ia? E lē gata i lenā, o le Atua lea na toe faatūina Iesu nai le oti, ae lē o Iesu lava ia. (Galuega 2:32) E mautinoa lava a o leʻi afio mai Iesu i le lalolagi, e leʻi tutusa i laʻua ma lona Tamā ma sa faapena foʻi ina ua soifua o ia i le lalolagi. Ae faapefea ina ua mavae le faatūina aʻe o Iesu ma foʻi atu i le lagi? Ua faapea mai le 1 Korinito 11:3: “O le ulu o Keriso o le Atua lea.” O le mea moni, e faaauau pea ona gauaʻi atu le Atalii i le Atua. (1 Korinito 15:28) Ua manino mai i le Tusi Paia, e lē o Iesu o le Atua e ona le malosi uma lava. Na i lo lea, o ia o le Alo o le Atua.

O le peresona lona tolu lea e faasino i ai le talitonuga o le Tasitolu, o le agaga paia—e lē o se peresona. Ina ua tatalo atu le faisalamo i le Atua, sa ia faapea atu: “E te auina atu lou Agaga, ua faia ai i latou.” (Salamo 104:30) E lē o se Atua le agaga paia ae o le mana galue o le Atua na te auina atu e faatino so o se mea e finagalo i ai o Ia. Ona o lea, na mafai ai e le Atua ona foafoaina le lagi, le lalolagi ma mea uma lava. (Kenese 1:2; Salamo 33:6) Na tusia le Tusi Paia e tane ina ua faaosofia i latou e le agaga paia o le Atua. (2 Peteru 1:20, 21) O lea la, o le aʻoaʻoga lea o le Tolutasi e lē o se aʻoaʻoga faale-Tusi Paia. * Ua faapea mai le Tusi Paia: “O Ieova lo tatou Atua, o Ieova e toʻatasi lava ia.”—Teuteronome 6:4.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 28 Mo nisi faamatalaga atili, tagaʻi i le polosiua na lomia e Molimau a Ieova e taʻua, Pe Ao ona E Talitonu i le Tolutasi?

[Ata i le itulau 5]

Na avea Iesu ma Lē ua Faauuina e le Atua i le taimi o lona papatisoga

[Ata i le itulau 7]

Na alu uma le malosi o Iesu i le galuega na tofia ai o ia e le Atua

[Ata i le itulau 7]

Ua avea nei Iesu o se Tupu mamana