Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

‘O le Mata‘u iā Ieova—O le Poto Lava Lea’

‘O le Mata‘u iā Ieova—O le Poto Lava Lea’

‘O le Mataʻu iā Ieova—O le Poto Lava Lea’

“SEʻI tatou faalogo ia i le iʻuga o ia mea uma, Ia e mataʻu i le Atua, ma e anaana i ana poloaʻiga; auā o mea ia e tatau i tagata uma.” (Failauga 12:13) Maʻeu se faaiʻuga atamai na faia e le tupu o Solomona i Isaraelu anamua ona o le faagaeega a le Atua! Na malamalama foʻi le tamā matua o Iopu i le aogā o le mataʻu i le Atua, ona na ia faapea mai: “Faauta, o le mataʻu i le Alii, o le poto lava lea; o le ʻalo ese i le amio leaga, o le mafaufau lea.”—Iopu 28:28.

Ua matuā faatāuaina e le Tusi Paia le mataʻu iā Ieova. Aiseā e atamai ai lo tatou ati aʻe o le āva ma le mataʻu i le Atua? O le ā le auala e aogā ai iā i tatou le mataʻu i le Atua—i tagata taʻitoʻatasi, faapea foʻi ma se vaega o tagata tapuaʻi moni? O loo taliina nei fesili e fuaiupu e 26 seʻia oo i le 35 o le Faataoto e 14. *

Puna o le “Faatuatuaga Malosi”

Ua faapea mai Solomona: “O le mataʻu iā Ieova, o i ai le faatuatuaga malosi; o i ai foʻi le malu mo lana fanau.” (Faataoto 14:26) O le puna o le faatuatuaga o le tagata e mataʻu i le Atua, e leai se isi na i lo le Atua faamaoni e ou le malosi uma lava o Ieova. E lētioa la a vaai atu lenā tagata i le lumanaʻi, ma se faatuatuaga malosi! E faafualoa ma manuia lona lumanaʻi.

O le ā la se lumanaʻi o i latou e tuu atu lo latou faatuatuaga i le lalolagi—i ana fuafuaga, i ana faalapotopotoga, mafaufauga o tagata, ma ana oloa? Po o le ā lava le lumanaʻi o loo latou faamoemoe i ai, e puupuu lava, ona ua taʻu mai e le Tusi Paia faapea: “E mavae atu foʻi le lalolagi, atoa ma lona tuʻinanau, a o lē fai le finagalo o le Atua, e tumau lea e faavavau.” (1 Ioane 2:17) Po o iai ea la se māfuaaga e tatou te ‘mananaʻo ai i le lalolagi, po o mea o i ai i le lalolagi’?—1 Ioane 2:15.

O ā ni gaoioiga e fai e mātua matataʻu i le Atua ina ia faamautinoa ai o le a iai “le malu” mo a latou fanau? Na pese le faisalamo e faapea, “Le fanau e, inā ō mai ia, inā faalogologo mai ia iā te aʻu; ou te aʻoaʻo atu iā te outou ia matataʻu iā Ieova.” (Salamo 34:11) Pe afai e faataatia e mātua se faataʻitaʻiga ma avatu aʻoaʻoga ina ia matataʻu ai i le Atua, e foliga mai o le a latou tutupu aʻe e avea ma tama ma teine e iai le faatuatuaga malosi iā Ieova.—Faataoto 22:6.

Na faaauau mai Solomona e faapea: “O le mataʻu iā Ieova, o le puna o le ola lea, e ʻalo ese ai i mailei e oti ai.” (Faataoto 14:27) O le mataʻu iā Ieova “o le puna o le ola lea” auā o le Atua moni o “le puna o le vai ola.” (Ieremia 2:13) O le iloa o Ieova ma Iesu Keriso e mafai ona tatou maua ai le ola e faavavau. (Ioane 17:3) O le mataʻu i le Atua tatou te ʻalo ese ai i mailei e oti ai. E faafefea? Ua taʻua i le Faataoto 13:14: “O le tulafono a lē ua poto, o le puna o le ola lea, e ʻalo ese ai i mailei e oti ai.” Pe a tatou matataʻu i le Atua, usitaia ana tulafono, ma taʻitaʻi e lana Afioga o tatou ala, pe e lē puipuia ai ea i tatou mai amioga ma faalogona ia e vave feoti ai?

“Le Mamalu o le Tupu”

O le tele lava o le taimi o le nofoaiga a le tupu o Solomona, sa avea o ia ma tupu e mataʻu ma usiusitai iā Ieova. Na avea lenā ma mea na manuia ai lana pulega. O le ā se mea e iloa ai le lelei o le pulega a se tupu? Ua tali mai le Faataoto 14:28 e faapea: “O le toʻatele o le nuu, o i ai le mamalu o le tupu; a o le ausage, e i ai le malaia o le alii.” E fua le manuia o se tupu i le manuia o ona tagatānuu. Pe afai e toʻatele tagata e mananaʻo i lana pulega, o lona uiga e lelei la lana pulega. O i latou na i lalo o le pulega a Solomona, “e pau mai i le tasi sami [sami Ulaula] e oo atu i le tasi sami [sami Metitirani]; e pau mai le vaitafe [Eufirate] e oo atu i tuluʻiga o le lalolagi.” (Salamo 72:6-8) Sa iloga lana pulega i le filemu ma le tamaoaiga e leʻi faapea ona iai muamua. (1 Tupu 4:24, 25) Sa manuia le pulega a Solomona. I le isi itu, o le lē fiafia o tagata e taʻuleagaina ai se alii maualuga.

I lenei la tulaga, o le ā se faamatalaga e faatatau i le mamalu o le Solomona Sili, le Tupu ma o le Mesia, o Iesu Keriso? Seʻi manatu i ona tagata ua iai i le taimi nei. E mai le tasi pito o le lalolagi seʻia oo i le isi pito o le lalolagi, ua silia i le ono miliona tane ma fafine faatuatua i le Atua ua latou filifili e ola i lalo o lana pulega. Ua latou faatuatua iā Iesu ma ua autasi i le tapuaʻiga moni a le Atua soifua. (Ioane 14:1) E oo ane i le iʻuga o le Afe Tausaga o le Pulega a Iesu, ua māeʻa ona toe faatutūina mai i latou uma ua finagalo i ai le Atua. O le a faatumulia le lalolagi i tagata fiafia amiotonu, ua faaalia lo latou loto faafetai mo lo latou Tupu. O le faamaoniga lenā e iloa ai le manuia o le pulega a Keriso! Seʻi o tatou uumau i lo tatou faamoemoe ofoofogia o le Malo.

Faamanuiaga Faaleagaga ma Faaletino

O le āva ma le mataʻu i le Atua e aumai ai iā i tatou le filemu o le loto ma le toʻafimālie o le mafaufau. Ua māfua lenā tulaga ona o le atamai, e tele ona vala e aofia ai le faautaga poto ma le mafaufau lelei. Ua faapea mai le Faataoto 14:29: “O lē ua faatoʻatoʻa, e tele lona mafaufau; a o lē ua itagofie, e faaeaina i luga e ia le valea.” O le mafaufau lelei ua tatou iloa ai, o le lē pulea o le ita e iai ona aafiaga leaga i lo tatou itu faaleagaga. O loo lisi mai i inei mea e taofia ai i tatou mai le ‘fai o le malo o le Atua ma o tatou tofi,’ e iai le “feitagaʻi, o le femisaʻi, o le losilosi vale, o le lotoa, o le finau vale.” (Kalatia 5:19-21) Ua fautuaina i tatou ia aua neʻi teulotoina le ita e tusa lava pe tatou te saʻo. (Efeso 4:26, 27) O le lē toʻa e oo atu ai i le faia o upu valea ma fai ai gaoioiga e tatou te salamō mulimuli ane ai.

O le leaga o aafiaga o le ita i le tino, ua faapea mai ai le tupu o Isaraelu: “O le loto lelei, o le ola lea o le tino; a o le matauʻa, o le mea e pala ai ivi lea.” (Faataoto 14:30) O maʻi e māfua mai i le ita e aofia ai faalētonu o le āla ea, toto maualuga, maʻi ate, ma aafiaga leaga o le atealii. Ua faapea mai foʻi fomaʻi, o le ita e faatupuina pe atili leaga ai maʻi e pei o le puta papala, mūmū afi, maʻi sela, maʻi o le paʻu, ma faafitauli i totoga e faamalū ai meaʻai. Ae i le isi itu, “o le loto filemu, o le ola lea o le tino.” (Faataoto 14:30, New International Version) E sili atu la, le ‘tausisi i mea e tupu ai le filemu, ma mea e fefaamāfanafanaʻi ai.’—Roma 14:19.

O le Mataʻu i le Atua Tatou te Lē Faailoga Tagata Ai

Ua faapea mai Solomona: “O lē ua faasauā i le tagata mativa, e faalumaina e ia Lē na faia o ia; a o lē ua āva iā te ia, ua alofa o ia i le tagata mativa.” (Faataoto 14:31) O le tagata e mataʻu i le Atua e na te iloa e tasi lava Lē na faia tagata uma o Ieova le Atua. O lea la, o le tagata mativa o le uso a tagata o ia, ma o le auala e feagai ai ma ia, e viiviia pe faalumaina ai Lē na faia tagata. Ina ia avatu i le Atua le viiga, e tatau ona tatou feagai ma le tonu ma isi ma ia lē faailoga tagata. E tatau ona maua e le Kerisiano mativa le tausiga faaleagaga e aunoa ma le faailoga tagata. E ao ona tatou talaʻi atu le tala lelei o le Malo o le Atua i tagata matitiva ma tagata mauʻoa.

Ua faapea mai le tupu poto ina ua ia faasino atu i se isi aogā o le mataʻu i le Atua: “Ua tulia le amio leaga i lona lava leaga; a o le amiotonu, e iā te ia le faatuatua pe a oti o ia” ae ua faapea mai nisi faaliliuga “a o le amiotonu, e malu ai o ia i lana amio saʻo.” (Faataoto 14:32) E faapefea ona tulia le amioleaga? Ua manatu nisi e faapea, e lē toe lelei le olaga o se tagata amioleaga pe a oo i ai ni mala. I le isi itu, pe a tutupu ni mala, o le tagata e mataʻu i le Atua e malu o ia i lana amio saʻo i le Atua. O lona faatuatua atoatoa iā Ieova, e tusa lava pe oo ai i le oti ae na te faaalia pea le maumauaʻi lea sa iai iā Iopu, lea na faapea mai: “Seʻia oo lava i loʻu oti ou te lē faateʻaina lava laʻu amio saʻo.”—Iopu 27:5.

O le tausia o le faamaoni e manaʻomia ai le mataʻu i le Atua ma le poto. Ma o fea e maua ai le poto? Ua tali mai le Faataoto 14:33 e faapea: “O loo nofo mau le poto i le loto o lē ua mafaufau; a o mea ua i totonu o ē valelea e faailoaina.” Ioe, e mafai ona maua le poto i le loto o le tagata e mafaufau. Ae i le ā le itu, e iloa ai le poto i ē valelea? E tusa ai ma se faamatalaga a se tasi tusi, “o le tagata valea, e naunau e faailoa mai lona poto, ma sasaa uma mai mea e manatu i ai e poto, ae o le faia faapea ua iʻu ai ina aliali mai lona valea.”

“E Viia le Nuu”

E ao ona tatou malamalama e lē na o tagata taʻitoʻatasi e aafia ai i le mataʻu i le Atua, ae e mafai foʻi ona aafia ai se nuu atoa, o lea na faapea mai ai le tupu o Isaraelu: “O le amiotonu e viia ai le nuu; a o le agasala, o le luma lea o le nuu.” (Faataoto 14:34) Maʻeu le faataʻitaʻia manino ai o lenei mea moni i le tulaga o le nuu o Isaraelu! O le pipii atu i tapulaa maualuluga a le Atua, na iʻu ai i le faamaualugaina o Isaraelu i nuu na siʻomia ai o ia. Ae peitaʻi, o le faaauau pea ona lē usiusitai, na oo atu ai i se tulaga e faalumaina ai ma iʻu ai ina teena Isaraelu e Ieova. Ua faatatauina lenei taʻiala i tagata o le Atua i aso nei. E ese le faapotopotoga Kerisiano mai le lalolagi, ona o loo pipii atu i taʻiala amiotonu a le Atua. O lea, ina ia tausia lenā tulaga maualuga, e ao ona ola tagata taʻitoʻatasi i se olaga mamā. O le faia o le agasala e taʻuleagaina ai i tatou, e taʻuvalea ai le faapotopotoga faapea foʻi ma le Atua.

O le manatu i mea e faafiafia ai se tupu, ua faapea mai ai Solomona: “O le alofa o le tupu, o loo i ai i le auauna poto; a o lona toʻasā, o loo i ai lea i lē e tupu ai le mā.” (Faataoto 14:35) Ua taʻua i le Faataoto 16:13 e faapea: “O le mea e fiafia ai tupu, o laugutu e tautala i upu tonu; ma lē ua tautala i upu saʻo, e alofagia lea e i latou.” Ioe, e fiafia lo tatou Taʻitaʻi, o lo tatou Tupu o Iesu Keriso, pe a tatou faia mea ma le amiotonu ma faaaogā o tatou lau fofoga e talaʻia ai le Malo ma le faia o soo. O lea la, seʻi o tatou faaauau ona maelega i lea galuega a o tatou olioli i faamanuiaga e maua mai le matataʻu i le Atua moni.

[Faamatalaga pito i lalo]

[Ata i le itulau 15]

E mafai ona aʻoaʻoina le mataʻu i le Atua