Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Po o E Mātaulia le Faailoga o le Faatasi Mai o Iesu?

Po o E Mātaulia le Faailoga o le Faatasi Mai o Iesu?

Po o E Mātaulia le Faailoga o le Faatasi Mai o Iesu?

E LEAI se tasi e manaʻo ia maʻi tigāina pe taia faafuaseʻi i se mala. Ina ia ʻalofia na mala, e mātaulia e le tagata poto faailoga o loo faasino atu i na tulaga lamatia ma gaoioi e tusa ai. Sa faamatalaina e Iesu Keriso se faailoga patino e manaʻomia ona tatou iloa. O le faailoga patino lea sa ia taʻua, o le a aafia ai le lalolagi atoa ma tagata uma. E aofia ai foʻi oe ma lou aiga.

Na fetalai Iesu e uiga i le Malo o le Atua, lea o le a aveesea ai le amio leaga ma faia le lalolagi ma parataiso. Sa fia iloa lava e lona ʻausoo e uiga i lenei mea, ma mananaʻo ai ia iloa le taimi o le a oo mai ai lenā Malo. Na latou fesili atu: “Pe se ā foʻi le faailoga o lou maliu mai [po o le faatasi mai], ma le gataaga o le lalolagi?”—Mataio 24:3.

Sa silafia e Iesu e faapea, pe a mavae lona maliu ma lona toetū mai, e tele tausaga o le a ia faatali ai a o leʻi faauuina o ia o le Mesia i le lagi e avea ma Tupu e pule mai i le fanau a tagata. Talu ai e lē vaaia e tagata lona faauuga e avea ma tupu, na tuuina mai ai e Iesu se faailoga, ina ia mātaulia ai e ona soo lona “faatasi mai” ma le “gataaga o le lalolagi.” O lenei faailoga e faia aʻe i nisi o vala, ia ua faia aʻe ai le faailoga e tasi, po o se faailoilo; e faailoa ai le faatasi mai o Iesu.

Na faamauina e tusitala o Evagelia, o Mataio, Mareko, ma Luka le tali a Iesu. (Mataio, mataupu e 24 ma le 25; Mareko, mataupu e 13; Luka, mataupu e 21) Sa faaopoopo atu e isi tusitala o le Tusi Paia isi auʻiliʻiliga o le faailoga. (2 Timoteo 3:1-5; 2 Peteru 3:3, 4; Faaaliga 6:1-8; 11:18) Ona o le itiiti o le avanoa, ua lē mafai ai ona tatou iloiloina auʻiliʻiliga uma, ae o le a tatou talanoaina na o ni vala autū se lima ia o loo faia aʻe ai le faailoga lea na taʻua e Iesu. O le a e iloa ai le matuā aogā iā te oe lava o lenei mea.—Tagaʻi i le pusa i le itulau 6.

“Na Oo Mai ai se Vaitaimi Fou”

“E sii le taua e le tasi nuu i le tasi nuu, ma le tasi malo i le tasi malo.” (Mataio 24:7) Na lipotia mai i se mekasini a Siamani, le Der Spiegel e faapea, a o leʻi oo i le 1914, “sa faamoemoe tagata i se lumanaʻi matagofie, e sili atu ona saʻoloto, agaʻigaʻi i luma, ma taulau manuia.” Ae na faafuaseʻi ona suia mea uma. Ua taʻua i le mekasini o le GEO e faapea: “O le taua lea na amata iā Aokuso 1914 ae faaiʻuina iā Novema 1918, sa avea o se mea mataʻutia na tupu. Na māfua ai ona suia le talafaasolopito, ma mou atu ai le vaitaimi tuai ae amata se vaitaimi fou.” E sili atu i le 60 miliona fitafita mai konetineta e lima, na auai i ni feteenaʻiga mataʻutia. I se fua faatatau, e tusa ma le 6,000 fitafita na fasiotia i aso taʻitasi. Talu mai lenā taimi, na manatu ai tusitala o tupulaga taʻitasi, ma le ‘aufaitofā faapolotiki i le “1914-1918, o tausaga na oo mai ai se vaitaimi fou.”

O le Taua Muamua a le Lalolagi, na faaofi mai ai suiga ua lē mafai ona toe taofia e tagata, auā na amata ai aso e gata ai o lenei lalolagi. Sa iloga tausaga mulimuli o lenā senituri i le faateleina o taua, feteenaʻiga, ma faiga faatupu faalavelave. E oo mai i le amataga o lenei senituri e lē o faaleleia mea. E ese mai i taua, ua aliaʻi ai isi vala o le faailoga.

O Oge, Faamaʻi, ma Mafuiʻe

“Ona oo mai ai lea o oge.” (Mataio 24:7) I le taimi o le taua muamua a le lalolagi, na aafia ai Europa i le fia aai, ma ua pagatia le fanau a tagata i oge talu mai lea taimi. Na tusia e le tusitala o Alan Bullock e faapea, i le 1933 i Rusia, ma Ukraine, “e matuā toʻatele tagata matelāina i le fia aai sa feoaʻi solo i le atunuu . . . O tino oti o tagata, sa taatitia solo i tafatafa o auala.” I le 1943, na vaai tino ai le tagata tusitala o T. H. White i le oge i se itumalo o Saina, o Henan. Na ia tusia e faapea: “I se oge, e toetoe lava o mea uma ua ʻaina, o mea ia sa mafai ona olo ma ʻai, ma maua ai e tagata le malosi. Ae ai ona o le a feoti, na uunaʻia ai tagata e ʻai so o se mea lava, e oo i mea sa lē mafai ona ʻaina.” E faanoanoa e faapea atu, ua matuā pagatia le tele o vaipanoa o Aferika i oge. E ui lava ua lava ma totoe meataumafa e maua mai i le laueleele mo tagata uma, ae i le fua faatatau a le Faalapotopotoga a Malo Aufaatasi o Taumafa ma Faatoʻaga e faapea, e tusa ma le 840 miliona tagata i le lalolagi e matuā lē lava mea taumafa.

‘E iai faamaʻi i lea mea ma lea mea.’ (Luka 21:11) Ua lipotia mai i le nusipepa a Siamani, le Süddeutsche Zeitung e faapea: “I se fua faatatau, na maliliu ai i le Fulū Sepania i le 1918 tagata i le va o le 20 ma le 50 miliona, ua sili atu ai i lo o tagata na maliliu i le taua muamua a le lalolagi.” Talu mai lenā taimi, na taia ai le lē mafaitaulia o tagata i faamaʻi e pei o le malaria, smallpox, fatafata vaivai, maʻi pipili, ma le cholera. Ua faateʻia foʻi le lalolagi i le matuā salalau atu o le AIDS. Ua tatou iai nei foʻi i se tulaga lē mautonu ona o loo iai pea faamaʻi e ui i taumafaiga maoaʻe faafomaʻi. E leʻi iai lenei tulaga i aso ua mavae. O lea ua tatou iloa ai ua tatou ola i taimi sili ona mataʻutia.

“Mafuiʻe.” (Mataio 24:7) I le 100 tausaga ua mavae, na faatamaʻia ai e mafuiʻe soifua o le faitau selau afe o tagata. E tusa ai ma se tasi faamatalaga, talu mai le 1914, na tutupu ai i tausaga taʻitasi le tusa ma le 18 mafuiʻe matuā malolosi, na mafai ona faaleagaina ai fale ma māvae ai le laueleele. E tusa e faatasi i le tausaga ona lūlū isi mafuiʻe e sili atu ona mataʻutia, e mafai ona faatamaʻia ai fale. E ui lava i le agaʻigaʻi i luma o le poto maoaʻe faaonapōnei, ae e matuā toʻatele lava tagata ua maliliu talu ai, o le tele o aai ua faatuputupulaʻia, o loo tutū i oganuu e aafiagofie i mafuiʻe.

Tala Fiafia!

O le tele o vala o le faailoga o aso e gata ai, e matuā mafatia ai. Ae na taʻua e Iesu se tala fiafia po o se tala lelei.

“E talaʻiina atu foʻi lenei tala lelei o le malo i le atu laulau uma, e fai ma molimau i nuu uma.” (Mataio 24:14) O le galuega lea na amataina e Iesu, le talaʻia o le tala lelei o le Malo, o le a oo atu i lona tumutumuga i aso e gata ai. O le tulaga moni lenā o lenei mea. O loo talaʻi atu e Molimau a Ieova le feʻau a le Tusi Paia, ma o loo aʻoaʻo tagata ina ia faatatauina i o latou olaga i aso faisoo mea ua latou aʻoaʻoina. I le taimi nei, e sili atu i le ono miliona Molimau o loo talaʻi atu i atunuu e 235, ma e sili atu i le 400 gagana.

Ia mātau, e leʻi faapea mai Iesu o le a taofia gaoioiga uma a tagata ona o tulaga pagatia ua iai le lalolagi. E na te leʻi faapea mai foʻi e na o se tasi se vala o le faailoga o le a tupu i le lalolagi. Ae na ia valoia le anoanoaʻi o mea o le a tutupu e faia aʻe ai le faailoga lea o le a mātauina mai i so o se atunuu o le lalolagi.

I le lē vaai i le tau lava o se vala se tasi o le faailoga, po o e iloa ai se ata o le faailoga atoa ua faia aʻe i vala eseese lea e tāua mo tagata uma? O mea o loo tutupu, e aafia ai oe ma lou aiga. Ae atonu e tatou te fesili, aiseā ua toʻalaʻitiiti ai tagata e mātaulia le faailoga?

Faamuamua o Latou Lava Manaʻoga

O nisi nei o faailoilo ma lapataʻiga e masani ona tatou vaaia, ae e lē amanaʻia: “E Sā le Taeele i Inei!,” “Mataʻutia!,” “Aua le Soona Saosaoa.” Aiseā? E faigofie lava ona taaʻina i tatou i mea e manatu o mea e sili ona lelei mo i tatou. O se faaaʻoaʻoga, atonu tatou te manatu e ao ona faasaoasaoa le taavale e sili atu i le mea e faataga e le tulafono, pe e tatou te naunau foʻi e taeele i nofoaga ia e faasāina. Ae o se mea valea le lē amanaʻia o faailoilo.

O se faataʻitaʻiga, i nisi taimi, e toʻatele tagata tafafao maimoa e maliliu pe a solo mauga ʻaisa i atumauga o Oseteria, Italia, Falani, ma Suisilani, ona o le lē amanaʻia o lapataʻiga na faatonuina ai i latou ina ia faasee i na o auala saogalemu. E tusa ai ma le nusipepa o le Süddeutsche Zeitung, o le toʻatele o turisi e lē amanaʻia na lapataʻiga, auā ua latou manatu, “E lē mālie, pe a leai se lamatiaga.” Ae o se tulaga faanoanoa le lē utagia o lapataʻiga, e iʻu ai i mala.

O ā māfuaaga ua lē ano ai tagata i le faailoga na fetalai atu ai Iesu? Atonu ua faatauasoina i latou i le matapeʻapeʻa, ua lē mafaia se mea ona o le faalotolotolua, ua lofitūina i galuega i aso faisoo, po ua popole neʻi aveesea lo latou tulaga. Po ua pogai ona e lē amanaʻia le faailoga o le faatasi mai o Iesu ona o se tasi o nei mea? Pe e lē sili atu ea ona atamai lou iloa o le faailoga ma gaoioi e tusa ai?

Olaga i se Lalolagi Parataiso

E toʻatele Kerisiano ua utagia le faailoga o le faatasi mai o Iesu. Ua tusi mai Kristian, o se tamāloa talavou mai Siamani ua uma ona faaipoipo: “O aso nei, o aso faigatā. E mautinoa lava ua tatou ola i ‘aso e gata ai.’” E tele se taimi ua la faaaogā ma lana avā e talanoa atu ai i tagata e uiga i le Malo o le Mesia. E nofo foʻi Falani i le atunuu lava lea. E la te faalaeiauina ma lana avā isi e ala i le tala lelei mai le Tusi Paia. Ua faapea mai Falani: “Ona o tulaga o loo iai i le lalolagi, e toʻatele tagata ua popole e uiga i le lumanaʻi. E ma te taumafai e faalaeiau i latou i valoaga o le Tusi Paia e uiga i se parataiso i le lalolagi.” I lea, ua fesoasoani ai Kristian ma Falani e faataunuuina se tasi o vala o le faailoga na fetalai i ai Iesu; le talaʻiina o le tala lelei o le Malo.—Mataio 24:14.

Pe a oo aso e gata ai i lona tumutumuga, ona tafiesea loa lea e Iesu o lenei faiga tuai o mea ma ē o loo lagolagoina. Ona faatautaia loa lea e le Malo o le Mesia mataupu i le lalolagi, ma o le a avea le lalolagi ma Parataiso e pei ona valoia mai. Ona lē toe mamaʻi ai lea pe toe feoti tagata, ma o le a toe faatutūina ē ua maliliu i le lalolagi. O faamanuiaga na o loo faatali mai i le lumanaʻi mo i latou e mātaulia le faailoga i nei ona pō. Pe e lē o se auala atamai ea mo se tasi ona aʻoaʻo atili e uiga i le faailoga, ma le mea e ao ona fai ina ia sao ai mai le iʻuga o lenei faiga o mea? E moni, o se mataupu e ao ona uaʻi atu loa i ai tagata uma.—Ioane 17:3.

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 4]

Na valoia e Iesu le anoanoaʻi o mea tutupu ia o le a faia aʻe ai le faailoga, lea o le a mafai ona iloa mai i so o se itu o le lalolagi

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 6]

Po o e iloa se ata o le faailoga atoa ua faia aʻe i vala eseese lea e tāua mo tagata uma?

[Pusa/Ata i le itulau 6]

FAAILOGA E MĀTAULIA AI ASO E GATA AI

O taua e leʻi faapea ona iai muamua.—Mataio 24:7; Faaaliga 6:4

O oge.—Mataio 24:7; Faaaliga 6:5, 6, 8

Faamaʻi.—Luka 21:11; Faaaliga 6:8

Tupu tele le amio leaga.—Mataio 24:12

Mafuiʻe.—Mataio 24:7

O aso faigatā.—2 Timoteo 3:1

Manaʻo tele i tupe.—2 Timoteo 3:2

Lē faalogo i mātua.—2 Timoteo 3:2

O ē lē lotoaiga.—2 Timoteo 3:3

E tele le manaʻo i faafiafiaga ae lē o le Atua.—2 Timoteo 3:4

O le lē taofi manaʻo o le tino.—2 Timoteo 3:3

Lē alolofa i tagata amio lelei.—2 Timoteo 3:3

Ua lē iloa e i latou le tulaga lamatia.—Mataio 24:39

Tauemu ua lē amanaʻia ai le faailoga o aso e gata ai.—2 Peteru 3:3, 4

Le talaʻiina o le Malo o le Atua i le lalolagi aoao.—Mataio 24:14

[Faamatalaga i Ata i le itulau 5]

WWI fitafita: E mai le tusi, The World War—A Pictorial History, 1919; se aiga matitiva: AP Photo/Aijaz Rahi; e maua i le maʻi pipili: © WHO/P. Virot