Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Viia Ieova i Mea Ofoofogia na Ia Faia

Ua Viia Ieova i Mea Ofoofogia na Ia Faia

Ua Viia Ieova i Mea Ofoofogia na Ia Faia

E LĒ tāea i mafaufau o tagata faatauvaa le malualii o Ieova le Atua. Ua viia o ia i mea na ia faia i le lalolagi ma le lagi, lea ua tatou maofa ai.—Salamo 19:1-4.

Ua onomea le faalogologo atu a o fetalai mai Ieova, auā o ia na faia mea uma lava, ma o ia o le Pule Silisili ese. Ae maʻeu lo tatou ofo pe ana fetalai mai Ieova i tagata faatauvaa i le lalolagi! Seʻi faapea ua fetalai mai le Atua iā te oe e ala i se agelu. E mautinoa e te matuā faalologo atu! E lē taumatea na matuā faalologo atu foʻi Iopu ina ua fetalai mai le Atua iā te ia, pe tusa ma le 3,500 tausaga ua tuanaʻi. O ā ni mea tatou te aʻoaʻoina mai i fetalaiga a le Atua iā Iopu e uiga i le lalolagi ma le lagi?

O Ai na Faavaeina le Lalolagi ma Faatonutonuina le Sami?

Na fesili mai le Atua iā Iopu mai le afā, e uiga i le lalolagi ma le sami. (Iopu 38:1-11) E leʻi filifilia e se tufuga i le lalolagi le telē o le lalolagi, ma e leʻi fesoasoani foʻi o ia i le faia o le lalolagi. A o faatusatusaina le lalolagi i se fale, na fesili atu le Atua iā Iopu: “O ai ea foʻi na na tuuina ifo lona maa tulimanu?” E lē o tagata! Na vaavaai ane agelu a le Atua ma alalaga fiafia, a o faia e le Atua le lalolagi.

E leʻi leva ona iai le sami pe a fua i le umi ona soifua o le Atua, o lē na faaofuina le sami. “Ua oo mai [le sami] e peiseaʻī na sau mai le manava.” Ua fai e le Atua tuaoi o le sami i mea e peiseaʻī o faamaufaalava ma puipui, ma o loo faatonutonuina galu e le masina ma le lā.

Ua taʻua i se tusi: “E māfua mai i matagi le tele o galu laiti ma galu tetele o afā, lea e silia i le 100 futu (30 mita) . . . A pē le matagi, e faaauau ona agaʻi atu galu i le vasa ma e mamao le mea e mafai ona agaʻi i ai. E faasolosolo ina malū ma uumi, ona fafati lea i le matafaga.” (The World Book Encyclopedia) E faalogo le sami i le faatonuga a le Atua: “E te oo mai iinei, a e te lē sopoʻia; o iinei foʻi e pau mai ai ou galu faamaualuluga.”

O Ai na Faia le Tafa o Ata?

Ona fesili atu lea o le Atua iā Iopu e faatatau i le malamalama ma isi mataupu. (Iopu 38:12-18) E lē mafai e se tagata ona faatonutonuina le faasologa o le ao ma le pō. I se gagana faafaatusa, ua tago atu le malamalama i tuluʻiga o le lalolagi, ma lūlūina ese tagata amioleaga. E fai e tagata agasala a latou mea leaga “i le segisegi” po o le afiafipō. (Iopu 24:15, 16) Ae e sosola ese le toʻatele o tagata amioleaga i le tafa o ata.

O le malamalama o le taeao e pei o se faamaufaailoga ua faailoga ai le lalolagi. E anoanoaʻi lanu e iloa i le malamalama, lea e peiseaʻī ua teuteuina ai le lalolagi i se ofu manaia. E leai se mea a Iopu na fai i nei mea matagofie, ma e leʻi fealualuaʻi Iopu i mea loloto o le moana e mātau meaola o loo iai. E oo mai i le asō, e itiiti mea ua iloa e tagata suʻesuʻe e faatatau i meaola o le sami!

O Ai e Ana Mea e Teu ai le Kiona ma le Uatoʻa?

E leai se tagata ua alu e momoli le malamalama ma le pōuliuli i o la fale, pe ulu atu foʻi i mea e teu ai le kiona ma le uatoʻa, lea ua tuu e le Atua mo “le aso e tau ai le taua.” (Iopu 38:19-23) Ina ua faatotō mai e Ieova uatoʻa e fasioti ai ona fili i Kipeona, “e toʻatele o ē ua oti i uatoʻa i ē na fasia e le fanauga a Isaraelu i le pelu.” (Iosua 10:11) Atonu o le a faatotō mai foʻi e Ieova ni uatoʻa e lē mailoa le lapopoʻa e faaumatia ai tagata amioleaga, e taʻimua e Koku po o Satani.—Esekielu 38:18, 22.

I le Itumalo o Henan i Saina iā Iulai 2002, na feoti ai ni tagata e toʻa 25 ma manunuʻa le toʻa 200 ona o uatoʻa e lapopoʻa pei o ni fuāmoa. Na tusi mai le alii Italia o Benvenuto Cellini e faatatau i le totō mai o uatoʻa i le 1545: “A o matou leʻi taunuu i Lyons i Falani . . . na taalili le lagi ma paʻō e pei o loo patipati leotele se tagata . . . Na matuā malomaloā le lagi ina ua uma le taalili. Na faapea aʻu ua oo mai le iʻuga; na taofi laʻu solofanua ina ua paʻūʻū mai uatoʻa ae e leai se timu . . . Ua pei o ni tipolo le lapopoʻa o uatoʻa . . . Na faaauau ona paʻūʻū, ona uma lea . . . Na maʻosiʻosia ma totoulia o matou tino. Ina ua faaauau la matou malaga, na matuā faateʻia i matou i le mea na matou vāai i ai, lea na matuā sili atu ona leaga na i lo le mea na tupu iā i matou. Sa faatamaʻia laau; pepē manu; ma feoti foʻi le toʻatele o le ʻaufailafumanu, ma na matou vaaia uatoʻa tetele, lea e lē ofi i ou lima e lua.”—Autobiography (Tusi II, 50), Harvard Classics, Tusi 31, itulau 352-353.

O le ā le mea e tupu i fili o Ieova pe a ia tatalaina mai mea e teu ai le kiona ma le uatoʻa? E lē faasaoina i latou pe a faatotō mai le kiona ma le uatoʻa e faataunuu ai lona finagalo.

O Ai na Faia le Timu, Suāsau, Sautoʻa ma le Aisa?

Na fesili atu Ieova iā Iopu e uiga i le timu, suāsau, sautoʻa ma le vaitoʻa po o le aisa. (Iopu 38:24-30) O le Atua na faia le timu lea e faasūsū ai foʻi “le vao, e lē āina e tagata.” E leʻi faia e tagata le timu, aisa ma le sautoʻa.

Ua faapea mai se nusipepa: “O se mea sili ona tāua ma le uiga ese [i le aisa], e fefete le vai pe a faaaisa . . . E mafai ona ola laau ma iʻa i le vai ona e opeopea le aisa i luga o le vai i le tau mālūlū. Ana memeʻi ma māui le vai a o faasolo ina mālō, e magoto le aisa ona ua mamafa atu i le vai. E aisā ai tumutumu o vai seʻia oo ina toʻa atoa le vai . . . E iʻu ina tumau ona aisā uma vaitafe, vaituloto ma sami i atunuu mālūlū o le lalolagi.”—Nature Bulletin.

O se mea e faafetai ai ona ua lē aisā uma vaitafe ma sami! O se mea foʻi e faafetai ai, ona ua faasūsūina le laueleele i mea na faia e Ieova e pei o le timu ma le suāsau.

O Ai na Faia Tulafono i le Lagi?

Na fesili atu le Atua iā Iopu e uiga i le lagi. (Iopu 38:31-33) E fitu fetu lapopoʻa o loo i le noataga po o faaputuga fetu o Kima e aofia ai foʻi ma fetu laiti. E masani ona taʻua Kima o Pleiades, ma o lona mamao mai le lā e pe tusa e 380 tausaga le saosaoa o le malamalama. E lē mafai e tagata “ona nonoa i noataga o Kima” pe fusifusia ia faaputuga o fetu. E lē mafai e tagata “ona tatala i fusi o Kisila,” o se isi faaputuga fetu lea ua taʻua o Orion. E lē o mailoa igoa o faaputuga fetu o Masarota ma Asa i aso nei. Ae e lē mafai ona faatonutonuina nei mea e tagata. E lē mafai e tagata ona suia “tulafono i le lagi” lea o loo faatonutonuina mea i le vateatea.

O le Atua e ana tulafono o loo faatonutonu mea i le vateatea lea e aafia ai le tau, o tai o le sami, atimosifia ma le lalolagi. O se faaaʻoaʻoga, o le lā. Ua faapea mai le tusi The Encyclopedia Americana (1996) e uiga i le lā: “O ave o le lā ua māfanafana ai le lalolagi ma maua ai foʻi le malamalama. Ua ola ai laau, liuausa vai mai le sami ma isi vai, ua fesoasoani foʻi i le gaosiga o matagi, ma le tele o isi mea e tāua i le ola i le lalolagi.” Ua faapea mai atili lea tusi: “Ina ia malamalama i le malosi o le lā, ia mafaufau i le malosiaga e maua mai e ala i le matagi, o vaitafe, fafie, koale ma le suāuu. O nei mea ua māfua ona o le malosiaga mai le lā, lea ua teuina i le lalolagi e ui e 93 miliona maila [150 miliona kilomita] le mamao mai le lā.”

O Ai na Tuuina Atu le Poto i Ao?

Na fetalai atu Ieova iā Iopu e mafaufau i ao. (Iopu 38:34-38) E lē mafai ona faapea atu se tagata i se ao ia alu ifo i le lagi ma faamatuu mai timuga. Ae e faalagolago ola o tagata i le faataamilosaga o le vai lea na faia e le Atua!

O le ā le faataamilosaga o le vai? Ua taʻua i se tusi: “E fā vala o le faataamilosaga o le vai: (1) faaputu (2) liuausa (3) timuga ma le kiona (4) tafe. E faaputu vai i le sami, vaituloto, vaitafe ma aisa i luga o mauga. Ona liuausa lea mai le laueleele ma avea ma ao, ona toe foʻi mai lea i le laueleele e ala i timuga pe toʻulu mai o ni kiona, ona tafe atu lea i le sami po o le toe liuausa foʻi i le atimosifia. O le faataamilosaga lenā e oo toetoe i vai uma i le lalolagi, lea e lē mailoa pe faafia ona tupu.”—Microsoft Encarta Reference Library 2005.

O ao e tumu i le timu, e pei o ni fagu o le lagi. A liligi mai e Ieova nei fagu, e maligi mai timuga ma liu palapala le efuefu, ma pipii faatasi le eleele. E mafai ona faatotō mai e Ieova timuga pe taofia foʻi timuga.—Iakopo 5:17, 18.

E masani ona emo uila pe a timu, ae e lē pule le tagata i uila. E pei ona taʻua e Iopu, o loo faapea atu uila i le Atua: “Faauta, o i matou nei.” Ua faapea mai le tusi Compton’s Encyclopedia: “E tele suiga e oo i le atimosifia pe a emo uila. A emo le uila, e tuufaatasia ai le okesene ma isi kasa, lea e maua ai vailaau ma isi mea e aogā i le laueleele. A timu, e toʻulu mai nei mea i le laueleele. I le ma lea, ua faaauau ona maua e le laueleele minerale e ola ai laau.” E lē o malamalama atoa tagata i le emo o le uila ae ua silafia lelei e le Atua.

Ua Viia le Atua i Mea Ofoofogia na Ia Faia

Ua viia le Atua ona o mea ofoofogia na ia faia. (Faaaliga 4:11) E lē taumatea na ofo Iopu i fetalaiga a Ieova e faatatau i le lalolagi ma mea o i le vanimonimo!

O mea ofoofogia na tatou iloiloina, e lē pau na o mea na fetalai ai Ieova iā Iopu. Ae e mafai ona tatou faapea atu e tusa ai o mataupu ua tatou iloiloina: “Faauta, ua silisili ese le Atua, tatou te lē iloa foʻi o ia.”—Iopu 36:26.

[Faamatalaga i Ata i le itulau 14]

Matāua o le kiona: snowcrystals.net

[Faamatalaga i Ata i le itulau 15]

Pleiades: NASA, ESA and AURA/Caltech; iʻa: U.S. Fish & Wildlife Service, Washington, D.C./William W. Hartley