Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Amaketo—O se Amataga Fiafia

Amaketo—O se Amataga Fiafia

Amaketo—O se Amataga Fiafia

UA MAUA le upu “Amaketo,” mai le upu Eperu “Har-Magedon,” o lona uiga o le “Mauga o Mekito.” O loo tusia le upu i le Faaaliga 16:16: “Na latou faapotopoto foʻi iā te i latou i le mea ua igoa i le gagana Eperu o Amaketo.” O ai e faapotopoto iā Amaketo, ma aiseā? I le Faaaliga 16:14, o loo taʻua ai o faapotopoto faatasi ia “tupu o le lalolagi ma le atu laulau uma, . . . i le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” E masani ona lāgā ai ni fesili tāua ona o lenei mau. O fea e tau ai nei “tupu”? O le ā le māfuaaga autū o lenei taua, ma o ai e tau ai? Po o le a latou faaaogā auupega ma pomu mataʻutia e pei ona talitonu i ai le toʻatele? Po o le a iai nisi e faasaoina iā Amaketo? Seʻi tuu atu e tali mai le Tusi Paia.

Talu ai ua taʻua o le “Mauga o Mekito,” po o lona uiga la o le a tauina le taua o Amaketo i se mauga i se vaimea o Palesitina? E leai. Auā o le mea muamua, e lē o iai se mauga faapena i le mea na iai Mekito anamua, e na o se faupuʻega o eleele e tusa ma le 70 futu [20 mita] le maualuga i luga aʻe o fanua laugatasi i le vanu e latalata ane. E lē gata i lea, e lē mafai ona ofi uma ai i lea vaipanoa o siʻomia Mekito “tupu o le lalolagi, ma a latou ʻau.” (Faaaliga 19:19) Ae peitaʻi, na tauina i Mekito nisi o taua sa sili ona mataʻutia ma iloga i le tala faasolopito o Palesitina. O lea la, ua avea le igoa Amaketo ma faailoga o se taua mataʻutia, ma e na o le toʻatasi lava e manumalo ai.—Tagaʻi i le pusa i le itulau e 5, “Mekito, o se Faailoga Talafeagai.”

O Amaketo, e lē na o se fetauaʻiga a atunuu o le lalolagi, talu ai ua faapea mai le Faaaliga 16:14, ua faapotopoto faatasi “tupu o le lalolagi ma le atu laulau uma,” ua aufaatasi e tetee atu “i le taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava.” Na taʻua foʻi e Ieremia i lana valoaga, “o le fasi a Ieova i lea aso e afua mai i le tasi pito lalolagi e oo atu i le tasi pito lalolagi.” (Ieremia 25:33) O lea la, o Amaketo, e lē o se taua o le a faia e tagata, i se nofoaga faapitoa i Palesitina po o Sasaʻe Tutotonu. O le taua a Ieova e aofia ai le lalolagi uma.

Ae peitaʻi, ia mātau foʻi i le Faaaliga 16:16, ua faapea mai “i le mea ua igoa . . . o Amaketo.” I le Tusi Paia, e mafai ona faauiga se “mea” i se tulaga po o se mea e tupu. E faatatau atu le tulaga i lenei mataupu i le aufaatasi o malo uma o le lalolagi i lo latou tetee atu iā Ieova. (Faaaliga 12:6, 14) I le taua o Amaketo, o le a auaufaatasi ai atunuu uma o le lalolagi e tetee atu i ‘ʻau o le lagi’ i le taʻitaʻiga a le taʻitaʻiʻau sili, le “Tupu o tupu ma le Alii o alii,” o Iesu Keriso.—Faaaliga 19:14, 16.

Ae faapefea tala e faapea, o Amaketo, o se taua o le a faaaogā ai auupega mataʻutia e faaumatia ai tagata uma, po o se fetaiaʻiga o le lalolagi ma se isi paneta? Pe mafai ea e se Atua alofa ona faatagaina se iʻuga mataʻutia faapena mo le fanau a tagata ma lenei lalolagi? E leai. Ua ia fetalai mai, “na ia lē faia fua” le laueleele, ae na “faia ina ia ʻainā.” (Isaia 45:18; Salamo 96:10) O le a lē faafanoina e Ieova lo tatou lalolagi, e ala i le susunuina i se afi iā Amaketo. Na i lo o lea, o le a ia ‘faafanoina i latou o ē ua fano ai le lalolagi.’—Faaaliga 11:18.

Amaketo—O Afea?

Ua leva ona fia iloa e tagata, po o afea e oo mai ai Amaketo? E mafai ona fesoasoani le iloiloina o le tusi o Faaaliga faatasi ma isi vaega o le Tusi Paia ina ia tatou malamalama e uiga i le vaitaimi e tupu ai lenei taua. Ua iai le fesootaʻiga o Amaketo i le Faaaliga 16:15 ma le afio mai o Iesu e pei o se gaoi. O loo faaaogā foʻi e Iesu lenā tala faatusa, e faamatalaina ai lona afio mai e faaoo mai le faasalaga i lenei lalolagi.—Mataio 24:43, 44; 1 Tesalonia 5:2.

E pei ona faaalia i le faataunuuina o valoaga o le Tusi Paia, talu mai le 1914 ua tatou iai i le vaitaimi o aso e gata ai o lenei lalolagi. * I le faaiʻuiʻuga lava o aso e gata ai, o le a tupu le “puapuaga tele” e pei ona fetalai i ai Iesu. E lē o taʻu maia i le Tusi Paia po o le ā le umi o lenā vaitaimi, ae o le a sili atu ona leaga mala e tutupu i lenā taimi, na i lo o se mea na vaaia muamua i le lalolagi. O le a iʻu lenā puapuaga tele, i le taua o Amaketo.—Mataio 24:21, 29.

Talu ai o Amaketo, o le “taua i le aso tele o le Atua e ona le malosi uma lava,” e leai la se mea e mafai ona fai e tagata e tolopō ai. Ua uma ona “tuupōina” e Ieova le aso e amata ai lenā taua. “E lē faatuai mai.”—Sapakuka 2:3.

E Tonu le Taua a le Atua Amiotonu

Aiseā, o le a tauina ai e le Atua se taua i le lalolagi aoao? E fesootaʻi lelei lava Amaketo ma se tasi o uiga autū o Ieova, o le faamasinotonu. Ua faalauiloa mai e le Tusi Paia e faapea: “E fiafia Ieova i le faamasinoga [tonu].” (Salamo 37:28) Ua ia silafia gaoioiga lē tonu uma ua faia e tagata i le talafaasolopito. O lenei mea ua māfua ai ona lē fiafia lona finagalo. I lea, ua ia tofia ai lona Alo e tauina se taua amiotonu, ina ia soloiesea ai lenei lalolagi amioleaga.

E na o Ieova lava e mafai ona ia tauina se taua amiotonu, lea o le a faaumatia ai na o i latou e amioleaga. O le a ia faasaoina ē lotofaamaoni po o fea lava latou te nonofo ai i le lalolagi. (Mataio 24:40, 41; Faaaliga 7:9, 10, 13, 14) E na o Ieova foʻi e iai le aiā e faatino ai lana pule silisili ese i le lalolagi aoao, auā o ia na faia mea uma.—Faaaliga 4:11.

O ā auupega o le a faaaogā e Ieova e tau ai ma ona fili? E tatou te lē o iloa. Ae o le mea lea e tatou te iloa, o loo iā te ia le pule e faaumatia atoatoa ai atunuu amioleaga. (Iopu 38:22, 23; Sefanaia 1:15-18) Ae peitaʻi, e lē auai i le taua tagata tapuaʻi o le Atua i le lalolagi. Ua faaalia i le vaaiga i le Faaaliga mataupu e 19 e faapea, e na o ʻau a le lagi o le a auai faatasi ma Iesu Keriso i le taua. E leai se tasi o auauna Kerisiano a Ieova i le lalolagi o le a faia ai sona sao.—2 Nofoaiga a Tupu 20:15, 17.

Ua Lava ma Totoe Lapataʻiga Mai le Atua Poto

Ae faapefea i latou e faasaoina? O le mea moni, e leai se tasi e tatau ona faaumatia i le taua o Amaketo. Ua iloa e Peteru e faapea: “Ua lē finagalo [Ieova] ia fano se tasi, a ia oo uma lava i le salamō.” (2 Peteru 3:9) Ua taʻua foʻi e Paulo ua finagalo le Atua, “ina ia faaolaina o tagata uma lava, ma ia oo ina iloa lelei le upu moni.”—1 Timoteo 2:4.

O lea la, e tusa ai ma le finagalo poto o Ieova, o loo talaʻia le “tala lelei o le malo” i le lalolagi uma i le faitau selau o gagana. Ua tuuina atu i tagata i vaipanoa uma le avanoa e faasaoina ma faaolaina ai. (Mataio 24:14; Salamo 37:34; Filipi 2:12) O i latou e talileleia i le tala lelei, e mafai ona faasaoina i le taua o Amaketo, ma ola ai e faavavau i le lalolagi. (Esekielu 18:23, 32; Sefanaia 2:3; Roma 10:13) Pe e lē o le mea ea lenei o faatalitalia e se tasi mai se Atua o le alofa?—1 Ioane 4:8.

Pe e Tau se Atua Alofa?

Ae peitaʻi, e toʻatele ua taumānatu pe aiseā o le a faaumatia e se Atua alofa le anoanoaʻi o le fanau a tagata. E ono faatusaina le tulaga lenei i se fale ua tumu i manu ninii faalafuā. Pe e te lē ioe e tatau i lē e ona le fale ona matuā puipuia le soifua mālōlōina ma le lelei o lona ʻauaiga e ala i le faatamaʻia o na manu faalafuā?

E faapena foʻi, ona o le alofa tele o Ieova mo tagata, ua tatau ai ona tauina le taua o Amaketo. Ua finagalo le Atua ia avea le lalolagi ma parataiso, ma maua e tagata le ola lelei atoatoa ma le filemu, e aunoa foʻi ma “sē na te faamataʻu mai.” (Mika 4:3, 4; Faaaliga 21:4) O le ā la le mea e ao ona faia iā i latou o loo faavevesiina le filemu ma le saogalemu o o latou uso a tagata? E tatau ona faatamaʻia e le Atua tagata amioleaga e lē salamō, auā le manuia o ē amiotonu.—2 Tesalonia 1:8, 9; Faaaliga 21:8.

O le tele o fetauaʻiga ma le totomasaa i aso nei, e pogai mai i pulega a tagata lē lelei atoatoa, ma gaoioiga manatu faapito ona o le lotonuu. (Failauga 8:9) O le mananaʻo e faalautele atu a latou pulega, ua matuā lē amanaʻia ai e malo o tagata le Malo o le Atua ua faavaeina. E lē taitai ona latou lafoaʻia a latou pule, ae gauaʻi atu i le pule a le Atua ma Keriso. (Salamo 2:1-9) O lea la, e tatau ona aveesea na malo ina ia pulea mea uma i le amiotonu e le Malo o Ieova e ala iā Keriso. (Tanielu 2:44) E tatau ona tauina Amaketo ina ia faaiʻuina le finauga, po o ai e iai le aiā e pule ai i lenei lalolagi ma le fanau a tagata.

O le a aogā mo le fanau a tagata le aumaia e Ieova o le taua o Amaketo. I le feagai ai ma tulaga ua matuā leaga o lenei lalolagi, e na o le pulega lelei atoatoa a le Atua o le a faamalieina manaʻoga o tagata. E na o lona Malo foʻi, o le a olaola ai le filemu moni ma le saogalemu. Pe a oo lava i le faavavau e lē faalaa mai le Atua, faamata o le a faapeʻī le tulaga o mea i le lalolagi? O le a faaauau ona malaia tagata i le feitagaʻi, faiga sauā, ma taua e pei ona latou faia i le faagasologa o senituri o pulega a tagata. O le mea moni, o le taua o Amaketo, o se mea e sili ona aogā e mafai ona tupu!—Luka 18:7, 8; 2 Peteru 3:13.

O le Taua Mulimuli

O le a faataunuuina e le taua o Amaketo se mea e leʻi mafaia e se isi taua ona faia; le iʻuga o taua uma. O ai sē e lē o moomoo mo le aso o le a mavae atu ai taua? Ae peitaʻi, ua lē taulau taumafaiga a tagata e faaiʻuina taua. Ona o lea, ua faamamafa ai le moni o upu a Ieremia: “Ieova e, ua ou iloa e lē o i le tagata lona ala, e lē o i le tagata e savali ona faatonuina le mea e ui ai o ia.” (Ieremia 10:23) Ua faapea mai le Tusi Paia e faatatau i folafolaga a Ieova: “Ua faaiʻua e ia o taua e oo lava i tuluʻiga o le lalolagi; ua gagau e ia le aufana, ma vavae le tao; ua susunuina foʻi e ia kariota i le afi.”—Salamo 46:8, 9.

Pe a faaaogā e atunuu a latou auupega e faaumatia ai tagata, ma e foliga mai o le a faatamaʻia le siʻosiʻomaga, o le a gaoioi loa Lē na faia le lalolagi ma tau ai le taua o Amaketo! (Faaaliga 11:18) O lea la, o lenei taua, o le a faataunuuina ai le mea ua leva ona faamoemoe i ai tagata matataʻu i le Atua. O le a faasilisiliina ai lē ua iai le tonu e pule ai le lalolagi, o Lē e ana le lalolagi, o Ieova le Atua.

I lea, e lē tatau ona fefefe tagata o ē e naunau i le amiotonu, ona o Amaketo. Na i lo o lea, ua aumaia ai se faamoemoe. O le a aveesea e le taua o Amaketo mea faapiʻopiʻo ma mea leaga uma mai le lalolagi, ae o le a mafai ona ola tagata i se faiga fou amiotonu, i lalo o le pulega a le Malo o le Mesia a le Atua. (Isaia 11:4, 5) Na i lo o se iʻuga mataʻutia e fefefe ai, o le a aumaia e Amaketo se amataga fiafia mo tagata amiotonu, o ē o le a ola e faavavau i se lalolagi parataiso.—Salamo 37:29.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 9 Tagaʻi i le tusi, Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau, mataupu e 11, lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa/Ata i le itulau 5]

MEKITO, O SE FAAILOGA TALAFEAGAI

Sa tū Mekito anamua i se vaipanoa e sili ona tāua. Sa mafai ona iloa atu mai Mekito le vaega i sisifo o le vanu lafulemu o Isereelu, i Isaraelu i mātū. Na malaga atu le ʻaufaatauʻoa mai le tele o atunuu atoa ma vaegaau i auala sa felavasaʻi solo ai i inā i Mekito. I lea, na avea ai Mekito ma nofoaga o taua mataʻina. Ua tusia e le polofesa o Graham Davies i lana tusi, Cities of the Biblical World—Megiddo e faapea: “Sa faigofie ona uia le aai o Mekito e le ʻaufaatauʻoa ma tagata femalagaaʻi mai i itu uma . . . ae i le taimi lava e tasi, pe a lava le malosi o pule, sa mafai ona latou faasāina le toe uia o nei auala, ma taofia ai fefaatauaʻiga ma taua. E lē o se mea la e ofo ai, o le aai lea, . . . sa masani ona fetauaʻi ai tagata i lo latou fia mauaina, ma afai e manumalo ai, sa matuā puipuimaluina.”

Na amata le tala faasolopito umi o Mekito mai i le meleniuma lona lua T.L.M., ina ua faatoʻilaloina e le tupu o Aikupito o Thutmose III, ia tupu o Kanana. Sa faaauau pea lenei mea i le gasologa o senituri seʻia oo i 1918, ina ua faatoʻilalopopo e le Taʻitaʻiʻau Peretania o Edmund Allenby ia vaegaau a Take. O Mekito foʻi, na tuuina atu ai e Ieova i le faamasino o Parako le manumalo i le tupu o Kanana, o Iapino. (Faamasino 4:12-24; 5:19, 20) I lenā lava nofoaga, na matuā faatoʻilalo ai e le faamasino o Kitiona ia ʻautau a Mitiana. (Faamasino 7:1-22) O i inā foʻi, na fasiotia ai le tupu o Aasaia ma Iosia.—2 Tupu 9:27; 23:29, 30.

O lea la, ua talafeagai ai ona faafesootaʻia Amaketo ma lea nofoaga, talu ai, o le nofoaga sa tauina ai le tele o taua, ia sa iloga ai tagata na manumalo. Ua talafeagai ai ona fai ma faailoga o le manumalo aʻiaʻi o le Atua i ʻau uma o loo tetee iā te ia.

[Faamatalaga i Ata]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Ata i le itulau 7]

Ua tuuina atu i tagata i le lalolagi aoao se lapataʻiga, ma le avanoa e faasaoina ai i le taua o Amaketo

[Ata i le itulau 7]

O le a aumaia e Amaketo se amataga fiafia mo le fanau a tagata