Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Avea ma Faife‘au Fetuutuuna‘i

Ia Avea ma Faife‘au Fetuutuuna‘i

Ia Avea ma Faifeʻau Fetuutuunaʻi

“Ua avea aʻu ma mea uma mo tagata uma, ina ia iʻu lava ina ola nisi iā te aʻu.”—1 KORINITO 9:22.

1, 2. (a) O ā auala na manuia ai Paulo i lana auaunaga o se faifeʻau fetuutuunaʻi? (e) Na faapefea ona faamatalaina e Paulo lona manatu i lona tofiga?

NA MAFAI ona ia talanoa i tagata atamamai ma ē loto maulalo e fai faleʻie. Na ia faatalitonuina tagata aloaʻia o Roma ma tagata Ferukia e leʻi aʻoaʻoina. Na aogā ana tusitusiga i tagata Eleni o ē na talitonu i le tele o mea eseese ma tagata Iutaia e tasi le taulaʻiga o latou talitonuga. Sa lē mafaafitia ona manatu ma na pāʻia loto o tagata i ana faamatalaga ootia. Na ia talanoa i manatu e ioe faatasi i ai ina ia mafai ai ona faatuatua nisi iā Keriso.—Galuega 20:21.

2 O loo tatou talanoa i le aposetolo o Paulo, ma e aunoa ma se masalosalo sa manuia o ia i lana auaunaga o se faifeʻau fetuutuunaʻi. (1 Timoteo 1:12) Na ia maua le faatonuga mai iā Iesu ina ia “momoli [le] igoa [o Iesu] i luma o nuu ese, ma tupu, ma le fanauga a Isaraelu.” (Galuega 9:15) O le ā lona manatu i lona tofiga? Na ia faalauiloa mai: “Ua avea aʻu ma mea uma mo tagata uma, ina ia iʻu lava ina ola nisi iā te aʻu. Ou te faia foʻi le mea nei ona o le tala lelei, ina ia tatou tofutofusia faatasi ma aʻu.” (1 Korinito 9:19-23, LT) O le ā se mea ua tatou aʻoaʻoina mai i le faaaʻoaʻoga a Paulo e fesoasoani ia fetuutuunaʻi ma taulau manuia ai i la tatou talaʻiga ma le aʻoaʻo atu?

Na Taulau Paulo i le Faafetaiaʻia o le Luʻi

3. O ā manatu o Paulo i Kerisiano a o leʻi liliuina o ia?

Pe na onosai ma magafagafa Paulo i lona olaga atoa ua tatau i ai le tofiga lea na tuuina atu iā te ia? E mautinoa e leai! O le mapo lotu na avea muamua ai Saulo (o le igoa muamua lea o Paulo) o sē e faasauā i soo o Keriso. A o tauleʻaleʻa o ia na ia ioe i le fasiotia o Setefano. Mulimuli ane, sa ia saʻilia ma le lē alofa Kerisiano. (Galuega 7:58; 8:1, 3; 1 Timoteo 1:13) Na mapugatamaʻi pea o ia i le “faamataʻu ma le fasioti i le au soo o le Alii.” E leʻi faamalieina o ia i le saʻilia o ē talitonu i na o Ierusalema, ae na oo atu lana saʻiliga ma le ita i le itu i mātū e oo atu lava i Tamaseko.—Galuega 9:1, 2.

4. O ā suiga sa tatau ona faia e Paulo ina ia faataunuu ai lona tofiga?

4 Atonu na manatu Paulo o le a faaleagaina le faa-Iutaia e lenei talitonuga fou, auā o le a faafefiloi talitonuga a nuu ese ma le faa-Iutaia, ma atonu o le māfuaaga lenā na matuā ita ai o ia i le Faa-Kerisiano. Ia manatua, sa avea muamua Paulo o se “faresaio,” ma o le uiga o lea igoa o se “tasi e vavae ese.” (Galuega 23:6) Seʻi manatu i le matuā faateʻia o Paulo ina ua ia iloa ua filifilia o ia e le Atua e talaʻia Keriso i tagata o Nuu Ese! (Galuega 22:14, 15; 26:16-18) Na teena e Faresaio le aai faatasi ma i latou na manatu i ai o ni tagata agasala! (Luka 7:36-39) E lē masalomia le matuā manaʻomia o ni taumafaiga ina ia toe suia ona manatu, ma ia talafeagai ma le finagalo o le Atua ina ia faaolaina tagata mai atunuu uma.—Kalatia 1:13-17.

5. E faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Paulo i la tatou faiva?

5 Atonu e ao foʻi ona tatou faia lea lava mea. Pe a tatou feiloaʻi i tagata mai isi atunuu ma gagana eseese i la tatou oganuu, e tatau ona faia ni taumafaiga e iloilo o tatou uiga ma ia aua neʻi faailogaina tagata ona e ese o latou lanu. (Efeso 4:22-24) E tusa pe tatou te iloa pe leai foʻi, ae ua taaʻina o tatou mafaufauga ona o o tatou aiga ma aʻoaʻoga. E mafai ai ona oo iā i tatou manatu ma uiga faailoga tagata ma lē fetuutuunaʻi ai. E ao ona aveese mai iā i tatou na uiga pe afai tatou te mananaʻo ia taulau manuia i le saʻilia ma le fesoasoani i ē e pei o ni mamoe. (Roma 15:7) O le mea lenā sa faia e le aposetolo o Paulo. Na ia taliaina le luʻi ina ia faalautele atu ai lana faiva. Na uunaʻia o ia e le alofa ma atiina aʻe tomai o le aʻoaʻo atu ia e aogā ona faaaʻoaʻo i ai. O le suʻesuʻeina o le faiva a le “aposetolo o nuu ese,” e faaalia ai na ia uaʻi atu, fetuutuunaʻi ma fesuisuiaʻi i lana talaʻiga ma lana aʻoaʻo atu i isi. *Roma 11:13.

Sa Fetuunaʻi Atu Paulo i Tulaga na Tulaʻi Mai

6. Na faapefea ona uaʻi atu Paulo i talaaga o ē na ia talaʻi i ai, ma o le ā le iʻuga?

6 Na uaʻi atu Paulo i talitonuga ma talaaga o ē na ia talaʻi i ai. Ina ua talanoa atu i le tupu o Akeripa II, na faailoa atu e Paulo o le tupu, o se tasi e “silafia i tu ma suʻega uma lava o loo iā Iutaia.” Ona faaaogā lea ma le atamai e Paulo o lona iloa o talitonuga o Akeripa e talanoa ai ma ia i mataupu e silafia lelei e le tupu. O le manino ma le mautinoa o fefulisaʻiga a Paulo, na iʻu ina faapea mai ai Akeripa: “O se mea itiiti ona e faaliliuina lea o aʻu e fai ma Kerisiano.”—Galuega 26:2, 3, 27, 28, LT.

7. Na faapefea ona fetuutuunaʻi Paulo ina ua talaʻi atu i se motu o tagata i Lusa?

7 Na fetuutuunaʻi foʻi Paulo. Mātau le eseesega o lana faamatalaga ina ua ia taumafai e taofia le motu o tagata i le aai o Lusa mai le tapuaʻia o i laʻua ma Panapa e pei o ni atua. Sa manatu i tagata nei lea e tautatala i le gagana a Lukaonia, e leʻi lelei a latou aʻoaʻoga ma e talitonu i talitonuga faanuupō. E tusa ai ma le Galuega 14:14-18, na faasino atu e Paulo i le foafoaga ma le tele o mea lelei e maua mai ai e faamaonia ai e sili ona lelei le Atua moni. Sa manino lana faamatalaga ma e foliga mai sa taofia ai tagata mai le ‘faia o taulaga’ iā i laʻua.

8. O ā auala na fetuutuunaʻi ai Paulo e ui i ona manatu malolosi i nisi taimi?

8 O le mea moni, e lē lelei atoatoa Paulo ma i nisi taimi sa malolosi ai ona manatu e uiga i nisi o mea. O se faaaʻoaʻoga, na faalumaina ma le lē tonu Paulo i se tasi aso, ma na ia tali atu i ni upu malolosi i se Iutaia e igoa iā Anania. Peitaʻi, ina ua taʻu atu iā Paulo na ia faifai e aunoa ma sona iloa i le faitaulaga sili, na vave lava ona ia faatoese. (Galuega 23:1-5) I Atenai, na tigā lona loto ina ua ia ‘matamata i le aai ua tumu i tupua.’ Peitaʻi, i lana lauga i le Areopako, e leʻi faaalia sona loto tigā. Na i lo lea, na ia talanoa atu i tagata Atenai i fono, ma fefulisaʻi i mea latou te malamalama ai e ala i le faasino atu i la latou fata faitaulaga “Mo le Atua e lē Iloa,” ma taʻua se tasi o a latou fatu pese.—Galuega 17:16-28.

9. Na faapefea ona fesuisuiaʻi Paulo ina ua ia feagai ma aofia eseese?

9 I le feagai ai ma aofia eseese, na fesuisuiaʻi ai e Paulo ana faamatalaga. Na ia amanaʻia aganuu ma le siʻomaga na taaʻina ai o latou mafaufauga. Ina ua ia tusi i Kerisiano i Roma, na ia iloa lelei na nonofo i latou i le laumua o le malo e sili ona malosi i lenā taimi. O se manatu tāua o le tusi a Paulo i Kerisiano i Roma e faapea, ua faalēaogāina le malosi o le agasala a Atamu lea e faaleagaina ai, i le mana o Keriso e togiola ai. Na ia talanoa i Kerisiano i Roma ma isi tagata i faaupuga na pāʻia ai o latou loto.—Roma 1:4; 5:14, 15.

10, 11. Na faapefea ona faafetaui atu e Paulo ana tala faatusa i lana ʻaufaalogologo? (Tagaʻi foʻi i le faaopoopoga pito i lalo.)

10 O le ā le mea na faia e Paulo ina ua ia manaʻo e faamatala upu moni loloto o le Tusi Paia i lana aofia? Na agavaa Paulo i le faaaogāina o tala faatusa e masani ai tagata ma faigofie ona malamalama ina ia faamanino ai ni manatu lavelave faaleagaga. O se faaaʻoaʻoga, na iloa e Paulo na masani lelei tagata Roma ma le tulaga o le nofo pologa po o le avea ma auauna i le malo o Roma. O le mea moni, o le toʻatele o tagata na ia tusi atu i ai atonu o ni pologa. O lea la, na faaaogā ai e Paulo se tala faatusa i le tulaga o auauna po o pologa e faamalosia ai lana faamatalaga i le filifiliga a se tasi e gauaʻi a lē i le agasala, o le amiotonu.—Roma 6:16-20.

11 Ua taʻua i se tasi tusi: “I Roma, e mafai e lē ana le pologa po o le auauna ona faasaʻoloto o ia, po o le faatau foʻi e le pologa o lona saʻolotoga e ala i le totogi atu i lē ana o ia. Sa mafai foʻi ona maua le saʻolotoga pe a tuu atu i se atua e na te fai mo ia le pologa.” Sa mafai foʻi ona galue se pologa ua saʻoloto mo lona matai ma maua se totogi. E foliga mai na manatu Paulo i lenei faiga, ina ua ia tusi faatatau i lē fea matai e ao ona usiusitai i ai se tasi—o le agasala po o le amiotonu. Ua faasaʻolotoina Kerisiano i Roma mai le agasala ma o le Atua lea ua pulea i latou. Ua latou saʻoloto e auauna i le Atua, peitaʻi e mafai foʻi ona latou filifili e auauna i le agasala—lo latou matai muamua, pe a latou faanaunau i ai. O lenā tala faatusa faigofie e uiga i se mea na latou masani ai, na ono uunaʻia ai Kerisiano i Roma ina ia fesili ifo iā i latou lava, ‘O lē fea matai o oʻu auauna i ai?’ *

Aʻoaʻo Mai le Faaaʻoaʻoga a Paulo

12, 13. (a) O ā taumafaiga e manaʻomia i aso nei ina ia pāʻia ai loto o tagata eseese? (e) O le ā se mea ua e iloa e aogā pe a talaʻi i tagata e eseese o latou talaaga?

12 I le pei o Paulo, e ao foʻi ona tatou uaʻi atu, fetuutuunaʻi ma fesuisuiaʻi ina ia pāʻia loto o tagata eseese tatou te talanoa atu i ai. Ina ia fesoasoani iā i latou ia iloa le tala lelei, tatou te faanaunau e faia le mea e sili atu na i lo le na o le asia o i latou, momoli atu se feʻau lava saunia po o le tuu foʻi i ai o ni lomiga faale-Tusi Paia. E ao ona tatou taumafai e malamalama i o latou manaʻoga ma popolega, mea e fiafia ma lē fiafia i ai, mea e faafatuulu ai ma o latou manatu i talitonuga. E ui e manaʻomia ai le faautaga mamao ma taumafaiga, ae ua lotomalilie tagata talaʻi o le Malo i le lalolagi aoao e faia faapea. O se faaaʻoaʻoga, ua lipotia mai e le ofisa o le lālā o Molimau a Ieova i Hagakeri: “E amanaʻia e uso aganuu ma tū a tagata mai isi atunuu, ma latou te lē manatu e ao ona faamasani ia tagata mai fafo i aganuu a Hagakeri.” E taumafai Molimau i so o se vaipanoa e faia le mea lava lea e tasi.

13 I se tasi o atunuu i Sasaʻe Mamao, e manatu mamafa le toʻatele i le soifua mālōlōina, aʻoaʻoina o tamaiti ma aʻoaʻoga. E taumafai tagata talaʻi o le Malo i inā e faamatilatila na mataupu, na i lo le talanoa o mataupu e pei o le faaleagaina o le siʻosiʻomaga po o mataupu faigatā tau le va fealoaʻi. I se tulaga tutusa ua mātauina e tagata talaʻi i se aai tele i Amerika, e manatu mamafa tagata i la latou oganuu i mataupu e pei o faiga faapiʻopiʻo, le tele naʻuā o taavale i le auala tele ma solitulafono. Ua taulau Molimau i le talanoaina o nei mataupu e amata ai talanoaga faale-Tusi Paia. Ua faamautinoa e faiaʻoga agavaa, ua latou faalaeiau ma faamāfanafana atu e tusa lava po o ā mataupu latou te filifilia e talanoa ai. Ua latou faamamafa ai le aogā o le faatatauina o taʻiala o le Tusi Paia i le taimi nei ma le faamoemoe matagofie ua finagalo i ai le Atua mo le lumanaʻi.—Isaia 48:17, 18; 52:7.

14. Ia faamatala auala e mafai ona tatou fetuunaʻi ai i manaʻoga eseese ma tulaga o tagata.

14 E aogā foʻi le eseese o mea e talanoa ai i le faiva, talu ai e eseese aganuu a tagata, tulaga tau aʻoaʻoga ma talaaga faalelotu. O le talanoa atu i tagata e talitonu i le Atua ae lē o le Tusi Paia, e ese mai le talanoa atu iā i latou e talitonu e leai se Atua. O le a ese le taulimaga tatou te faaaogāina i se tasi e taliaina aʻoaʻoga a le Tusi Paia, ma se tasi e manatu e leaga tusi faalotu uma auā e faasesē ai. E manaʻomia ai foʻi le fetuutuunaʻi i le faafoeina o tulaga eseese tau aʻoaʻoga a tagata tatou te talanoa atu i ai. O faiaʻoga tomai latou te faaaogāina fefulisaʻiga ma faataʻitaʻiga talafeagai i tulaga e tulaʻi mai.—1 Ioane 5:20.

Fesoasoani mo Faifeʻau Fou

15, 16. Aiseā e ao ai ona aʻoaʻoina faifeʻau fou i le faiva?

15 E leʻi manatu Paulo tau lava o le faaleleia o lana aʻoaʻo atu. Na ia silafia sa tatau ona aʻoaʻoina talavou, e pei o Timoteo ma Tito, ina ia avea ma faifeʻau agavaa. (2 Timoteo 2:2; 3:10, 14; Tito 1:4) I se tulaga faapena, ua iai se manaʻoga i aso nei mo le saunia ma le aʻoaʻoina o tagata i le faiva.

16 I le 1914, pe tusa ma le 5,000 tagata talaʻi sa iai i le lalolagi aoao, ae i aso nei, pe tusa ma le 5,000 tagata fou o loo papatisoina i vaiaso taʻitasi! (Isaia 54:2, 3; Galuega 11:21) Pe a amata ona auaufaatasi tagata fou ma le faapotopotoga Kerisiano ma ua mananaʻo e auai i le faiva, e tatau ona aʻoaʻoina ma faatonuina i latou i le faia o le galuega. (Kalatia 6:6) E tāua lo tatou faaaogāina o auala a lo tatou Matai o Iesu, ina ia aʻoaʻo ma faamasani soo i le faiva. *

17, 18. E faapefea ona tatou fesoasoani i ē fou ina ia mafai ona latou faia le talaʻiga?

17 E lē faapea na ona maua lava e Iesu o le motu o tagata ma fetalai atu i ona aposetolo e amata se talanoaga ma i latou. Na muamua ona ia faamamafa le tāua o le talaʻiga ma faalaeiau ia finafinau i le tatalo e faatatau i la latou faiva. Ona ia faia lea o ni faatulagaga se tolu: o le galulue taʻitoʻalua, se oganuu ua tofia i ai ma le feʻau. (Mataio 9:35-38; 10:5-7; Mareko 6:7; Luka 9:2, 6) E tatau foʻi ona tatou faia faapea. E tusa lava po o tatou fesoasoani i a tatou lava fanau, se tagata aʻoga fou, po o so o se tasi ua leva e leʻi toe talaʻi, e tāua ona faia se taumafaiga e saunia ai se fesoasoani i lenei auala.

18 E manaʻomia e tagata fou le tele o le fesoasoani ina ia mafai ona latou fai le galuega talaʻi. Pe e mafai ona e fesoasoani iā i latou e sauniunia ma faataʻitaʻi se taulimaga faigofie toe lelei? A o iai i le fanua, tuu atu se avanoa latou te vaavaai ai i lau faaaʻoaʻoga a o e faia le lua pe tolu fale. E mafai ona e mulimuli i le faaaʻoaʻoga a Kitiona, o lē na fai atu i ona tagata tau: “Ia outou vaavaai mai iā te aʻu, ma ia faaaʻoaʻo mai ai lava.” (Faamasino 7:17) Ona tuu lea iā te ia o le avanoa e faataʻitaʻi ai. Ia faamālō i ē fou mo a latou taumafaiga, ma afai e talafeagai ia ofo i ai ni fautuaga pupuu mo le faaleleia atili.

19. O le ā lou faanaunauga a o e taumafai e matuā faaiʻuina lau faiva?

19 Ina ia matuā ‘faaiʻuina la tatou faiva,’ ua tatou maumauaʻi e fetuutuunaʻi i a tatou talanoaga, ma tatou te mananaʻo e fesoasoani i faifeʻau fou e faia faapea. Pe a tatou manatunatu i le tāua o lo tatou sini—o le faaooina atu o le poto e uiga i le Atua lea e maua ai le faaolataga—tatou te mautinoa e aogā taumafaiga uma ina ia avea i tatou “ma mea uma mo tagata uma, ina ia iʻu lava ina ola nisi iā te [i tatou].”—2 Timoteo 4:5; 1 Korinito 9:22.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 11 I se tulaga tutusa, i le faamatalaina o le faiā fou a le Atua ma ona “atalii” faauuina, na faaaogā e Paulo se manatu e masani lelei ai lana ʻaufaitau i le malo o Roma. (Roma 8:14-17) Ua taʻua i le tusi St. Paul at Rome, “O le fai ma tamafai, o se aganuu lea i Roma, ma sa masani lelei ai aiga Roma.”

^ pala. 16 I le taimi nei, ua faia i faapotopotoga uma a Molimau a Ieova le polokalame o Paeonia Fesoasoani i Isi. O lenei polokalame ua tofia ai faifeʻau faataimi atoa ua agavaa ma ua lava le tomai e fesoasoani i tagata talaʻi e leʻi agavaa.

Pe E te Manatua?

• O ā auala e mafai ona tatou faataʻitaʻi ai iā Paulo i la tatou faiva?

• O ā suiga i o tatou manatu e ono manaʻomia?

• E faapefea ona tatou faalaeiau atu pea i le galuega talaʻi?

• O le ā le mea e manaʻomia e faifeʻau fou ina ia mafai ona fai le galuega talaʻi?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 29]

Na uaʻi atu Paulo, fetuutuunaʻi ma fesuisuiaʻi i lana talaʻiga ma le aʻoaʻo atu

[Faamatalaga faaopoopo i le itulau 31]

Na faia e Iesu ni faatulagaga se tolu: o le galulue taʻitoʻalua, se oganuu ua tofia i ai ma le feʻau

[Ata i le itulau 28]

Na taulau Paulo i le pāʻia o loto o tagata eseese e ala i le fetuutuunaʻi

[Ata i le itulau 30]

E manatu faifeʻau agavaa i talaaga tau aganuu a i latou o talaʻi atu i ai

[Ata i le itulau 31]

O faifeʻau fetuutuunaʻi e fesoasoani i ē fou e sauniuni mo le faiva