Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua Faalogo Tagata ai “Gagana Uma o Nuu Ese” i le Tala Lelei

Ua Faalogo Tagata ai “Gagana Uma o Nuu Ese” i le Tala Lelei

Ua Faalogo Tagata ai “Gagana Uma o Nuu Ese” i le Tala Lelei

“O ia ona aso e [faapea] atu ai tagata e toʻatinoagafulu ai gagana uma o nuu ese; Tatou te ō ma outou; auā ua matou faalogo, o loo iā te outou le Atua.”—SAKARIA 8:23.

1. Na saunia faapefea e Ieova se taimi lelei ma se tulaga talafeagai mo le amataina o le talaʻiga i tagata o gagana ma atunuu eseese?

SA MATUĀ talafeagai lelei le taimi ma le faatulagaga. O le aso o le Penetekoso i le 33 T.A. I ni nai vaiaso na muamua atu, na malaga ane tagata Iutaia ma ē na liliu i le lotu Iutaia mai itumalo pe ā ma le 15 o le malo o Roma ma isi atunuu i Ierusalema, e faamanatu le Paseka. I lenā aso e faitau afe i latou na faalogo atu e aunoa ma se fenumiaʻi e pei ona iai i Papelu anamua, i tane ma fafine na ulufia e le agaga paia, a o talaʻi atu le tala lelei i le tele o gagana. (Galuega 2:1-12) Na faailogaina e lenā mea le fanau mai o le faapotopotoga Kerisiano, ma le amataina o se galuega tauaʻoaʻoga i le lalolagi aoao i le tele o gagana, lea o loo faia e oo mai i le asō.

2. Aiseā na ‘segia ai mauli’ o le aofia i mea na faia e soo o Iesu i le Penetekoso 33 T.A.?

2 E lē taumatea na mafai ona tautatala soo o Iesu i le gagana Eleni, o le gagana sa taatele i lenā taimi. Na latou tautatala foʻi i le faa-Eperu, le gagana lea sa tautatala ai i le malumalu. Ae peitaʻi, i lenā aso Penetekoso, na ‘segia uma mauli’ o le aofia auā sa tautatala soo i a latou gagana. O le ā le iʻuga? Na pāʻia loto o le ʻaufaalogologo i upu moni tāua na latou faalogo ai i a latou lava gagana. I le faaiʻuga o le aso, na faatuputeleina se vaega toʻaitiiti o le ʻausoo i se aofaʻiga e sili atu i le 3,000!—Galuega 2:37-42.

3, 4. Na faapefea ona faatuputele le talaʻiga ina ua ō atu soo i fafo o Ierusalema, Iutaia ma Kalilaia?

3 Ina ua mavae lenā mea mataʻina, ona tupu ai lea o le sauā tele i Ierusalema ma na “ō solo foʻi ē na faasalalauina, ma latou folafola atu le tala lelei o le upu.” (Galuega 8:1-4) O se faaaʻoaʻoga, tatou te faitau i le Galuega mataupu e 8 e uiga iā Filipo, e foliga mai o se faievagelia e tautala i le gagana Eleni. Na talaʻi atu Filipo i tagata Samaria. Na ia talaʻi atu foʻi i se Aitiope mautofiga o lē na tali fiafia atu i le feʻau e uiga i le Keriso.—Galuega 6:1-5; 8:5-13, 26-40; 21:8, 9.

4 Ina ua ō atu Kerisiano ma saʻili ni nofoaga e nonofo ai i fafo atu o Ierusalema, Iutaia ma Kalilaia, na latou fetaiaʻi ma aganuu fou ma gagana eseese. O nisi atonu e na o Iutaia lava na latou talaʻi i ai. Peitaʻi, ua lipoti mai e Luka: “O tagata Kuperu ma Kurene foʻi nisi o i latou, ua oo foʻi i latou i Anetioka; ua tautala i tagata Eleni, ma folafola atu le tala lelei i le Alii o Iesu.”—Galuega 11:19-21.

Se Feʻau mo Tagata Uma Mai le Atua e Lē Faailogaina Tagata

5. Ua faapefea ona iloa e lē faailogaina tagata e Ieova e tusa ai ma le tala lelei?

5 E lē faailogaina tagata e le Atua, o lea la o lona finagalo ia faasalalau atu le tala lelei i nuu uma. Ina ua uma ona fesoasoani Ieova iā Peteru e toe fetuunaʻi lona manatu i tagata o nuu ese, na faapea mai Peteru ma le loto talisapaia: “E moni, ua ou iloa e lē faailogaina tagata e le Atua; a e peitaʻi o le mataʻu iā te ia i nuu uma lava, ma fai le amiotonu, ua talia i latou e ia.” (Galuega 10:34, 35; Salamo 145:9) Ina ua faalauiloa e Paulo o lē sa sauā muamua i Kerisiano, le finagalo o le Atua ia “faaolaina o tagata uma lava,” na ia atili faamautinoa atu e lē faailogaina tagata e le Atua. (1 Timoteo 2:4) Ua faamaonia le lē faailogaina tagata e Lē na faia i tatou, ona ua maua le faamoemoe o le Malo e tagata o itupā eseese, lanu, atunuu ma gagana uma lava.

6, 7. O ā valoaga a le Tusi Paia na valoia ai le faasalalauina o le tala lelei i atunuu uma ma gagana eseese?

6 Ua leva ona valoia mai lenei faatelega i atunuu uma. E tusa ma le valoaga a Tanielu, “ua foaʻiina atu iā te ia [Iesu] le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna iā te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese.” (Tanielu 7:14) Ua faamaonia le faataunuuina o lenā valoaga, talu ai o loo lomiaina lenei mekasini i gagana e 151 ma tufatufa atu i le lalolagi aoao, ua mafai ai ona e faitau e uiga i le Malo o Ieova.

7 Na valoia i le Tusi Paia le taimi e faalogo ai tagata o gagana eseese i le feʻau faasaoola. I le faamatalaina o le auala e tosina atu ai le toʻatele i le tapuaʻiga moni, na valoia e Sakaria: “O ia ona aso e tago atu ai tagata e toʻatinoagafulu ai gagana uma o nuu ese; latou te tago atu lava i le pito ofu o le sā Iutā ma faapea atu, Tatou te ō ma outou; auā ua matou faalogo, o loo iā te outou le Atua.” (Sakaria 8:23; Kalatia 6:16) E tusa ai ma le mea na ia vaaia i le faaaliga, na faapea mai Ioane: “Faauta foʻi i le motu o tagata e toʻatele mai atu nuu uma, ma aiga, ma nuu, ma gagana eseese, e lē ma faitaulia e se tasi, o loo tutū i latou i luma o le nofoālii ma luma o le Tamaʻi Mamoe.” (Faaaliga 7:9) Ua faataunuu moni lava na valoaga!

Talaʻi i Tagata ai Gagana Uma

8. O le ā le tulaga ua iai i aso nei ua manaʻomia ai le fetuunaʻi i la tatou galuega talaʻi?

8 I aso nei, ua faateleina tagata e femalagaaʻi atu i isi atunuu ma nonofo ai. O le toʻatele o tagata mai atunuu vevesi ma atunuu e faigatā tulaga tau tamaoaiga ua siitia atu i atunuu e mautū, ina ia saʻilia ai se olaga lelei. I le tele o atunuu, ua faatoʻateleina ai tagata ua nonofo ai ae tautatala i a latou lava gagana. O se faaaʻoaʻoga, i Finilani e sili atu i le 120 gagana e tautatala ai tagata ma i Ausetalia e sili atu i le 200 gagana eseese ua iai. I se aai e tasi i Amerika, o San Diego, e sili atu i le 100 gagana e te faalogo ai!

9. O le ā le manatu e tatau ona iā i tatou faatatau i tagata e tautatala i gagana eseese i la tatou oganuu?

9 I le avea o ni Kerisiano pe tatou te manatu o se faalavelave i la tatou auaunaga le iai o na tagata e tautatala i se isi gagana? E leai! Na i lo lenā, ua tatou manatu i ai o se faatelega lelei lea i la tatou oganuu, o ni “fanua ua sinasina mai nei i le seleselegāsaito.” (Ioane 4:35) O loo tatou taumafai e fesoasoani i tagata e ui i le eseese o lanu ma gagana, o ē manatu mamafa i o latou manaʻoga faaleagaga. (Mataio 5:3) O le iʻuga, i tausaga taʻitasi ua faateleina ai le aofaʻi o tagata mai “gagana eseese” ua avea ma soo o Keriso. (Faaaliga 14:6) O se faaaʻoaʻoga, iā Aokuso 2004, na faia le galuega talaʻi i Siamani i gagana pe tusa ma le 40. I le taimi lava e tasi, na talaʻia ai le tala lelei i Ausetalia i le toetoe 30 gagana, o se faatelega lea mai le 18 gagana i le sefulu tausaga ua mavae. I Eleni, e toetoe 20 gagana eseese ua faia ai le talaʻiga a Molimau a Ieova. I le lalolagi aoao, pe tusa ma le 80 pasene o Molimau a Ieova e tautatala i se isi gagana e ese mai le faa-Peretania, le gagana lea o loo taatele i le lalolagi.

10. O le ā le matafaioi a tagata talaʻi uma i le faia o soo i “nuu uma lava”?

10 O le mea moni, o loo faataunuuina le faatonuga a Iesu ia fai “nuu uma lava ma soo.” (Mataio 28:19) O le taliaina ma le naunau o lenā faatonuga, ua maelega ai Molimau a Ieova i atunuu e 235, i le faasalalauina atu o lomiga e sili atu i le 400 gagana. A o saunia e le faalapotopotoga a Ieova mea e manaʻomia ina ia talaʻi atu ai i tagata, e tatau i tagata talaʻi o le Malo ona tausolomua e momoli atu le feʻau o le Tusi Paia i “tagata uma lava,” i le gagana latou te malamalama ai. (Ioane 1:7) O lenei taumafaiga autasi ua mafai ai e le faitau miliona o tagata ai gagana eseese ona maua aogā mai le tala lelei. (Roma 10:14, 15) Ioe, o i tatou uma lava o loo faia se matafaioi tāua!

Taulimaina o le Luʻi

11, 12. (a) O ā luʻi e ao ona fesagaʻia, ma e fesoasoani faapefea le agaga paia? (e) Aiseā e aogā ai le talaʻi atu i tagata i la latou lava gagana?

11 O loo fia aʻoaʻo e le toʻatele o tagata talaʻi i aso nei se isi gagana, peitaʻi latou te lē o maua meaalofa faavavega o le agaga o le Atua ina ia tautatala ai i se isi gagana. (1 Korinito 13:8) O le aʻoaʻoina o se gagana fou o se luʻi faigatā. E oo lava iā i latou ua tautatala i se isi gagana, e ono faia ni fetuunaʻiga i o latou manatu ma le auala e talaʻi ai. E ao ona faia faapea ina ia fiafia tagata e tautatala i lenā gagana i le feʻau o le Tusi Paia e ui e eseese o latou talaaga ma aganuu. E masani foʻi ona matamumuli tagata fou ua siitia atu i se isi atunuu. O le malamalama i le auala latou te manatu ai i mea, e manaʻomia ai le tele o taumafaiga.

12 Peitaʻi, o loo galue pea le agaga paia i auauna a Ieova i a latou taumafaiga e fesoasoani i ē e ese a latou gagana. (Luka 11:13) Na i lo le tautala faavavega i se gagana, e mafai e le agaga paia ona faamalosia lo tatou faanaunauga e fesootaʻi ma tagata e lē o tautatala i la tatou gagana. (Salamo 143:10) O le talaʻi ma le aʻoaʻo atu o le feʻau o le Tusi Paia i tagata i se gagana e lē masani lelei i ai, atonu o le a latou malamalama ai. Ae ina ia pāʻia o latou loto, e sili atu ona lelei le tautala i la latou lava gagana, auā e mafai ona taaʻina ai o latou mafaufauga, māfuaaga latou te faia ai mea, ma o latou faamoemoega.—Luka 24:32.

13, 14. (a) Aiseā ua uunaʻia ai nisi e talaʻi i se isi gagana? (e) E faapefea ona faaalia e isi le agaga alofa?

13 Ua auai le toʻatele o tagata talaʻi o le Malo i le talaʻiga i se oganuu e tautatala i se isi gagana, ina ua latou mātauina le tali lelei atu o tagata i le upu moni. E faagaeetia isi pe a avea la latou auaunaga o se luʻi ma o se mea e atili fiafia ai. Ua taʻua e se ofisa o lālā o Molimau a Ieova i Europa i Saute, “o le toʻatele o ē ua siitia mai Europa i Sasaʻe ua galala mo le upu moni.” Maʻeu le faamalieina ona o le fesoasoani atu i ia tagata ua tali lelei mai!—Isaia 55:1, 2.

14 Ina ia fua mai lenei galuega, e manaʻomia ai le maumauaʻi ma le agaga alofa. (Salamo 110:3) O se faaaʻoaʻoga, ua tuua e nisi o aiga Molimau i Iapani fale lelei i ni aai tetele, ae siitia atu i nuu maotua e fesoasoani i se vaega o tagata Saina ina ia malamalama i le Tusi Paia. I le itu i sisifo o le talafatai o le Iunaite Setete o Amerika, e masani ona faimalaga atu ai nisi o le ʻautalaʻi mo le lua itula ina ia faia suʻesuʻega ma tagata Filipino. I Nōue, o loo suʻesuʻe ai se ulugalii ma se aiga mai Afghanistan. E faaaogā e le ulugalii le polosiua faa-Peretania ma le faa-Nōue, O le ā e Manaomia e le Atua Mai ia i Tatou? * E faitau e le aiga palakalafa i le gagana Peresia, o se gagana e tai tutusa ma la latou gagana o le Dari. E latou te talanoa i le faa-Peretania ma le faa-Nōue. E matuā tauia lenā agaga alofa ma taumafaiga fitā pe a tali lelei atu tagata ua siitia mai isi atunuu i le tala lelei. *

15. E mafai faapefea ona tatou faia se sao i le talaʻi atu i tagata o loo tautatala i se isi gagana?

15 Pe e mafai ona faia sou sao i lenei galuega o le talaʻi atu i tagata e tautatala i se isi gagana? Aiseā e lē tilofaʻia ai po o ā isi gagana ese o loo tautatala ai tagata i le tou oganuu? E te ono ave ni sāvali po o ni polosiua i na gagana. Ua aogā tele le tamaʻi tusi Good News for People of All Nations, lea na tatalaina i le 2004, i le faasalalauina o le faamoemoe o le Malo e ala i ana feʻau faigofie ma tuusaʻo i le tele o gagana.—Tagaʻi i le Mataupu, “Good News for People of All Nations” i le itulau e 32.

“Alofa Atu i le Tagata Ese”

16. E faapefea ona alolofa uso taʻimua i tagata e tautatala i isi gagana?

16 E tusa lava pe tatou te aʻoaʻoina se isi gagana pe leai, ae mafai lava ona tatou fesoasoani i le aʻoaʻoina faaleagaga o ē tautatala i isi gagana i la tatou oganuu. Na faatonuina e Ieova ona tagata ina ia “alolofa atu i le tagata ese.” (Teuteronome 10:18, 19) O se faaaʻoaʻoga, i se tasi o aai tele i Amerika i Mātū, e faaaogā e faapotopotoga e lima se Maota o le Malo e tasi. E pei lava o le tele o isi Maota, e iai se faasologa e taʻi tausaga ma sui taimi e fai ai sauniga a faapotopotoga, lea o le a tuai ai ona fai sauniga faa-Saina i le Aso Sa. Peitaʻi, ua avea lea ma māfuaaga o le a lē mafai ai ona auai i latou o ē faigaluega i faleʻaiga. Na faia ma le agalelei e toeaina o isi faapotopotoga ni fetuunaʻiga ina ia mafai ai ona vave fai sauniga faa-Saina i le Aso Sa.

17. O le ā so tatou manatu pe a siitia atu nisi e fesoasoani i se vaega e tautatala i se isi gagana?

17 Ua faamālō atu ovasia alolofa i uso ma tuafāfine agavaa o ē ua mananaʻo e siitia atu e fesoasoani i vaega e tautatala i isi gagana. Atonu ua misia na faiaʻoga lelei o le Tusi Paia i a latou faapotopotoga, peitaʻi e manatu ovasia e pei o toeaina i Lusa ma Ikonio. E leʻi taofia e na toeaina Timoteo mai le faimalaga ma Paulo, e ui lava o ia o se tasi e tautele i la latou faapotopotoga. (Galuega 16:1-4) E lē gata i lea, o i latou o taʻimua i le talaʻiga e lē o faavaivai ona o le eseese o auala e manatu ai tagata i mea, aganuu ma uiga o tagata o isi atunuu. Na i lo lea, latou te taliaina nei eseesega ma saʻili ala e maua ai se faiā lelei ma i latou ona o le tala lelei.—1 Korinito 9:22, 23.

18. O le ā le faitotoʻa lautele ua tatalaina mo tagata uma?

18 E pei ona valoia, ua talaʻiina atu le tala lelei i “gagana o nuu uma.” O loo tatala pea le avanoa e maua ai e nisi o i latou o ē tautatala i se isi gagana le upu moni. O le faitau afe o tagata talaʻi faautauta ua ulu atu i lenei “faitotoʻa lautele.” (1 Korinito 16:9) Peitaʻi, o le a faaalia i le isi mataupu o sosoo mai, le manaʻomia o taumafaiga sili atu ina ia galueaʻiina na oganuu.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 14 Lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 14 Mo nisi faaaʻoaʻoga, tagaʻi i Le Olomatamata o Aperila 1, 2004, itulau 24-28, “O ni Faataulaga Itiiti na Faaʻoa ai Maʻua i Faamanuiaga.”

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• E mafai faapefea ona tatou faaaʻoaʻo iā Ieova i le lē faailogaina o tagata?

• E ao faapefea ona tatou manatu i tagata i la tatou oganuu e ese la latou gagana?

• Aiseā e aogā ai le talaʻi i tagata i a latou lava gagana?

• E faaalia faapefea lo tatou manatu mamafa i tagata ua siitia mai se isi atunuu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Faafanua/Ata i le itulau 23]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Roma

KERETA

ASIA

FERUKIA

PAFULIA

PONO

KAPATOKIA

MESOPOTAMIA

METAI

PATIA

ELAMA

ARAPI

LIPUA

AIKUPITO

IUTAIA

Ierusalema

[Vai]

Sami Metitirani

Sami Uliuli

Sami Ulaula

Fagaloa o Peresia

[Ata]

I le Penetekoso 33 T.A., na faalogo ai tagata mai itumalo e 15 o le malo o Roma ma isi atunuu i le tala lelei i a latou lava gagana

[Ata i le itulau 24]

Ua tali lelei mai le toʻatele o tagata mai isi atunuu i le upu moni o le Tusi Paia

[Ata i le itulau 25]

O le faailoilo o le Maota o le Malo ua tusia i gagana e lima