Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe E te Manatua?

Pe E te Manatua?

Pe E te Manatua?

Pe na e fiafia e faitau mataupu eseese fou o Le Olomatamata? Lelei, ae seʻi vaai pe mafai ona e taliina fesili nei:

Aiseā e mafai ai ona faatusa le uluaʻi agasala o le lē usiusitai lea o Atamu, i se faamaʻi na tuufaasolo mai?

O le uluaʻi agasala, e pei o se faamaʻi auā na tuufaasolo mai e Atamu le agasala i lana fanau. O lea la ua tatou maua āuga o le agasala, e pei ona maua e nisi o le fanau se faamaʻi mai o latou mātua.—8/15, itulau 5.

O ā māfuaaga autū ua faateteleina ai sauāga i aso nei?

O loo taumafai Satani e faaliliu ese tagata mai iā Ieova e ala i le faatupuina o le agaga sauā i loto, ona o tusi, ata tifaga, musika, ma taaloga komepiuta ia e faaoso ai le tagata taalo e fiafia i faiga sauā, ma le fasioti tagata. O faiga sauā i le TV ma ata tifaga ua māfua ai ona tele faiga sauā.—9/1, itulau 29.

O ai Ponotio Pilato?

O ia o se tagata Roma e maua mea, e lē taumatea na auai o ia i vaegaau. Na tofia e le emeperoa Roma o Tiperio ia Pilato e fai ma kovana i Iutaia i le 26 T.A. I le faamasinoga o Iesu, na faafofoga ai Pilato i moliaga a taʻitaʻi Iutaia. Na loto Pilato e fasioti Iesu ina ia faamalie ai le motu o tagata.—9/15, itulau 10-12.

O le ā “le faailoga” lea o loo taʻua i le Mataio 24:3?

O lenei faailoga e faia aʻe i nisi o vala, ia ua faia aʻe ai le faailoga e tasi. O le faailoga e aofia ai taua, oge, faamaʻi, mafuiʻe ina ia mātaulia ai e soo o Iesu lona “faatasi mai” ma le “gataaga o le lalolagi.”—10/1, itulau 4-5.

O fea vaipanoa o nuu ese na nonofo ai tagata Iutaia i le uluaʻi senituri?

O nofoaga autū o tagata Iutaia i fafo atu o Palesitina sa i Suria, Asia Itiiti, Papelonia ma Aikupito ma na iai ni vaega toʻalaiti o tagata Iutaia na nonofo i vaipanoa eseese o Europa lea na pulea e le Emepaea o Roma.—10/15, itulau 12.

Pe e mafai ona tausisia se loto fuatiaifo lelei o se Kerisiano, pe afai na te taliaina se galuega e umia ai se laau malosi?

O le faigaluega i se galuega totogi e umia ai se laau malosi po o se isi auupega, o le filifiliga lenā e fitoitonu i le tagata lava ia. Ae o se galuega e umia ai se laau malosi e mafai ona nofosala ai se tasi i le toto pe afai e faaaogā lana auupega, ma e mafai foʻi ona manuʻa ai lea tagata pe oti, pe a osofaʻia e se isi po o le taui atu ma sui e se tasi. O se Kerisiano e umia se laau malosi faapena, e lē agavaa i so o se faaeaga faapitoa i le faapotopotoga. (1 Timoteo 3:3, 10)—11/1, itulau 31.

Talu ai o le upu “Amaketo” e mai le upu Eperu o lona uiga o le “Mauga o Mekito,” po o lona uiga la o le a tauina le taua o Amaketo i se mauga i se vaimea o Palesitina?

E leai. E lē o iai se mauga o Mekito, e na o se faupuʻega eleele i luga aʻe o fanua laugatasi i Isaraelu. E lē mafai ona ofi uma ai i lea vaipanoa “tupu o le lalolagi, ma a latou ʻau.” O le a tauina le taua tele a le Atua i le lalolagi aoao, ma o le iʻuga lenā o taua uma. (Faaaliga 16:14, 16; 19:19; Salamo 46:8, 9)—12/1, itulau 4-7.