Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Le Upu i Ona Aso ua Tatau i ai, e Lelei Na‘uā Lea”

“Le Upu i Ona Aso ua Tatau i ai, e Lelei Na‘uā Lea”

“Le Upu i Ona Aso ua Tatau i ai, e Lelei Naʻuā Lea”

A O FAAGASOLO se aso o se fonotaga a Molimau a Ieova, na matuā taumafai Kim e faalogologo ma fai ana faamaumauga ae i le taimi e tasi, o loo taumafai e faanofo filemu lana tama teine e lua ma le ʻafa tausaga. I le faaiʻuga o le polokalame, na faamālō atu se tuafafine na nonofo faatasi i le laina nofoa ma Kim iā te ia, ona o lo la vaavaaia lelei ma lana tane o la laʻua tama teine a o faagasolo le polokalame. Na matuā tautele iā Kim lenā faamālō, ma i tausaga mulimuli ane na ia faapea mai: “Pe a ou vaivai i taimi o sauniga, ou te mafaufau i le tala a lenā tuafafine. O ana upu agalelei ua faalaeiauina ai aʻu e aʻoaʻo pea la ma tama.” O upu e fai i le taimi tatau e faalaeiau ai se tasi. Ua taʻua i le Tusi Paia: “[O] le upu i ona aso ua tatau i ai, e lelei naʻuā lea.”—Faataoto 15:23.

O nisi o i tatou atonu e faigatā ona faamālō atu i isi. I nisi taimi, ona o o tatou lava vaivaiga e faafaigatā ai le faia faapea. Ua faapea mai se tasi Kerisiano: “E tusa ai ma lenei mataupu e pei ua iai i se tulaga faalētonu. O le tele o loʻu faamālō i isi, o le tele foʻi lenā o loʻu lagona o loʻu faatauvaa.” O lagona e pei o le matamuli, lē mautonu, po o le popoʻe ina neʻi faauiga sesē le taumafaiga, e faafaigatā ai foʻi ona faamālō atu. E lē gata i lea, afai tatou te leʻi mauaina se faamālō po o le itiiti foʻi a o tatou tuputupu aʻe, atonu e faigatā foʻi la ona tatou faamālō atu i isi.

O le iloaina o loo iai se aafiaga lelei i lē faamālō ma lē o taliaina, e uunaʻia ai i tatou e faia le mea sili e avatu ai le faamālō i le taimi tatau. (Faataoto 3:27) O ā iʻuga lelei o le faia faapea? Seʻi o tatou iloiloina puupuu nisi o iʻuga.

Iʻuga Lelei

O le faamālō talafeagai e faamalosia ai. Ua faapea mai Elaine, o ia o se avā Kerisiano, “Pe a faamālō mai tagata iā te aʻu, ou te lagona o loo latou maufaatuatuaina aʻu.” Ioe, o le faamālō atu i se tasi o lotovaivai, e mafai ona faamalosia ai o ia e feutagaʻi ma faigatā, ma mulimuli ane maua ai le olioli. O talavou, ua tatau i ai le faamālō. Ua taʻua e se tasi o talavou na lotovaivai ona o mafaufauga lē lelei: “E masani ona ou taumafai e faafiafia Ieova, peitaʻi i nisi taimi ou te manatu ai, po o ā mea ou te faia e lē fiafia ai o ia. Pe a faamālō mai se isi iā te aʻu, ou te lagona le matuā fiafia.” E moni ai le tala a le Faataoto: “O le upu ua fai faatatauina, o moli auro ia i ato ario togitogi faamamanuina.”—Faataoto 25:11.

O le faamālō e uunaʻia ma faalaeiauina ai se tasi. Ua faapea mai se tasi o faifeʻau faataimi atoa: “O le faamālō mai e faalaeiauina ai aʻu e galue mamafa ma faaleleia laʻu faiva.” Ua mātauina e se tinā e toʻalua lana fanau e faapea, pe a faamālō nisi o le faapotopotoga i lana fanau ona o le faia o tali i sauniga, e uunaʻia ai i laʻua e toe faia nisi tali. Ioe, e mafai e le faamālō ona uunaʻia ai talavou e agaʻigaʻi i luma i le olaga faa-Kerisiano. O le mea moni, e tatou te mananaʻo uma ia iloa o loo talisapaia ma faatāuaina i tatou e isi. O le faigatā o mea i lenei lalolagi, ua tatou lagona ai le vaivai ma le mafatia. Ua faapea mai se toeaina Kerisiano: “O le faamālō ua pei o se tali o aʻu tatalo pe a ou faavaivai i nisi o taimi.” Ua faapea mai foʻi Elaine: “I nisi taimi ou te lagona ai le finagalo malie o Ieova iā te aʻu e ala i le faamālō mai a isi.”

O le faamālō e mafai ona lagona ai le mafuta faatasi. O le faamālō atu e faaalia ai le magafagafa ma maua ai se siʻomaga māfana, toʻafilemu ma le faatāuaina. E faamaonia ai lo tatou alolofa i o tatou uso Kerisiano ma talisapaia i latou. Ua faapea mai se tinā e suafa iā Josie: “Na ou tumau i le upu moni e ui sa ou nofo i se aiga e eseese tapuaʻiga. I lenā taimi, o faalaeiauga mai tagata matutua faaleagaga na faamalosia ai loʻu faanaunauga ia ou lē faavaivai ai.” O le mea moni “o itu tino lava i tatou o le tasi i le tasi.”—Efeso 4:25.

O le agaga fia faamālō atu e mafai ona tatou iloa ai le lelei o isi. E tatou te vāai i uiga lelei o isi ae lē o o latou vaivaiga. Ua faapea mai se toeaina Kerisiano e suafa iā Tavita: “O le talisapaia o mea e faia e isi e fesoasoani iā i tatou e atili faamālō atu ai iā i latou.” O le manatuaina o le agalelei o Ieova ma lona Alo i lo la silafiaina o mea lelei i tagata lē lelei atoatoa, o le a tatou taumafai ai foʻi e faia faapea.—Mataio 25:21-23; 1 Korinito 4:5.

O Ē ua Tatau i ai le Faamālō

Talu ai o Ieova na ia faia mea uma lava, ua alaga tatau ai la le viiaina o ia. (Faaaliga 4:11) E ui lava e lē faalagolago Ieova iā i tatou e uunaʻia o ia e faia se mea, ae pe a tatou vivii iā te ia ona o lona silisili ese ma lona alofa, e faalatalata mai o ia ma maua se faiā māfana ma ia. O le vivii atu i le Atua, o le a tatou lē manatu faamaualuga ai i mea ua tatou faia, ae o le a tatou faafetai iā Ieova mo nei faamanuiaga. (Ieremia 9:23, 24) Ua faasafua atu e Ieova i tagata uma le faamoemoe o le ola e faavavau, ma o le isi māfuaaga lenā e ao ai ona vivii atu iā te ia. (Faaaliga 21:3, 4) Na naunau le tupu o Tavita e “vivii atu i le suafa o le Atua i le pese,” ma “faaneenee atu foʻi iā te ia i le viiga.” (Salamo 69:30) Tau ina ia faapena foʻi o tatou faanaunauga.

E alagatatau le faamālō i tagata tapuaʻi o Ieova. Pe a tatou faamālō atu, ua tatou gaoioi e tusa ma le faatonuga a le Atua, ia “tatou manatunatu foʻi le tasi i le tasi, ina ia taufaatupu ai le alofa ma galuega lelei.” (Eperu 10:24) Ua fai Paulo ma faaaʻoaʻoga o lenei mea. Na ia tusi atu i le faapotopotoga i Roma: “E muamua ona ou faafetai atu i loʻu Atua iā Iesu Keriso, ona o outou uma, ina ua taʻua lo outou faatuatua i le lalolagi uma lava.” (Roma 1:8) Na faalaeiau foʻi Ioane i lona uso Kerisiano o Kaio ona o lana faaaʻoaʻoga lelei o le “savali i le upu moni.”—3 Ioane 1-4.

I aso nei, pe a fai e se Kerisiano se faaaʻoaʻoga lelei i le faaalia o se uiga e pei o Keriso, lelei ona sauniunia se vaega i le sauniga, po o le faia foʻi o se tali loloto i se sauniga, e tatou te maua le avanoa e faailoa atu ai le talisapaia o i latou. Po o le faamālō atu foʻi i se tamaitiiti ona o le filigā e suʻe mau a o faia sauniga a le faapotopotoga. Ua faapea mai Elaine, lea na taʻua muamua: “E eseese a tatou meaalofa. O le mātauina o le mea o faia e se tasi, tatou te faaalia ai le talisapaia ona o meaalofa eseese i tagata o le Atua.”

I le Aiga

Ae faapefea le faaalia o le talisapaia o tagata o o tatou aiga? E alu ai le taimi, taumafaiga, ma le uaʻi atu ma le alofa o le tane ma le avā e saunia le fesoasoani faaleagaga, tau i faalogona ma mea faitino mo o latou aiga. E mautinoa, e tatau iā i laʻua ona faamālō le tasi i le isi ma ia faia faapea e le fanau iā i laʻua. (Efeso 5:33) O se faaaʻoaʻoga, ua taʻua i le Tusi Paia e uiga i se avā amio lelei: “E tulaʻi mai lana fanau, ma faafetai iā te ia; o lana tane foʻi ua vivii iā te ia.”—Faataoto 31:10, 28.

E tatau foʻi i fanau le faamālō. Ae pagā lea, o nisi mātua latou te vave taʻu atu i a latou fanau le mea e manaʻomia mai iā i latou, peitaʻi e seāseā faamālō atu mo taumafaiga a fanau e faaaloalo ma usiusitai. (Luka 3:22) I uluaʻi tausaga o le tuputupu aʻe o le tamaitiiti, e mafai ona ia iloa ua alofagia ma ua saogalemu o ia ona o le faamālō atu.

E moni, e alu ai taumafaiga ina ia faamālō atu i isi peitaʻi, tatou te maua le tele o faamanuiaga mai le faia faapena. O le mea moni, o le tele o lo tatou filigā e faamālō atu i ē ua tatau i ai, o le tele foʻi lenā o lo tatou fiafia.—Galuega 20:35.

Ia Lelei le Agaga e Avatu pe Talia ai le Faamālō

O le mauaina o le faamālō, e mafai ona avea o se tofotofoga mo nisi. (Faataoto 27:21) O se faaaʻoaʻoga, e mafai ona faagaee ai faalogona fia sili o se tasi o lē e iai sona uiga fia maualuga. (Faataoto 16:18) O lea la, e iai se māfuaaga e ao ai ona faaeteete. Na avatu e Paulo lenei apoapoaʻiga aogā: “Ou te fai atu ai iā te outou uma, aua le faasili le manatu o se tasi i le mea ua tatau ona manatu ai, a ia māmā le manatu, ia tusa ma le tofiga o le faatuatua ua taʻitasi ma tofu ai mai le Atua.” (Roma 12:3) Ina ia fesoasoani i isi ina neʻi paʻau atu i le mailei o le faasili o o latou manatu, e sili ona aua le faamalō atu ona o le atamai po o ona o lona aulelei. Na i lo lea, e ao ona faalaeiau i isi i a latou galuega lelei.

Pe a avatu pe taliaina foʻi le faamālō i le agaga saʻo, e mafai ona tatou maua aogā mai upu faamālō. E ono uunaʻia i tatou e amanaʻia mea lelei uma ua tatou faia e māfua ona o Ieova. O le faamālō e mafai foʻi ona faalaeiau ai i tatou e amioaʻi pea i amioga lelei.

O le faamālō faamaoni ma ua talafeagai o se meaalofa e mafai e i tatou uma lava ona avatu. Pe a tatou faamālō atu ma le alofa i se tasi, atonu e lē mailoa āuga lelei e oo i lea tagata.

[Pusa/Ata i le itulau 18]

Se Tusi na Faagaeetia ai Lona Loto

Na manatua lelei e se tasi ovasia femalagaaʻi se mea na tupu ina ua la toe foʻi atu ma lana avā i le mea e nonofo ai, ina ua uma se aso savili ma le mālūlū i le talaʻiga. Ua ia faapea mai: “Na maalili laʻu avā ma lotovaivai, ma ia faapea mai, ua lagona ua lē mafai ona toe faaauau. Na ia fai mai: ‘Ai se manaia pe a ta galulue faataimi atoa ma se faapotopotoga, nonofo i le mea e tasi, ma fai a ta suʻesuʻega faale-Tusi Paia.’ Na ou lē faia se faaiʻuga i lea taimi ae na ou faapea atu, e sili ona ma faaauau pea i aso o totoe o le vaiaso ona toe talanoa lea i ai. Pe afai e manaʻo pea o ia e faamuta le galuega femalagaaʻi, o le a ou faia se faaiʻuga e tusa ma lona manaʻo. O le aso lava lenā, na ma ō ai i le falemeli ma maua mai ai se tusi mai le ofisa lālā o loo faatuatusi iā te ia. O loo faamālō māfana mai iā te ia i ana taumafaiga i le faiva ma lona onosai, ua malamalama i le faigatā o le moemoe solo i vaiaso taʻitasi. Na matuā pāʻia o ia i lenā faamālō ma e leʻi toe talanoa lava i le tuua o le galuega femalagaaʻi. O le mea moni, o le tele o taimi pe a ou mafaufau e tuua le galuega, e na te faalaeiauina aʻu ina ia faaauau pea.” Na tumau lenei ulugalii i le galuega femalagaaʻi mo le toetoe 40 tausaga.

[Ata i le itulau 17]

O ai i la outou faapotopotoga ua tatau i ai le faamālō?

[Ata i le itulau 19]

E faagaeetia tamaiti i le uaʻi atu ma le alofa ma le faamālō atu