Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O le a Manumalo le Lelei i le Leaga

O le a Manumalo le Lelei i le Leaga

O le a Manumalo le Lelei i le Leaga

Sa lelei tele le tupu o Tavita. Sa alofa o ia i le Atua, naunau i le faiga tonu, ma manatu mamafa i ē matitiva. Peitaʻi, sa mulilua le tupu lava lenei ma le āva a se tasi o ana fitafita maufaatuatuaina. Ina ua ia iloa ua maʻitō Patisepa, na ia faatulagaina le fasiotia o lana tane. Ona ia faaipoipo atu lea iā Patisepa ma le manatu e nātia ai ana agasala.—2 Samuelu 11:1-27.

O LE faamaoniga lea e iloa ai e mafai e tagata ona faia le tele o mea lelei. Aiseā la ua latou faia ai le tele o mea leaga? Ua taʻua i le Tusi Paia ni māfuaaga autū. Ua faaalia ai foʻi o le a aveesea e le Atua le amioleaga e ala iā Iesu.

Ua Leaga Loto o Tagata

Na taʻua e Tavita se tasi o māfuaaga o le amioleaga. Ina ua uma ona faaalialia ana agasala, na ia ioeina lana mea sesē na fai. Ona ia tusi lea ma le salamō: “Faauta, na fanaua aʻu ma le amio leaga; na ou i ai foʻi i le manava o loʻu tinā ma le agasala.” (Salamo 51:5) E lē o le finagalo o Ieova ia maua e tinā ni fanau e agasala. Peitaʻi, ina ua filifili Eva mulimuli ane ma Atamu e tetee i le Atua, ua la melea ai le mauaina o ni fanau lelei atoatoa. (Roma 5:12) A o faateleina le aofaʻi o tagata e lē lelei atoatoa, ua faamaonia ai le “leaga o manatu o loto o tagata e afua mai ina o tama iti.”—Kenese 8:21.

Pe afai e lē pulea nei faanaunauga, o le a iʻu i le “mulilua, . . . o le feitagaʻi, o le femisaʻi, o le losilosi vale, o le lotoa, o le finau vale, o le fevaevaeaʻiga, o maseiga,” ma isi amioga leaga ia ua faamatalaina e le Tusi Paia o “galuega a le tino.” (Kalatia 5:19-21) Na lolo atu le tupu o Tavita i vaivaiga o le tino ma faia le mulilua, lea na iʻu ai i ni tulaga mataʻutia. (2 Samuelu 12:1-12) Sa ono mafai ona ia teena ona faanaunauga lē mamā. Na i lo lea, sa ia mafaufau pea i lona faanaunauga mo Patesepa, ma na ia mulimuli i le ala e pei ona faamatalaina e le soo o Iakopo: “A ua taʻitasi ma faaosoosoina, pe a tosina ma maileia i lona lava tuʻinanau. Pe a to le tuʻinanau ona fanau mai ai lea o le agasala; a matua le agasala ona fanaua mai ai lea o le oti.”—Iakopo 1:14, 15.

E pei ona taʻua i le mataupu muamua atu, o le fasiotia o le toʻatele o tagata, tosoteine ma le faaleagaina o mea, o mea na e tutupu pe afai e pulea e o latou faanaunauga leaga a latou gaoioiga.

Ua Māfua le Leaga Ona o le Lē Iloa

O le mea na tupu iā Paulo, ua faamatilatila ai le māfuaaga lona lua ua faia ai e tagata mea leaga. I le taimi o lona maliu, na maua ai e Paulo se talaaga o se tamāloa e agamalu ma agaalofa. Na ia galue mamafa ma le lē manatu faapito mo ona uso ma tuafāfine Kerisiano. (1 Tesalonia 2:7-9) Peitaʻi i le taimi a o iloa ia i le igoa o Saulo, na ia ‘mapugatamaʻi i le faamataʻu ma le fasioti,” i soo o Iesu. (Galuega 9:1, 2) Aiseā na manatu māmā ai Paulo ma auai i gaoioiga matuā leaga faasaga i uluaʻi Kerisiano? Ua ia faapea mai: “Auā na ou faia faapea i loʻu lē iloa.” (1 Timoteo 1:13) Ioe, na iai muamua iā Paulo le “maelega i la le Atua, a e lē tusa ma le malamalama.”—Roma 10:2.

E pei o Paulo, e toʻatele tagata faamaoni na faia gaoioiga leaga talu ai le leai o se malamalamaga saʻo i le finagalo o le Atua. O se faaaʻoaʻoga, na lapataʻi Iesu i ona soo: “E oo lava i le aso e manatu ai sē na te fasioti iā te outou, ua na faia le taulaga i le Atua.” (Ioane 16:2) Ua iloa e Molimau a Ieova i aso nei le moni o fetalaiga a Iesu. I le tele o atunuu, ua sauāina i latou ma oo lava ina fasiotia e tagata ua faapea mai o loo auauna i le Atua. O le mea moni lava, o lenā maelega e lē fiafia ai le finagalo o le Atua moni.—1 Tesalonia 1:6.

O le Pogai o le Amioleaga

Na faaalia e Iesu le māfuaaga autū o le iai o le amioleaga. I le talanoa atu i taʻitaʻi lotu o ē na fia fasiotia o ia, na ia fetalai: “O outou nai lo outou tamā le tiapolo, tou te fia faia foʻi mea e tuʻinanau i ai lo outou tamā. O le fasioti tagata ia talu le amataga.” (Ioane 8:44) Ona o ni māfuaaga manatu faapito, na faaosooso ai e Satani Atamu ma Eva ina ia tetee i le Atua. O lenā fouvalega na aumaia ai le agasala ma le oti i tagata uma lava.

O uiga fia fasioti tagata o Satani, na atili ona faaalia mai i ana gaoioiga iā Iopu. E leʻi lotomalie Satani i le aveesea o meatotino a Iopu ina ua faataga o ia e Ieova e tofotofo le faamaoni o Iopu. Na ia faapogaia foʻi le feoti o le fanau e toʻasefulu a Iopu. (Iopu 1:9-19) I le senituri ua mavae, na iloa ai e tagata ua faateleina le leaga, e lē gata ona o le lē lelei atoatoa ma le lē iloa, ae o iʻuga o gaoioiga a Satani i mataupu fai a tagata. Ua taʻua i le Tusi Paia, o Satani “ua lafo ifo i le lalolagi, ua lafo foʻi ana agelu faatasi ma ia.” Na valoia foʻi e le valoaga lava lenā, le taofia o Satani i le lalolagi lea ua māfua ai le tele o puapuaga. E ui e lē mafai e Satani ona faamalosia tagata ina ia fai mea leaga, ae e poto o ia i le ‘faasesēina o le lalolagi uma.’—Faaaliga 12:9, 12.

Aveesea o Faanaunauga Leaga

Pe afai o le a matuā aveesea le amioleaga mai tagata, e ao foʻi la ona aveesea faanaunauga agasala na fananau mai ma tagata, le leai o se malamalamaga saʻo ma aafiaga a Satani. Muamua, e faapefea ona aveesea faanaunauga na fananau mai ma tagata mai i o latou loto?

E lē mafai e se fomaʻi po o se vaifofō ua faia e tagata ona faataunuu lea mea. Ua saunia e Ieova le Atua le vaifofō moni mo le agasala ma le lē lelei atoatoa lea e aogā iā i latou o ē fiafia e taliaina. Na tusi Ioane: “O le toto foʻi o Iesu Keriso . . . e faamamāina ai i tatou i agasala uma lava.” (1 Ioane 1:7) Ina ua tuuina atu e le tane lelei atoatoa o Iesu lona soifua i le oti, “na aveina e ia . . . a tatou agasala i lona lava tino i luga i le laau, ina ia teteʻa i tatou ma agasala, tatou te nofo ai i le amiotonu.” (1 Peteru 2:24) O le maliu faataulagaina o Iesu, ua aveesea ai āuga o gaoioiga leaga a Atamu. Ua taʻua e Paulo, ua avea Iesu Keriso “ma togiola mo tagata uma lava.” (1 Timoteo 2:6) Ioe, ua tatala e le maliu o Keriso le ala mo tagata e maua ai le tulaga lelei atoatoa lea na leiloa iā Atamu.

Atonu e te fesili, ‘Pe afai o le maliu o Iesu i le 2,000 tausaga ua mavae e mafai ai e tagata ona toe maua le olaga lelei atoatoa, aiseā la ua faaauau ai pea le amioleaga ma le oti?’ O le mauaina o le tali i lenā fesili, e fesoasoani e aveesea le māfuaaga lona lua o le amioleaga, o le lē iloa lea o le finagalo o le Atua.

E Faamalosia le Lelei i le Malamalamaga Saʻo

O le mauaina o le malamalamaga saʻo i mea o loo faia nei e Ieova ma Iesu e aveesea ai le amioleaga, e ono puipuia ai se tagata faamaoni mai le sapasapaia ma le lē iloa o ni mea sesē, pe sili atu ona leaga mai le fai taua “i le Atua.” (Galuega 5:38, 39) E finagalo Ieova le Atua e faagalo mea sesē sa faia i le taimi ua teʻa ona o le lē iloa. Ina ua lauga atu Paulo i Atenai, na ia faapea atu: “Na faapalepale le Atua i ona pō o le vālea; a o loo fetalai mai nei i tagata uma i nuu uma lava ia salamō; auā ua faatūina e ia le aso e faamasinoina ai le lalolagi ma le tonu, e le tagata ua tofia e ia; o loo faamaoni mai ai e ia i tagata uma lava i lona toe faatū mai iā te ia i ē ua oti.”—Galuega 17:30, 31.

Na iloa e Paulo mai mea na tutupu iā te ia, ua toe faatūina Iesu nai le oti, auā na ia fetalai atu iā Paulo ma taofia o ia mai le sauāina o uluaʻi Kerisiano. (Galuega 9:3-7) Ina ua maua e Paulo le malamalamaga saʻo o le finagalo o le Atua, na suia lona olaga ma avea ma tagata lelei e faaaʻoaʻo iā Keriso. (1 Korinito 11:1; Kolose 3:9, 10) E lē gata i lea, na maelega Paulo e talaʻi le “tala lelei o le Malo.” (Mataio 24:14) Ua filifilia e Keriso a o faagasolo le toetoe 2,000 tausaga talu lona maliu ma toe tū mai, tagata e pei o Paulo ina ia pule faatasi ma ia i lona Malo.—Faaaliga 5:9, 10.

A o faagasolo le senituri ua mavae e oo mai i aso nei, ua maelega Molimau a Ieova e faataunuu le faatonuga a Iesu: “O lenei, ia outou ō atu e fai nuu uma lava ma soo, ma papatiso atu iā te i latou i le suafa o le Tamā, ma le Atalii, ma le Agaga Paia; ia outou aʻoaʻo atu iā te i latou ia tausi i mea uma ua ou fai atu ai iā te outou.” (Mataio 28:19, 20) O i latou e talia lenei feʻau, e maua le faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi i lalo o le pulega o le malo o Keriso i le lagi. Na fetalai Iesu: “O le ola faavavau foʻi lenei, ia latou iloa oe le Atua moni e toʻatasi, atoa ma lē ua e auina mai, o Iesu Keriso lea.” (Ioane 17:3) O le fesoasoani i se tasi ia iloa le Atua o le mea sili lea e faia e se tasi mo le isi.

Ua faaalia e ē ua taliaina lenei tala lelei o le Malo uiga e pei o “le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosai, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu, ma le amio mamā,” e ui i le amioleaga. (Kalatia 5:22, 23) I le faaaʻoaʻo iā Iesu, ua latou lē “taui atu le leaga i le leaga i se tasi.” (Roma 12:17) Ua latou taumafai e “faatoʻilaloina le leaga i le lelei.”—Roma 12:21; Mataio 5:44.

O le Iʻuga o le Leaga

E lē mafai e tagata ona faatoʻilalo lē o faapogaia le leaga, o Satani le Tiapolo. Peitaʻi, ua toeitiiti nei ona faaaogā lea e Ieova o Iesu e tuʻimomomo le ulu o Satani. (Kenese 3:15; Roma 16:20) O le a faatonuina foʻi Iesu e Ieova ina ia “tuʻimomomoina ma faaumatia” malo uma, ia ua māfua ai le tele o le amioleaga i le talafaasolopito. (Tanielu 2:44; Failauga 8:9) A o faagasolo le aso o le faamasinoga, o i latou uma o ‘ē ua lē iloa le Atua, ma ua lē anaana i le tala lelei a lo tatou Alii o Iesu, e faasalaina i latou lava i le fanoga faavavau lava.’—2 Tesalonia 1:8, 9; Sefanaia 1:14-18.

Pe a aveesea Satani ma i latou e lagolagoina o ia, o le a fesoasoani Iesu mai le lagi, i ē totoe e toe faafoʻisia le lalolagi i le tulaga sa iai muamua. O le a toe faatūina mai foʻi e Iesu i latou o ē e tatau ona maua le avanoa e soifua i le lalolagi. (Luka 23:32, 39-43; Ioane 5:26-29) I le faia faapea, o le a faalēaogāina ai nisi āuga leaga na mafatia ai tagata.

E lē faamalosia e Ieova tagata ia usiusitai i le tala lelei e uiga iā Iesu. Ae peitaʻi, ua ia tuu atu le avanoa i tagata ia ave i fale le poto lea e taʻitaʻia ai i le ola. E tāua lou mauaina o aogā o lenei avanoa i le taimi nei! (Sefanaia 2:2, 3) O lou faia faapea, o le a e iloa ai le auala e faafoe ai so o se mea leaga lava e faaleagaina ai lou olaga. O le a e iloa ai foʻi o le a faatoʻilaloina ai e Keriso le leaga.—Faaaliga 19:11-16; 20:1-3, 10; 21:3, 4.

[Ata i le itulau 5]

Sa ioe Saulo i gaoioiga leaga ona o le leai o se malamalamaga saʻo

[Ata i le itulau 7]

O le fesoasoani i se tasi ia ave i fale le malamalamaga saʻo e uiga i le Atua, o se mea sili lea e mafai ona faia e se tasi mo le isi