Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Lesona Mai Talafaasolopito i ‘Oa ma Amioga Lelei

Lesona Mai Talafaasolopito i ‘Oa ma Amioga Lelei

Lesona Mai Talafaasolopito i ʻOa ma Amioga Lelei

IĀ Aperila 7, 1630, na autovaa atu ai tagata pe tusa ma le fā selau mai Egelani i Amerika. O le toʻatele o i latou e maualuluga aʻoaʻoga. O isi o faipisinisi olaola. O nisi o ni sui o le palemene. Na faalētonu tulaga tautupe i Egelani, ma na atili ona leaga i faagasologa o taua a lotu ma malo (1618-1648). E ui ina latou lē iloa le lumanaʻi, ae na latou tuua o latou fale, pisinisi ma aiga ae autovaa atu e saʻili ni olaga sili atu.

O nei tagata e lē na o ni tagata faipisinisi. O i latou o tagata lotu e taʻua o le ʻau Puritani, na sosola mai sauāga faalotu. * O lo latou sini ia faatū se nuu e usiusitai i le Atua, lea e mafai ona latou maua ma ē tupuga mai iā i latou se olaga manuia faaletino e aunoa ma le solia o tapulaa a le Tusi Paia. Ina ua latou taunuu i Salem, Massachusetts, na latou maua ai se fasi fanua i talafatai o le sami. Na latou taʻua lo latou nuu fou o Boston.

O se Mea e Faigatā Ona Ausia

Na uunaʻia e John Winthrop, o lo latou taʻitaʻi ma o le kovana, le mauaina e tagata o le ʻoa ma faia mea lelei i tagata lautele. Na ia manaʻo i tagata ina ia mauʻoa ma ia amio lelei foʻi. Peitaʻi, o se mea faigatā tele lenā ona ausia. O le iloaina o luʻi, na ia talanoa atu ai i ana aumea e faatatau i le fesootaʻiga o le tupe ma tagata e matataʻu i le Atua.

I le pei o isi taʻitaʻi o le lotu Puritani, na talitonu Winthrop e lē leaga le saʻilia o le tamaoaiga. Na ia finau mai, o le fuafuaga autū o le ʻoa o le fesoasoani ai i isi. O lea, o le tamaoaiga o se tasi, o le tele foʻi lenā o mea lelei na te faia. Na taʻua e le tusitala o Patricia O’Toole: “O le mataupu tau i le ʻoa o se mea na popole tele i ai le ʻau Puritani. Auā o se faailoga lea o le faamanuiaga a le Atua ma o se faaosoosoga malosi foʻi tau le agasala o le mimita vale . . . ma vaivaiga o le tino.”

Ina ia ʻalofia le agasala e māfua ona o le mauʻoa, na uunaʻia e Winthrop le aua le manaʻo tele i mea. Ae peitaʻi, na lē malilie isi o ē na fia maua ni mea, i ana gaoioiga e faamalosia tagata ia amio Atua ma fealofani. Na amata ona luʻia e tagata tetee le pule a Winthrop, na latou manatu, o se pulega pulepuletutū ma ua ia aiā fua i o latou olaga. Na mananaʻo nisi tagata lautele ia tofia se palemene e faia tulafono. Na tuua e nisi le aai ae ō atu i nuu tuaoi i Connecticut ina ia saʻilia a latou lava mea.

Ua faapea mai O’Toole: “O avanoa, ʻoa, pulega faatemokalasi o ni aafiaga malosi ia o le ʻau Puritani i Massachusetts, ma ua māfua ai ona mananaʻo tagata taʻitoʻatasi e fai ana lava mea ae lē usiusitai i le manatu o Winthrop.” I le 1649, na oti mativa ai lava Winthrop i le 61 o ona tausaga. Na tumau pea lenā nuu e ui i le tele o faafitauli na oo iā i latou, peitaʻi e leʻi vaai Winthrop i se lalolagi sili ona lelei.

Faaauau le Saʻiliga

E lē na o John Winthrop sa faamoemoe mo se lalolagi sili ona lelei. E faitau selau afe ē ua malaga atu i tausaga taʻitasi mai Aferika, Asia i saute i sasaʻe, Europa i sasaʻe ma Amerika Latina, ma le faamoemoe e maua se olaga sili ona lelei. Ua faagaeetia nisi o i latou i le faitau selau o tusi fou, seminā ma initineti o loo faaalia mai ai i tausaga taʻitasi le auala e maua ai le tamaoaiga. E manino, e toʻatele o loo tauivi ia maua tupe e aunoa ma le lafoaʻia o amioga lelei.

O le iʻuga o se mea e faanoanoa ai. O i latou e saʻili le ʻoa ua masani ona solia a latou lava tapulaa ma i nisi taimi ua mou atu lo latou faatuatua ona o mamone. O lea la, e talafeagai ona e fesili: “Pe e mafai e se tasi ona avea ma Kerisiano moni ma mauʻoa foʻi? Po o le a iai ea ni tagata e matataʻu i le Atua e tamaoaiga faaletino ma le faaleagaga?” Ua faaalia i le mataupu o soo mai le tali a le Tusi Paia i na fesili.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 3 O le igoa Puritani na taʻua ai nisi o Porotesano i le Lotu Egelani i le senituri lona 16, o ē na mananaʻo e faamamāina la latou lotu mai aafiaga uma a le Katoliko.

[Faamatalaga i Ata i le itulau 3]

Boats: The Complete Encyclopedia of Illustration/J. G. Heck; Winthrop: Brown Brothers