Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faamaoniga Mai Anamuā o Tusi o le Tusi Paia

Faamaoniga Mai Anamuā o Tusi o le Tusi Paia

Faamaoniga Mai Anamuā o Tusi o le Tusi Paia

“E FOLIGA mai na tusia fuaiupu ina ia faaosofia ai le naunau o tagata i le talaaga o uluaʻi Kerisiano.” O le faamatalaga lenā e faatatau i se pepa mai aso anamua. Pe e te silafia, o le ā lenā pepa?

O le Pepa a Muratori. Atonu e te fesili, ‘Aiseā e tāua ai le Pepa a Muratori?’ Auā o le pepa aupito i tuai lenā o loo iai le lisi o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia Eleni (Mataio e oo i le Faaaliga).

Atonu e lē o alu tele lou mafaufau i tusi o loo i le Tusi Paia. Ae ui i lea, pe e faateʻia oe pe a e iloa, na masalosalo isi tagata i tausaga ua teʻa e faatatau i tusi e tatau ona iai i le Tusi Paia? O le Pepa a Muratori, o loo iai se lisi o tusi ua manatu tagata e mai le agaga paia. E pei ona e silafia, e tāua tele faamatalaga o loo i le Tusi Paia. O lea la, o le ā se mea o loo taʻua i lenā pepa, e faatatau i tusi o le Tusi Paia Eleni? Muamua lava, seʻi iloilo le talaaga o le Pepa a Muratori.

Le Mea na Maua Ai

O le Pepa a Muratori o se vaega lenā o se tusi e 76 ona laupepa. O le telē o le laupepa e tasi, e 11 i le 7 inisi [27 i le 17 senitimita]. O Ludovico Antonio Muratori (1672-1750) na mauaina lenei tusi i le Faletusi o Ambrose i Milan i Italia. O Muratori o se tagata Italia iloga i mataupu o le talafaasolopito. Na lomia e Muratori le mea na ia mauaina i le 1740, ma o le ala lenā ua taʻua ai o le Pepa a Muratori. E foliga mai na tusia le tusi i le senituri lona valu i le fale o monike i Bobbio, e lata i Piacenza i le itu i mātū o Italia. Na ave lenei tusi i le Faletusi o Ambrose i le amataga o le senituri lona 17.

E 85 laina o le Pepa a Muratori, lea e maua i le laupepa lona 10 ma le 11 o le uluaʻi tusi. Na tusia faamatalaga o loo iai i le gagana Latina, ma e aliali mai e leʻi lelei tele le auala na tusia ai e se tusiupu. Peitaʻi, ua iloa nisi o mea sesē a le tusiupu, pe a faatusatusa atu i kopi o manusikulipi e fā o le tusi lava lenā, na faia i le senituri lona 11 ma le 12.

O Anafea na Tusia Ai?

Atonu e te manatu, po o anafea na tusia muamua ai faamatalaga o loo i le Pepa a Muratori? E aliali mai na tusia le uluaʻi pepa i le gagana Eleni, a o leʻi taitai maua le Pepa i le gagana Latina, lea na faaliliuina mai le gagana Eleni. O se manatu lenei e iloa ai le tausaga na tusia ai le uluaʻi pepa. O loo faamatala e le Pepa se tusi e taʻu o le Shepherd, ma faapea mai na tusia e se tamāloa e igoa iā Hermas, “i o tatou aso i le aai o Roma.” Ua fai mai tagata popoto na tusia e Hermas lana tusi o le Shepherd, i le va o le 140 ma le 155 T.A. O le māfuaaga lenā e mafai ai ona faapea atu, na tusia le uluaʻi pepa i le va o le 170 i le 200 T.A., lea na faaliliu i le faa-Latina ma na maua e Muratori.

Atonu na tusia le pepa i Roma, ona e aliali mai o loo maua ai faamatalaga e faatatau i lenā aai. Ae e lē o mailoa tonu le tagata na tusia. O loo iai se manatu atonu na tusia e Clement mai Alesania, po o Melito mai Sarataisa, po o Polycrates mai Efeso. Peitaʻi, e manatu le toʻatele o tagata popoto, na tusia e Hippolytus, o se alii tusitala na tele ana tusitusiga i le gagana Eleni, lea na nofo i Roma i le taimi e lē taumatea na tusia ai mea o loo faamatalaina i le Pepa a Muratori. Atonu e te lē manatu mamafa i lenā mea, ae e lē taumatea e te fia iloa faamatalaga o loo tusia i le Pepa a Muratori, lea ua ala ai ona faatāuaina i aso nei.

Faamatalaga o Loo Iai

E lē na o le lisi o tusi o le Tusi Paia Eleni o loo taʻua i le Pepa a Muratori. O loo iai foʻi ma faamatalaga e faatatau i ia tusi ma ē na tusia. Pe a e faitau i le pepa, e te mātauina ai e lē o iai uluaʻi laina ma e pei e uma faafuaseʻi. O loo taʻua muamua le tusi o Luka, ma ua faapea mai na tusia e se alii fomaʻi. (Kolose 4:14) O loo taʻua ai e faapea, o le tusi o Luka o le tusi lona tolu lenā o le Evagelia. O lea la, e lē taumatea o laina ia na misi i le manusikulipi, na faasino atu i le Mataio ma le Mareko. Afai e te ioe i lenā manatu, o lona uiga e ōgatusa ou manatu ma le Pepa a Muratori, lea e faapea mai o le tusi o Ioane o le tusi lona fā lenā o le evagelia.

Ua faamaonia foʻi e le Pepa, na tusia e Luka le tusi o le Galuega mo “le alii [o] Teofilo.” (Luka 1:3; Galuega 1:1) Ona taʻua ai lea o tusi a le aposetolo o Paulo i ekalesia i Korinito (lua), Efeso, Filipi, Kolose, Kalatia, Tesalonia (lua), Roma, ma ana tusi iā Filemoni, Tito ma Timoteo (lua). O loo taʻua ai foʻi le tusi o Iuta ma isi tusi e lua a Ioane, o ni tusi mai le agaga paia. O loo iai foʻi faamatalaga e uiga i le tusi muamua a Ioane, atoa foʻi ma lana tusi o le evagelia. O le Faaaliga, o le tusi mulimuli lea o i le lisi o tusi e mai le agaga paia.

O se mea e mataʻina, ona o loo taʻua i le Pepa se tusi o le Faaaliga a Peteru, ae na manatu isi e lē fetaui ona faitau i ai Kerisiano. Na lapataʻi mai le tusitala a Muratori, ua salalau atu nei tusitusiga pepelo i ona aso. Na faamatala mai e le Pepa a Muratori, e lē tatau ona taliaina tusi faapena, “auā e lē tatau ona filogia ni mea oona ma le meli.” Na taʻua ai foʻi isi tusitusiga e lē tatau ona taliaina o ni tusi o le Tusi Paia. O le māfuaaga, ona na tusia na tusi e aofia ai ma le tusi o le Shepherd a Hermas, ina ua mavae le ʻauaposetolo pe ina ia tetee ai i le faa-Kerisiano.

Atonu ua e mātauina, e lē o taʻua le tusi o Eperu, le Peteru muamua ma le lua, ma le Iakopo i le lisi o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia. Peitaʻi, na mātau e le alii poto o Mark Hahneman tusitusiga a le tusiupu lea na kopiina le uluaʻi manusikulipi. Na taʻua e Hahneman, “e iai le manatu e faapea na iai i le Pepa na maua e Muratori isi faamatalaga ua lē maua i le taimi nei, lea atonu na aofia ai le tusi o Iakopo, Eperu (ma le 1 Peteru).”—The Muratorian Fragment and the Development of the Canon.

O lea la, ua faamaonia e le Pepa a Muratori, o le tele o tusi o le Tusi Paia Eleni lea o loo iai i le taimi nei, na iai i le lisi o tusi ua faamaonia o le Tusi Paia ina ua oo ane i le senituri lona lua T.A. O le mea moni, e lē fuaina i se faamatalaga mai anamuā, le taliaina o tusi i le lisi ua faamaonia o tusi o le Tusi Paia. O le mea e faamaonia ai e mai le agaga paia tusi o le Tusi Paia, o faamatalaga o loo iai. E lagolagoina e na tusi, o Ieova le Atua e ana manatu o loo i le Tusi Paia, ma e feoeoeaʻi manatu o loo iai. O le feoeoeaʻi o manatu o loo iai i tusi e 66 o le Tusi Paia, e faamaonia ai le autasi ma le atoatoa. O lea la, e lelei ona e taliaina nei tusi o Afioga a Ieova o loo iai upu moni, lea o loo tatou mauaina e oo mai i le asō.—1 Tesalonia 2:13; 2 Timoteo 3:16, 17.

[Ata i le itulau 13]

Ludovico Antonio Muratori

[Ata i le itulau 14]

Faletusi o Ambrose

[Ata i le itulau 15]

Le Pepa a Muratori

[Faamatalaga i Ata]

Diritti Biblioteca Ambrosiana. Vietata la riproduzione. Aut. No. F 157 / 05

[Faamatalaga i Ata i le itulau 13]

Pepa: Diritti Biblioteca Ambrosiana. Vietata la riproduzione. Aut. No. F 157 / 05; Muratori, based on line art: © 2005 Brown Brothers