Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Fesili Mai le ‘Aufaitau

Fesili Mai le ‘Aufaitau

Fesili Mai le ʻAufaitau

O ā lamatiaga e tolu ia sa lapataʻia e Iesu i le Mataio 5:22?

I lana Lauga i le Mauga, sa lapataʻia ai e Iesu ona soo: “A o aʻu, ou te fai atu iā te outou, ai sē ita i lona uso, e nofo sala o ia i le faamasinoga; ai sē fai atu foʻi i lona uso, Raka, e nofo sala o ia i le fono; ai sē fai atu foʻi, Le vale e, e nofo sala o ia i le afi o Kēna.”—Mataio 5:22.

Sa taʻua e Iesu mea na masani ai tagata Iutaia, e pei o le faamasinoga, le fono, ma le afi o Kēna, e faailoa atu ai iā i latou le faasalaga e fua i le agasala e fai.

Muamua, na taʻua e Iesu o lē e faaauau pea ona ita i lona uso, o le a nofo sala o ia i le “faamasinoga,” le faamasinoga lea a le nuu. Sa masani ona faatū nei faamasinoga i nuu ia sa iai tamāloloa e 120 po o le sili atu foʻi. (Mataio 10:17; Mareko 13:9) Sa iā i latou le aiā e faaoo atu ai se faasalaga, e oo foʻi i moliaga tau fasioti tagata. (Teuteronome 16:18; 19:12; 21:1, 2) O lea la, sa faailoa mai e Iesu o sē na te teuloto pea ni lagona ita i lona uso, e tusa lea ua ia faia se agasala matuiā.

Ona sosoo ai lea ma le taʻua e Iesu o se tasi “e fai atu foʻi i lona uso, Raka, e nofo sala o ia i le fono.” O le upu Eleni rha·kaʹ, ua faaliliuina i isi Tusi Paia “o se upu faalumaluma, o le manatu faatauvaa,” o lona uiga o le “lē mafaufau.” E tusa ai o le New Thayerʻs Greek-English Lexicon of the New Testament, o lenā upu “o se faaupuga taufaifai, sa faaaogā e tagata Iutaia i taimi o Keriso.” Na lapataʻia e Iesu le mataʻutia o le faia o ni faaupuga leaga e faailoa atu ai le ita i le isi ou uso. O lona uiga, o se tasi na te faia se faaupuga faapena, e lē gata o le a faamasinoina i le faamasinoga a le nuu, ae i le fono foʻi a le ʻau Saniterini po o le taupulega uma—o faamasino ia o loo i Ierusalema lea e aofia ai le ositaulaga sili, toeaina e 70, ma le ʻau tusiupu.—Mareko 15:1.

O le lamatiaga mulimuli, sa taʻua e Iesu pe afai e faapea atu se tasi i le isi, “Le vale e,” ua tatau la iā te ia le afi o Kēna. O le upu “Kēna,” e sau mai le upu Eperu geh hin·nomʹ, o lona uiga o le “vanu o Hinoma,” lea sa i le itu i sisifo ma saute o Ierusalema. I aso o Iesu, sa avea lenei vanu ma nofoaga e susunu ai otaota, e aofia ai tino o tagata solitulafono sili ona leaga, ia e lē manaʻomia i ai ni falelauasiga aloaʻia. Sa avea la le upu “Kēna” ma faailoga talafeagai lelei o le faaumatiaga aʻiaʻi.

Ae o le ā le uiga o le faaupuga “vale”? Sa talitutusa le upu lea i se upu Eperu, o lona uiga o le “fouvale,” po o le “vaogatā.” E faamatalaina ai se tasi e amio lē taupulea, ua fulitua mai le upu moni, ma e tetee i le Atua. O se tasi la e faapea atu i lona uso o le “vale,” e tusa lea ua ia faapea atu ua tatau ona faasalaina lona uso e pei o lē e tetee i le Atua ma faaumatia e faavavau. Ae i le silafaga a le Atua, o lē na te faia lenei faaupuga matuiā i se tasi, ua ono oo iā te ia le faasalaga ogoogo—o le faaumatiaga lea e faavavau.—Teuteronome 19:17-19.

O lea la, na saunia e Iesu ni taʻiala e sili atu ona maualuluga mo ona soo na i lo taʻiala ia na maua i le Tulafono a Mose. E ui na latou talitonu o lē e fasioti tagata e ‘nofo sala o ia i le faamasinoga,’ ae sa faamamafa e Iesu e lē gata e matuiā le fasioti tagata, ae e tatau foʻi ona ʻalofia le teuloto o le ita faamoemoe i o latou uso.—Mataio 5:21, 22.