Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“Ua Ma Maua le Mesia”

“Ua Ma Maua le Mesia”

“Ua Ma Maua le Mesia”

“UA MA maua le Mesia.” “Ua [ma] maua o ia lē ua tusia e Mose i le tulafono, atoa ma le ʻau perofeta.” O faasilasilaga mataʻina na sa faia e ni Iutaia maelega se toʻalua o le uluaʻi senituri. O lea la, na taunuu ane lava le Mesia ua leva ona faatali i ai. Sa faatalitonuina i laʻua!—Ioane 1:35-45.

E ese le mataʻina o lo la talitonuga, pe a mafaufau atu i le taimi na la soifua ai ma tulaga faalelotu sa iai. Sa iai ni tane na faapea mai e mafai ona latou faasaʻolotoina tagata, ma e toʻatele sa fiafia ma taliaina i latou, peitaʻi, na latou toe faanoanoa ina ua lē mafai e nei tane ona laveaʻi tagata Iutaia mai le nofo pologa iā Roma.—Galuega 5:34-37.

Peitaʻi, sa maumauaʻi pea le talitonuga o Aneterea ma Filipo e faapea, ua la maua le Mesia moni. I tausaga mulimuli ane, na faamalosia pea lo la talitonuga a o la vaaitino i galuega mamana sa faia e lenei tagata, e faamaonia ai mea sa valoia o le a faia e le Mesia.

Aiseā na talitonu ma mautinoa lelei ai e nei tauleleʻa Iutaia ma isi foʻi, o lenei tagata e lē o se Mesia faatagāfai? O ā ni faamaoniga e mautinoa ai o ia moni lea o le Mesia?

E tusa ai ma le talafaasolopito, na taʻua e Aneterea ma Filipo Iesu le Nasareta po o lē sa avea o se kamuta, o le Mesia folafolaina ua leva ona faatali i ai. (Ioane 1:45) Ua faapea mai Luka o se tusitala filigā o lenā vaitaimi, na afio mai le Mesia, i “le tausaga e tasi le sefulu ma le lima i le nofoaiga a Tiperio Kaisara.” (Luka 3:1-3) Na amata le tausaga lona 15 o le nofoaiga a Tiperio iā Setema 28 T.A., ma na faaiʻuina iā Setema 29 T.A. Ua toe taʻua atili e Luka e faapea, o le taimi lea “a o faatalitali” e tagata Iutaia le taunuu mai o le Mesia. (Luka 3:15) Aiseā na faatalitalia ai o ia i lenā taimi patino? Seʻi o tatou iloiloina.

Faamaoniga e Iloa ai le Mesia

Talu ai e tāua tele le matafaioi ua faia e le Mesia, o se mea talafeagai la le saunia e Ieova o ni faamatalaga, ina ia fesoasoani i ē faamaoni e mātaulia ai le Mesia na folafolaina. Aiseā? Ina ia lē mafai ai ona faasesēina o ē mataala, e mesia pepelo e pei ona seetia ai le toʻatele o isi.

O se faataʻitaʻiga, pe a alu atu se amepasa i se isi malo, e tatau ona lava ma totoe ni faamaoniga talafeagai e faamaonia ai lona tofiga. I se tulaga talitutusa, ua leva ona saunia e Ieova ni faamatalaga e faamaonia ai le Mesia. O lea la, ina ua aliaʻi mai “Iesu” i lona tulaga o le Sui Sili, sa pei lava na ia afio mai ma ni faamaoniga e faamautinoa ai o ia o le Mesia.—Eperu 12:2.

Sa tatau ona faataunuuina valoaga uma e faatatau i le Mesia, ia na tusia i le Tusi Paia i senituri muamua atu. Na valoia auʻiliʻili mai ai le auala o le a afio mai ai, o lana faiva, le sauāina e tagata, ma lona maliu. I le ma lea, o valoaga maufaatuatuaina e uiga i lona toe tū, le faaeaina i le aao taumatau o le Atua, ma faamanuiaga o le a aumaia e lona Malo i le lumanaʻi. O lea la, ua saunia e valoaga o le Tusi Paia ni mea maʻoti e tutupu i le soifuaga o Iesu, e iloa ai o ia moni lava o le Mesia.

Peitaʻi, ina ua avea Iesu ma Mesia i le 29 T.A., e leʻi faataunuuina valoaga uma e uiga iā te ia i lenā taimi. O se faataʻitaʻiga, e leʻi oo i le taimi e maliu ma toe faatūina aʻe ai o ia. E ui i lea, sa faatuatua atu pea Aneterea, Filipo, ma le toʻatele o isi iā Iesu ona o mea sa ia faia ma aʻoaʻoina. Sa latou vaaia le tele o faamaoniga e iloa ai o ia o le Mesia. Afai sa e soifua ai i lenā taimi, ma e vaaitino ma se loto matala i nei faamaoniga, o le a faatalitonuina foʻi la oe faapea o Iesu o le Mesia.

Le Tala Atoa

E faapefea ona e mautinoa o Iesu o ia moni lea o le Mesia? I le faagasologa o senituri, na saunia e perofeta o le Tusi Paia ni faamaoniga maʻoti e manino lelei ai le Mesia. Ua tatou malamalama i le tala atoa e uiga i le Mesia, a o auaumālie ona aumaia e perofeta nei faamaoniga. Na taʻua e Henry H. Halley se faataʻitaʻiga: “Seʻi faapea o ni tamāloloa e leʻi fevaaiaʻi pe fetalanoaaʻi foʻi ia ua i totonu o se potu. Ua taʻitasi ma tuu atu i luga o le laulau lana fasi vaega o le tino o se faatagata, ma pe a tuufaatasia uma nei vaega eseese, o le a maua ai le faatagata atoa. Po o lona uiga ea la o se tasi e ana le faatagata, na ia vaevaeina, ma tufatufa atu i nei tamāloloa taʻitoʻatasi lana fasi vaega?” Ona ia fesili atu lea: “O le ā se isi faamatalaga e uiga i le faataunuuina e Iesu o valoaga uma, mai tusitala eseese i ni vaitaimi eseese, e uiga i lona soifuaga ma lana faiva a o leʻi afio mai, seʻi vaganā o Lē e maoaʻe lona tomai na ia taʻitaʻia nei tusitusiga?” Na faaiʻu mai Halley e faapea, “O se Vavega Maoaʻe!”

Na amata lenei “vavega” i le Kenese. E faaopoopo atu i le valoaga muamua o le Tusi Paia e uiga i le matafaioi a le Mesia, na faamauina e le tusitala o le Kenese e faapea, e tupuga mai le Mesia i le gafa o Aperaamo. (Kenese 3:15; 22:15-18) O le isi faamatalaga e faapea, o le Mesia o se tasi e mai le ituaiga o Iuta. (Kenese 49:10) Na taʻu atu e le Atua iā Isaraelu e ala atu iā Mose e faapea, o le Mesia o le a avea o se fofoga fetalai sili ma le faaola, na i lo Mose.—Teuteronome 18:18.

I le taimi o le tupu o Tavita, na faaalia ai e valoaga e faapea, o le Mesia o se suli o Tavita i le nofoaiga, ma o Lona Malo e ‘mausalī e faavavau.’ (2 Samuelu 7:13-16) Na taʻua foʻi e Mika o le a fanau mai le Mesia i le aai a Tavita, o Peteleema. (Mika 5:2) Na valoia e Isaia o le a fanau mai o Ia i se taupou. (Isaia 7:14) Na folafola foʻi e le perofeta o Malaki o Lona afio mai, o le a faasilasila e se tasi e pei o Elia.—Malaki 4:5, 6.

O loo maua se isi faamatalaga patino e uiga i le Mesia, i le tusi o Tanielu. I le faasino atu i le tausaga tonu na aliaʻi mai ai le Mesia, e faapea le valoaga: “Ia e iloa foʻi ma e manatunatu, e afua mai i le oo atu o le poloaʻiga ia toe faia ma ia atiina aʻe Ierusalema, e oo atu i le Mesia le Alii, e fitu vaiasosa ma vaiasosa e onogafulu ma le lua, e toe faia le ala tele ma le pa i ona pō lava o le puapuaga.”—Tanielu 9:25.

Sa avatu e le tupu Peresia o Aretaseta le “poloaʻiga,” ia toe faia ma atiaʻe Ierusalema i le tausaga lona 20 o lana nofoaiga. Sa amata lana nofoaiga i le 474 T.L.M., o lona uiga o le tausaga lona 20 o le 455 T.L.M. (Neemia 2:1-8) O lea la, o le 69 vaiaso faavaloaga (7 faaopoopo le 62), e faasino atu i le va o le taimi lea na avatu ai le poloaʻiga e toe faia ma atiaʻe Ierusalema, ma le aliaʻi mai o le Mesia. O le 69 vaiaso, e tutusa ma le 483 aso, po o le itiiti ifo i le lua tausaga. Ae afai e faatatau le tulafono faavaloaga o “le aso ma le tausaga,” o lona uiga la e tatau ona aliaʻi mai le Mesia i le 483 tausaga mulimuli ane, i le 29 T.A.—Esekielu 4:6. *

E ui na aliaʻe mai le tele o mesia pepelo i isi tausaga, ae na o Iesu lava le Nasareta na aliaʻe mai i le 29 T.A. (Luka 3:1, 2) I le tausaga lava lenā, na maliu ane ai Iesu iā Ioane le Papatiso ma papatisoina ai i le vai. Sa faauuina ai loa o ia i le agaga paia e avea o le Mesia. Mulimuli ane, na faailoa atu e Ioane o lē na pei o Elia Iesu iā Aneterea ma isi soo, e ala i le taʻua o Ia o “le Tamaʻi mamoe a le Atua, na te aveesea le agasala a le lalolagi.”—Ioane 1:29; Luka 1:13-17; 3:21-23.

Gafa o le Mesia

Na faafesootaʻi atu e valoaga le Mesia i ni aiga patino Iutaia. Ua talafeagai la le faapea atu, na faatulaga lelei e Ieova le Matai poto le afio mai o le Mesia, i se taimi na maua uma ai faamaumauga o gafa ina ia faamautinoa ai lona tupuaga mai.

Ua taʻua i le tusi o le Cyclopedia a McClintock ma Strong: “E mautinoa na faaleagaina faamaumauga o ituaiga ma aiga Iutaia, ina ua faaumatia Ierusalema [i le 70 T.A.], ae lē o luma atu o lenā tausaga.” E iai ni faamaoniga e iloa ai sa tusia e Mataio ma Luka a la Evagelia a o lumanaʻi le 70 T.A. Ona o lea, na mafai ona la iloiloina nei faamaumauga i le tuufaatasia o a la tusi e uiga i le tupuaga o Iesu. (Mataio 1:1-16; Luka 3:23-38) E mautinoa na mananaʻo le toʻatele i lenā vaitaimi e faitau i le tupuaga mai o Iesu.

Po o se Mea na Teʻi Lava ua Tupu?

O lea la, pe e talafeagai ona talitonu e faapea o le faataunuuina o valoaga e uiga i le Mesia, na teʻi lava ua tupu? I se faatalanoaga ma se tagata atamai, na ia tali mai: ‘E leai. Pe afai e iai se tasi i le talafaasolopito e mafai ona ia faataunuuina valoaga e valu e uiga i le Mesia, o lona uiga la, o se tasi mai le faitau piliona o tagata.’ E leai lava se tasi mai lenei faitau piliona o tagata, e teʻi lava ua mafai ona ia faataunuuina nei valoaga e valu e uiga i le Mesia. O se faataʻitaʻiga: Afai e te faasalalau i luga o se malae telē lava le faitau piliona o ni tupe siliva, lea o loo iai ma se tupe siliva se tasi ua uma ona e faailogaina, ma talosaga atu i se tagata o loo fusi ona mata e avaʻe se tupe se tasi, po o le a ia avaʻe ea le tupe siliva lea ua uma ona e faailogaina? E taitutusa lenā ma valoaga e uiga i le Mesia. E lē mafai e se isi ona faataunuuina se tasi o nei valoaga. E na o Iesu lava e mafai ona ia faia faapea. O lea la, e lē o se mea na teʻi lava ua tupu!

Peitaʻi, a o feagai Iesu ma lana faiva lea e tolu ma le ʻafa tausaga le umi, sa ia faataunuuina ai e lē na o valoaga e valu, ae o le tele o isi valoaga o loo i le Tusi Paia. Ona o lenei faamaoniga , na faapea mai ai lenā tagata atamai: “O Iesu—ma e na o Iesu lava i le talafaasolopito atoa—sa mafai ona ia faataunuuina nei valoaga uma.”

Le Afio Mai o le Mesia

Ioe, na afio mai le Mesia o se tagata po o Iesu le Nasareta i le 29 T.A. Sa ia afio mai o se togiola agamalu na sauāina. E leʻi afio mai o se Tupu manumalo e aveesea pulega sauā a tagata Roma, e pei ona faatalitalia e le toʻatele o tagata Iutaia ma ona soo. (Isaia mataupu e 53; Sakaria 9:9; Galuega 1:6-8) Na i lo lea, sa valoia o le a afio mai i le lumanaʻi ma le mana ma le pule tele.—Tanielu 2:44; 7:13, 14.

O le faia o se iloiloga lelei i valoaga o le Tusi Paia, ua faamautinoa ai i le toʻatele o tagata e faapea, na afio mai le Mesia i le uluaʻi senituri ma o le a toe maliu mai. O loo iai faamaoniga faamauina na valoia e uiga i lona toe “maliu mai,” po o le amataga o lona faatasi mai, lea na tupu i le 1914. * (Mataio 24:3-14) O le tausaga lava lenā na nofotupu ai Iesu i le lagi, o se Tupu o le Malo o le Atua. Ae ua toe o se aga ona ia aveesea lea mai le lalolagi o aafiaga o le fouvalega lea na amata mai i Etena. Mulimuli ane i lana pulega i le afe tausaga, o le a faamanuiaina i latou uma o ē faatuatua iā te ia i le avea ai o le Fanau folafolaina, po o le Mesia, o lē “na te aveesea le agasala a le lalolagi.”—Ioane 1:29; Faaaliga 21:3, 4.

O le a fiafia Molimau a Ieova e suʻesuʻe faatasi ma oe na faamaoniga, ma faasino atu mai le Tusi Paia ni aogā o le pulega a le Mesia iā te oe ma lou aiga.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 17 Pe afai e te fia malamalama atili e uiga i le Tanielu 9:25, ia tagaʻi i le Tusi e 2 o le Insight on the Scriptures, itulau e 899-904, ma le tusi Uaʻi Atu i le Valoaga a Tanielu!, itulau e 186-191, lomia uma e Molimau a Ieova.

^ pala. 27 Mo nisi faamatalaga atili, tagaʻi ane i le mataupu e 10 ma le 11 o le tusi o Le Poto e Taʻitaʻia ai i le Ola e Faavavau, lomia e Molimau a Ieova.

[Siata/Ata i le itulau 6, 7]

455 T.L.M., “le poloaʻiga ia toe faia . . . Ierusalema”

29 T.A., taunuu le Mesia

1914, na nofotupu ai le Mesia i le lagi

483 tausaga (69 vaiaso faavaloaga)—Tanielu 9:25

O le a lē pine ae faaiʻuina loa e le Mesia amioga leaga uma ma faia le lalolagi o se parataiso