Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai Kerisiano Moni?

O Ai Kerisiano Moni?

O Ai Kerisiano Moni?

NA TAʻUA e se faifeʻau Suisilani e suafa iā Hans Küng i lana tusi, I le Avea ma se Kerisiano e faapea: “E faatoʻā mafai ona maua le faa-Kerisiano moni, pe a faatatauina e tagata faamaoni aʻoaʻoga a Iesu.”

Ae faapefea pe a faapea mai tagata po o lotu o loo latou mulimuli iā Iesu, ae lē o faatatauina mea na ia aʻoaʻoina? Na taʻua e Iesu e toʻatele o le a faapea mai o Kerisiano. Latou te faasino atu i ni galuega e iloa ai sa latou auauna iā te ia i le faapea atu: “Matou te leʻi perofeta ane ea i lou igoa, o lou igoa foʻi na matou tulia ai temoni, o lou igoa foʻi na matou fai ai vavega e tele?” O le ā le tali a Iesu? O lana fetalaiga mataʻina ua faaalia ai lana faamasinoga: “Ou te leʻi iloa lava outou; inā ō ese ia outou iā te aʻu, o outou o ē fai amio leaga.”—Mataio 7:22, 23.

E mataʻutia le malosi o le lapataʻiga mo “ē fai amio leaga,” o ē ua faapea mai o Kerisiano! Seʻi o tatou iloiloina ni vala tāua se lua e manaʻomia ona ausia e tagata, ina ia mātauina ai i latou e Iesu o ni Kerisiano moni, na i lo le teena faapea o ni ē fai amio leaga.

“Pe Afai ua Outou Fealofani”

O le vala muamua na taʻua e Iesu: “O le poloaʻiga fou ou te tuu atu ai iā te outou, ia outou fealofani; faapei ona ou alofa atu iā te outou, ia fealofani foʻi outou. O le mea lea e iloa ai e tagata uma lava o oʻu soo outou, pe afai ua outou fealofani.”Ioane 13:34, 35.

Sa finagalo Iesu e fealofani ona soo; e lē gata i le ʻauuso ae i tagata uma foʻi. Talu mai le taimi sa soifua ai Iesu i le lalolagi, e toʻatele Kerisiano na faatinoina lenā manaʻoga. Ae faapefea le tele o lotu na faapea mai ua latou mulimuli i aʻoaʻoga a Keriso? Pe na faamaonia i lo latou talaaga le fealofani? O le mea mautinoa e leai. Na i lo lea, na latou silimusa i le taʻitaʻia o le anoanoaʻi o taua ma fevesiaʻiga ia na fano ai soifua o ē lē sala.—Faaaliga 18:24.

O le mea moni foʻi lenā o loo tupu i aso nei. Na taʻitaʻia e atunuu Kerisiano fasiotiga tagata, ia na iloga i taua e lua a le lalolagi o le senituri lona 20. Talu ai nei, na taulamua ai sui o lotu ua faapea mai o Kerisiano i faiga sauā sili ona leaga, ma le faatamaʻiaga o se ituaiga o tagata ia na faia i Rwanda i le 1994. Na tusi Desmond Tutu o lē na avea muamua ma akiepikopō o le lotu Egelani, “E ō mai i le lotu e tasi i latou uma ia na aofia i nei fasiotiga tagata. O le tele lava o Kerisiano.”

“Afai Tou te Tumau Pea i Laʻu Mataupu”

Na taʻua e Iesu le vala tāua lona lua, mo se tasi e fia avea ma Kerisiano moni: “Afai tou te tumau pea i laʻu mataupu, o oʻu soo moni outou. E iloa foʻi e outou le mea moni, e tuu saʻoloto foʻi outou e le upu moni.”—Ioane 8:31, 32.

E finagalo Iesu ia tumau ona soo i lana mataupu, o lona uiga ia piiama atu i ana aʻoaʻoga. Ae peitaʻi, na mātauina e le faifeʻau o Hans Küng e faapea, o taʻitaʻi lotu ia e faapea mai o loo mulimuli iā Keriso, o loo “faaauau pea ona latou taliaina talitonuga a Eleni.” Ua latou fesuiaʻi aʻoaʻoga a Iesu ma talitonuga e pei o le ola pea o le agaga pe a oti, pulekatolio, tapuaʻiga iā Maria, ma se vasega o faifeʻau; o ni talitonuga na māfua mai i lotu faapaupau ma le ʻaufaifilosofia.—1 Korinito 1:19-21; 3:18-20.

Ua faavae foʻi e taʻitaʻi lotu le aʻoaʻoga lavelave o le Tolutasi, lea ua faaea ai Iesu i se tulaga e leʻi finagalo i ai o ia. E ala mai i na aʻoaʻoga, ua latou tosina ese ai tagata mai le tapuaʻi atu iā Ieova, Lē e finagalo Iesu e ao ona tapuaʻia. (Mataio 5:16; 6:9; Ioane 14:28; 20:17) Na tusi Hans Küng: “Pe a fetalai Iesu e faatatau i le Atua, e uiga atu o ia i le Atua o le augātamā o Aperaamo, Isaako ma Iakopo: o Ieova . . . Iā Iesu la, e na o le pau lea o le Atua ma e toʻatasi foʻi.” Ioe, e toʻatele i latou i aso nei e lē o iloa o Ieova, o le Atua ma o le Tamā lea o Iesu.

Ua matuā lē amanaʻia e taʻitaʻi lotu i aso nei le faatonuga a Iesu ina ia solitū i faiga faapolotiki. Na taʻua e Trevor Morrow, sa malosi le lotonuu” i Kalilaia i aso o Iesu. E toʻatele Iutaia na auai i feteenaʻiga, ina ia maua le saʻolotoga mai faiga faapolotiki ma lotu. Pe na fetalai Iesu i ona soo e auai i ia feteenaʻiga? E leai, na ia fetalai: “E lē ni ō le lalolagi outou.” (Ioane 15:19; 17:14) Peitaʻi na i lo le solitū, na faamatalaina e Hubert Butler mai Aialani, ua faatū e taʻitaʻi lotu “ni aʻoaʻoga ma ni taʻiala faalotu tau polotiki. E matuā lagolagoina ma faaauiluma e lotu Kerisiano faapolotiki ia faiga taua. Pe a feutagaʻi malo ma lotu, ona avatu loa lea e faifeʻau faamanuiaga i vaegaʻau a le malo ina ia maua ai ni o latou tofiga.”

Faafitia e Aʻoaʻo Pepelo Iesu

Na lapataʻi Paulo e faatatau i le fulitua mai le faa-Kerisiano moni. Na ia taʻua pe a mavae lona maliu, o le a tupu mai “luko sauā” mai ē e faapea mai o Kerisiano, e “tautala mai i mea faapiʻopiʻo, e fetoso ese ai le ʻau soo ia mulimuli iā i latou.” (Galuega 20:29, 30) Latou te “taʻu ane ua latou iloa le Atua,” peitaʻi o loo latou “faafiti iā te ia i a latou galuega.” (Tito 1:16) Na faapena foʻi ona lapataʻi Peteru e faapea, o le a faatupu faalilolilo e aʻoaʻo pepelo “vaevaega e fano ai, ma latou faafiti i le Alii na ia faatau mai iā te i latou.” O a latou amioga leaga o le a faapogaia ai tagata e ‘upuleagaina le ala o le upu moni.’ (2 Peteru 2:1, 2) Na taʻua e se faitofā e suafa iā W. E. Vine, o le uiga o le faafitia o Keriso, o le “faafitia lea o le Tamā ma le Alo, e ala i le fulitua mai le upu moni ma faasalalau atu aʻoaʻoga sesē.”

O le ā le tali a Iesu pe afai e leʻi “tumau i [lana] mataupu” i latou ua faapea mai o Kerisiano, ma ausia isi manaʻoga na ia faailoa mai? Sa ia lapataʻi: “Ai sē faafiti foʻi iā te aʻu i luma o tagata, ou te faafitia foʻi o ia i luma o loʻu Tamā o i le lagi.” (Mataio 10:33) Ioe, e lē faafitia e Iesu se tasi e faia se mea sesē, pe afai o lona faanaunauga ia faamaoni. O se faaaʻoaʻoga, na faafitia faatolu e Peteru Iesu, ae sa ia salamō ma na faamagaloina o ia. (Mataio 26:69-75) Peitaʻi, e faafitia e Iesu tagata po o lotu e pei o ni luko feʻai i ofu faamamoe; e faafoliga mai o loo mulimuli iā te ia, ae o loo faaauau pea ona teena ma le loto i ai ana aʻoaʻoga. Na fetalai Iesu i aʻoaʻo pepelo faapena: “Tou te iloa ai i latou i o latou fua.”—Mataio 7:15-20.

Ina ua Maliliu Aposetolo na Aliaʻe Mai Ē Fulitua i le Upu Moni

O anafea na amata ona faafitia ai e Kerisiano pepelo Keriso? E leʻi leva ina ua mavae lona maliu. Sa lapataʻi Iesu o le a lūlū e Satani le Tiapolo le “titania” po o Kerisiano pepelo, i le “saito lelei” po o Kerisiano moni, ia na ia totōina i le taimi o lana faiva. (Mataio 13:24, 25, 37-39) Na lapataʻi foʻi Paulo sa iai aʻoaʻo taufaasesē i ona aso. O le māfuaaga autū o lo latou see ese mai aʻoaʻoga a Iesu, o lo latou lē ‘talia lea o le upu moni ma le fiafia i ai’.—2 Tesalonia 2:10.

A o soifua aposetolo o Iesu, sa latou taofia tagata mai le fulitua i le upu moni. Peitaʻi, ina ua mavae le maliliu o le ʻauaposetolo, na faia e taʻitaʻi lotu ‘galuega i le mana uma, ma faailoga, ma vavega pepelo, ma mea faasesē uma,’ e faaliliuese ai le anoanoaʻi o tagata mai upu moni na aʻoaʻo e Iesu ma ona aposetolo. (2 Tesalonia 2:3, 6-12) Na tusi le faifilosofia o Bertrand Russell, e leʻi pine ae suia loa le faapotopotoga Kerisiano i se faalapotopotoga faalotu, lea e “matuā segia ai mauli o Iesu ma Paulo”!

E Iai ni Kerisiano Moni i Aso Nei

E manino le talaaga o le faa-Kerisiano. Talu mai le maliliu o le ʻauaposetolo, e leʻi atagia lelei mai aʻoaʻoga a Keriso i mea ia na tutupu e faapea o le faa-Kerisiano. Peitaʻi, e lē faapea ua lē taulau Iesu i lana folafolaga o le a faatasi mai pea i ona soo “i aso uma lava, e oo lava i le gataaga o le lalolagi.” (Mataio 28:20) E tatou te mautinoa talu ona ia fetalaia na upu, ua iai tagata faamaoni o loo faatatauina aʻoaʻoga a Iesu. Na tausisi pea Iesu i lana folafolaga e lagolagosua iā i latou na, a o taumafai e faaalia le alofa lea e mātaulia ai Kerisiano moni, ma tumau ma le faamaoni i upu moni na ia aʻoaʻoina.

E lē gata i lea, na folafola e Iesu faapea i aso e gata ai o mea o loo fai e le lalolagi, o le a ia aoaoina ona soo faamaoni i se faapotopotoga Kerisiano e mātaulia gofie, lea o le a faataunuuina lona finagalo. (Mataio 24:14, 45-47) Na te aoaoina i aso nei “se motu o tagata e toʻatele” o tane, fafine, ma fanau “mai atu nuu uma, ma aiga, ma gagana eseese,” ma autasia i latou i lalo o lana taʻitaʻiga i ‘se lafu mamoe e tasi,’ ma le “leoleo mamoe e toʻatasi,” e ala mai lana faapotopotoga.—Faaaliga 7:9, 14-17; Ioane 10:16; Efeso 4:11-16.

O lea la, ia taumamao ese mai lotu uma ia ua taʻuvaleaina le suafa o Keriso, ma faalumaina le faa-Kerisiano i le silia ma le lua afe tausaga ua mavae. Auā a leai, e pei ona fetalai Iesu iā Ioane, e te ono ‘tofusia foʻi i o latou mala,’ pe a faaoo mai e le Atua lana sala faafaamasinoga i le lumanaʻi lata mai. (Faaaliga 1:1; 18:4, 5) Ia maumauaʻi e faaaofia oe ma i latou ia na taʻua e le perofeta o Mika. “O aso e gata ai” o le a faalogo ai tagata tapuaʻi moni i faatonuga a le Atua, o ē ua piiama atu i le faa-Kerisiano moni, ma ‘savavali i ona ala’ i le tapuaʻiga moni. (Mika 4:1-4) E fiafia ē na lomia lenei mekasini e faailoa atu iā te oe vala e iloa ai na tagata tapuaʻi moni.

[Ata i le itulau 5]

Aiseā e lē auai ai Kerisiano moni i faiga taua?

[Faamatalaga i Ata]

Fitafita, itu tauagavale: ata o le U.S. National Archives; le fitafita ma le fana afi, itu taumatau: Ata o le Vaegaʻau a Amerika

[Ata i le itulau 7]

Na faataatitia e Iesu vala tāua nei mo Kerisiano moni: “Pe afai ua outou fealofani,” ma “ia tumau pea i laʻu mataupu”