Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ai ua Faatatauina A‘oa‘oga a Keriso i Aso Nei?

O Ai ua Faatatauina A‘oa‘oga a Keriso i Aso Nei?

O Ai ua Faatatauina Aʻoaʻoga a Keriso i Aso Nei?

UA LAUSILAFIA Iesu Keriso o se tasi o tagata silisili i ē uma na soifua mai. E toʻatele e manatu iā te ia o le tagata silisili. Na iai ni taaʻiga malolosi o ana aʻoaʻoga i le toʻatele i le toetoe lua afe tausaga ua mavae. Na tusi Melvyn Bragg o se tusitala Egelani e faapea, na uunaʻia e ana aʻoaʻoga “ē faatauvaa e faia mea lelei mo isi, ma ē tamaoaiga ina ia faaalia le limafoaʻi.”

Ae ā le Faa-Kerisiano?

O le ā le vaaiga a tagata i le faa-Kerisiano? Ua faamatalaina e nisi o se “tasi lea o vala sili mo le faaauiluma faaleagaga o tagata.” Na faamatalaina se tasi o manatu e David Kelso mai se Iunivesite i Sikotilani. Na ia tusi: “I le lua afe tausaga o le faa-Kerisiano, na ausia ai mea mataʻina e pei o le fausiaina o falesā matagofie, filosofia, musika ma agaifanua.”

Ae e ese manatu o isi tagata. E latou te ioe i le faa-Kerisiano e pei ona faamatalaina e se tasi o lomifefiloi: “O se lotu e faavae i aʻoaʻoga a Iesu Keriso, ma e talitonu o ia o le alo o le Atua.” (Collins Cobuild) Peitaʻi, ua latou lē fiafia ona o uiga e faaalia e lotu ia ua faapea mai o loo mulimuli i le faa-Kerisiano.

O se faaaʻoaʻoga, na faamatalaina e se faifilosofia Siamani e suafa iā Friedrich Nietzsche le faa-Kerisiano i se uiga faapea, o “le ila e tumau pea o tagata.” Na ia tusi o le faa-Kerisiano, o “le pogai sili lea o mea leaga uma ma faiga faapiʻopiʻo, . . . e uia e ona tagata faiga lē faamaoni, faatogafalea, ma uiga lotovale ina ia ausia ai a latou faufauga.” E moni ua ova ana faitioga, ae e iai nisi e talitutusa o latou taofi e uiga i le faa-Kerisiano. Aiseā? Talu ai ua leva ona faamaonia mai i uiga o i latou e faapea mai o Kerisiano, le sasao faaafi o “amioga lē mamā ma matagā, solitulafono mataʻutia, ma le lē migao i le Atua,” ae lē o uiga o Iesu Keriso.

Po o Ōgatusa le Faa-Kerisiano ma Keriso?

E talafeagai ona fesili, “Po o faatasi mai ea Keriso iā i latou ua faapea mai o Kerisiano?” O nisi o le a vave tali mai, “Ioe, o loo faatasi mai. Pe na te leʻi folafola ea lona faatasi mai i ona soo “e oo lava i le gataaga o le lalolagi?” (Mataio 28:20) Ioe, o le fetalaiga lenā a Iesu. Ae pe sa ia uiga ea o le a faatasi mai i so o se tasi lava e faapea mai, o le a avea ma ona soo e tusa pe lē amio lelei?

Manatua, talu ai na filifilia e le Atua Isaraelu mo se fuafuaga faapitoa, na manatu ai taʻitaʻi lotu i aso o Keriso o le a faatasi atu pea le Atua iā i latou, e tusa lava po o ā latou mea e fai. (Mika 3:11) Peitaʻi, na oo ina latou matuā teena tulafono ma tapulaa a le Atua. O le iʻuga, na fetalai tuusaʻo atu Iesu iā i latou: “Faauta, ua tuua lo outou fale, e faatafunaina.” (Mataio 23:38) Na teena e le Atua le lotu Iutaia, ma faataga ʻautau a Roma e faatamaʻia le laumua ma le malumalu o Ierusalema i le 70 T.A.

Pe e ono tupu se mea talitutusa faapena i le faa-Kerisiano? Seʻi o tatou iloiloina po o ā mea manaʻomia na faaaofia e Iesu i lana folafolaga, e faatasi atu pea i ona soo “e oo lava i le gataaga o le lalolagi.”

[Ata i le itulau 2, 3]

Ua iai ni taaʻiga malolosi o aʻoaʻoga a Iesu Keriso i le faitau miliona o tagata i le lalolagi aoao