Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Galulue ma se Faapotopotoga e Tautatala i se Isi Gagana

Galulue ma se Faapotopotoga e Tautatala i se Isi Gagana

Galulue ma se Faapotopotoga e Tautatala i se Isi Gagana

NA TUSI Ioane: “Na aʻu iloa foʻi le tasi agelu ua lele i le taulotoaʻiga o le lagi, ua iā te ia le tala lelei faavavau e folafola atu i ē nonofo i le lalolagi, i atunuu uma, ma ituaiga, ma gagana eseese, ma nuu.” (Faaaliga 14:6) Ua faataunuuina lenei valoaga e ala i le talaʻia o le tala lelei o le Malo o le Atua, i gagana eseese i le lalolagi aoao. O le tele o nei gagana, o loo tautatala ai tagata o ē o loo nonofo mamao ese mai o latou nuu moni. Na faalogo nei tagata i le tala lelei mai isi foʻi Molimau a Ieova maelega na aʻoaʻoina se isi gagana.

Po o tou galulue faatasi ma isi uso i se faapotopotoga e tautatala i se isi gagana? Po o e mafaufau e faia faapea? Ina ia taulau manuia au taumafaiga, e manaʻomia se uunaʻiga ma se manatu saʻo. Talu ai o lou faanaunauga ia aʻoaʻo isi i upu moni mai le Afioga a le Atua, o le uunaʻiga saʻo la, o le alofa lea mo le Atua ma lē lua te tuaoi. (Mataio 22:37-39; 1 Korinito 13:1) E sili ona malosi le uunaʻiga e fesoasoani i isi ia iloa le Atua, na i lo le na ona fiafia i le aufaatasiga, meaʻai, ma aganuu a se isi atunuu. Pe e faigatā iā te oe le aʻoaʻoina o se isi gagana? Afai o lea, e fesoasoani la le iai o se vaaiga saʻo. Na faapea mai Iakopo o lē na aʻoaʻoina le faa-Iapani: “Aua neʻi soona popole e aʻoaʻo se isi gagana fou.” O le iloaina e toʻatele foʻi isi na taulau manuia i le aʻoaʻoina o se gagana, o le a fesoasoani iā te oe e finafinau ma tausisia ai pea se manatu saʻo. E faapefea la ona e aʻoaʻoina se gagana fou? O le ā se mea e fesoasoani iā te oe e galue ai i se faapotopotoga o loo faaaogā ai lenā gagana? O le ā se mea e ao ona e faia ina ia malosi ai pea faaleagaga?

Ia Tauivi e Aʻoaʻo le Gagana

E tele auala e aʻoaʻoina ai se gagana. E eseese auala e faaaogā e tagata aʻoga ma faiaʻoga e aʻoaʻoina ai se mea. Ae o le tele o isi tagata aʻoga, o le auai atu i isi vasega e faia e se faiaʻoga agavaa, o le a vave ma faigofie ai ona latou aʻoaʻoina se mea. O le faitauina o le Tusi Paia ma lomiga i lau gagana fou, ma faalogologo i so o se kaseti lava o loo maua, o le a fesoasoani iā te oe e iloa ai le tele o upu ma masani ai i faaupuga a Molimau a Ieova. E mafai foʻi ona faamasani atili atu oe i le gagana ma le aganuu, e ala i polokalame talafeagai o le leitiō, televise, ma le vitiō. O le suʻesuʻe i le na o sina taimi i aso taʻitasi, e sili atu ona aogā na i lo le fiu i le umi o le aʻoga ae e seāseā ona faia.

E tai pei lava le aʻoaʻoina o se gagana o le aʻoaʻoina o le aau. E lē mafai ona e iloa aau i le na ona faitau o se tusi aau. E tatau ona e alu i le sami ma ʻauʻau solo ai. E taitutusa lava ma le aʻoaʻoina o se gagana. E faigatā le aʻoaʻoina o se gagana pe afai e na o le tau ina suʻesuʻe. E ao ona e faatasi ma tagata pe afai e talafeagai; faalogologo a o talanoa, auaufaatasi ma i latou, ma talanoa i ai! Ua saunia e galuega faa-Kerisiano se faatulagaga talafeagai mo lenei taumafaiga. E masani lava ona e vave faatatauina mea ua aʻoaʻoina i le talaʻiga. Na taʻua e Midori o lē o loo aʻoaʻoina le faa-Saina: “Atonu e lagona le lē toʻa i le talaʻiga, ae e iloa lelei e tagata le taumafai malosi o i matou o Molimau a Ieova. E mafai e lenei mea ona pāʻia ai o latou loto. E na o le faapea atu lava i la latou gagana, ‘Ua ou fiafia lava e feiloaʻi ma oe,’ ma o le a e vaaia lo latou sagisagi fiafia mai.”

E aogā tele foʻi sauniga. Ia taumafai e fai se tali i sauniga uma. E tusa lava po o le ā le faigatā i le amataga, ae aua le popole. E mananaʻo le faapotopotoga ia e taulau manuia! Ua faapea mai Monifa, o lē o loo aʻoaʻoina le faa-Korea: “Ou te talisapaia tele le tuafafine e nofo i oʻu autafa i taimi o sauniga, ma tusia uiga o nisi o upu mo aʻu. Ua fesoasoani tele iā te aʻu lona onosai.” A o tele upu e te iloa, o le a amata ai loa ona e mafaufau i le gagana fou. O le a e tuufaatasia upu uma na i lo le faaliliu o upu taʻitasi i lou mafaufau.

O lou sini muamua lava i le gagana, o le tautala lea i ni upu e faigofie ona malamalama ai. (1 Korinito 14:8-11) E ui atonu e onosai tagata, ae o le a lē tosina ma lē uaʻi atu i lau tala, pe afai e sesē ni upu pe lē lelei foʻi le faaleoina. O le uaʻi atu i le faaleoina saʻo o upu ma le kalama mai lava i le amataga, o le a fesoasoani iā te oe e ʻalofia ai ni masaniga leaga e faigatā ona toe faaleleia. Na faapea mai Mareko o lē sa aʻoaʻoina le faa-Swahili: “Fesili atu iā i latou e tautatala lelei i le gagana e faasaʻo atu ni au upu sesē, ona toe faafetai lea iā i latou!” Ioe, ia magafagafa i le taimi ma le malosi o i latou sa fesoasoani iā te oe. E ui atonu e mafai ona e fesili atu i se tasi e toe tilofaʻia au lauga ma tali ua saunia, ae ia faaaogā upu na ua e iloa. O le a vave ai lou aʻoaʻoina o le gagana ma tautala atu ai ma le mautinoa.

Ia Faaleleia Pea Lau Tautala

Ua faapea mai Monifa: “O le aʻoaʻoina o se isi gagana, o se mea e sili ona faigatā iā te aʻu. Ua iai taimi ua ou fiu ai. Ae ua ou manatua le fiafia tele o se tagata aʻoga o le Tusi Paia, e faalogologo i upu moni loloto faaleagaga i laʻu gagana Korea, ma le olioli o uso pe a faaleleia laʻu tautala e ui e feoloolo.” O le fautuaga la, aua le fiu gofie. O lou sini, ia mafai ona aʻoaʻo atu upu moni faasaoola o le Tusi Paia i isi. (1 Korinito 2:10) O lea la, o le aʻoaʻoina o se isi gagana ina ia aʻoaʻo atu ai le Tusi Paia, e manaʻomia ai se taumafaiga faifai pea o le uaʻi lelei. A o faaleleia lau tautala, ʻalofia le faia o ni faatusatusaga lē talafeagai o mea ua e taulau ai i taumafaiga a isi. E eseese tulaga ma auala e faaleleia ai le aʻoaʻoina e tagata o se gagana fou. Peitaʻi, e tāua lou uaʻi atu i lou lava tulaga agaʻigaʻi i luma. (Kalatia 6:4) Na taʻua e Joon o lē sa aʻoaʻoina le gagana Saina: “O le aʻoaʻoina o se gagana, e tai pei o le savali i luga o se sitepu. Pe a e manatu o loo feoloolo au taumafaiga, o le a e iloa ai sa e faia se agaʻigaʻi i luma.”

O se galuega e faia i le olaga atoa le aʻoaʻoina o se gagana fou. O lea, ia fiafia pea a o aʻoaʻoina lea gagana, ma aua le manatu o le a lelei atoatoa lau tautala e aunoa ma ni upu sesē. (Salamo 100:2) E lē mafai ona ʻalofia le taʻu sesē o upu. O se vaega lea o le aʻoaʻoina o le gagana. Ina ua talaʻi atu se Kerisiano i se tagata Italia, sa ia fesili atu: “Pe e te silafia le salu o le olaga?” Sa tatau ona faapea atu, o le “fuafuaga o le olaga.” Na valaaulia e se uso faatoʻā tautala i le gagana Polani le faapotopotoga, ina ia usuina le maile na i lo le usuina o le pese. Na suia e se tasi na aʻoaʻoina le gagana Saina le faaleoga o upu, e ala i lona faalaeiau o lana aofia ina ia faatuatua i le fatatusi a Iesu, na i lo le faatuatua i le togiola. O le itu e lelei ai mea sesē, o le a lē mafai ai ona galo i lou mafaufau upu ia ua toe faasaʻo.

Ia Galulue ma le Faapotopotoga

E lē na o gagana ua tuueseeseina ai tagata. E masani ona tuueseeseina mamao i latou ona o aganuu, faiga faailoga lanu, ma feteenaʻiga i le va o atunuu. Ae e mafai ona foʻia nei tulaga. Na mātauina e se faitofā e suʻesuʻeina lotu faa-Saina i Europa e faapea, o Molimau a Ieova e “tai pei e lē eseese o latou atunuu, talu ai latou te faaaogā le gagana o se auala e fesootaʻi ai ina ia malamalama i le Afioga a le Atua.” Ioe, o le faatatauina o taʻiala faale-Tusi Paia, e fesoasoani i Kerisiano moni e foʻia ai feeseeseaʻiga i le va o atunuu. O i latou ua oofu i le ‘tagata fou, e lē o i ai se Eleni po o se Iutaia, po o se tagata o nuu ese.’—Kolose 3:10, 11.

O lea la, e tatau ona galulue tagata uma i le faapotopotoga ina ia maua le autasi. E manaʻomia ai le loto matala o se tasi e talia auala fou e mafaufau ai, lagona ai mea, ma faia ai mea uma. E mafai ona e foʻia le faateteleina o feeseeseaʻiga i le va o atunuu, e ala i le uaʻi totoʻa atu i tulaga o tagata. (1 Korinito 1:10; 9:19-23) Ia vaai i itu e lelei ai aganuu uma. Ia manatua o le alofa lē manatu faapito, o le vala autū lea e maua ai faiā lelei ma le autasi moni.

E amata le tele o faapotopotoga e tautatala i isi gagana i ni vaega toʻaitiiti. E masani lava ona toʻatele ai ē aʻoaʻoina le gagana fou, faatasi ai ma ē faatoʻā amata ona aʻoaʻoina taʻiala faale-Tusi Paia. O lea la, e masani ona iai ni lē femalamalamaaʻiga i nei vaega toʻaitiiti, na i lo o se faapotopotoga telē ua leva ona iai. E tatau ai la i Kerisiano ona avea ma ē taʻumatuaina. O le alofa ma le agalelei e ala i upu ma gaoioiga, e mafai ona maua ai se tulaga lelei e agaʻigaʻi ai i luma faaleagaga ē fou.

E tatau foʻi i ē ua tauofo e fesoasoani i se faapotopotoga e tautatala i se isi gagana, ona ʻalofia le faatalitalia o le lelei atoatoa mai i isi. Ia manatua, e iai foʻi vaivaiga o isi. Ua faamatala mai e Riki o se toeaina i se faapotopotoga: “O nisi o uso e fou mai, atonu e lē agavaa ma e lē iloa lelei le auala saʻo e faamaopoopo ai le faapotopotoga e pei o isi. Ae pe afai e vaivai i lenā itu, e masani ona avea i latou o ni faaaʻoaʻoga lelei i le alofa ma le maelega. Ona o lea, e toʻatele tagata loto fiafia o loo talia le upu moni.” O le a maua moni e le faapotopotoga aogā, pe afai e te auai e lē aunoa i sauniga, ma fesoasoani atu i so o se auala e mafai ai, e tusa lava po o loo e aʻoaʻoina pea le gagana. O le a saosaolaumea uma i le agaʻigaʻi i luma faaleagaga o le faapotopotoga, pe a galulue faatasi.

Tausisia le Malosi Faaleagaga

Na faalogo se uso e fou i se faapotopotoga e tautatala i se isi gagana, o fesoasoani se tinā i lana tama e sauni se tali i le sauniga. Na talosaga atu le tamaitiiti: “Mama, e ā pe a faapuupuu laʻu tali?” Na tali le tinā: “Leai, e tatau ona tuu tali pupuu na e fai e i latou ia e lē malamalama lelei i la tatou gagana.”

O le lē lelei o le tautala i le gagana mo ni masina po o ni tausaga foʻi, e mafai ona faavaivaia ai se tasi i le mafaufau, faalogona, ma le faaleagaga. Ua manatua e Ianeta o lē ua lelei lana tautala i le faa-Sepania e faapea: “Sa ou lotovaivai ona sa lē lelei laʻu tautala i le gagana fou.” Ua manatua e Hiroko o lē sa aʻoaʻoina le gagana faa-Peretania lona mafaufau pea, e na o ia lava i le oganuu sa lē malamalama i le gagana. Ua faapea mai Kathie: “Ina ua ou siitia i se faapotopotoga e tautatala i le faa-Sepania, sa matuā leai lava saʻu suʻesuʻega po o se toe asiga. E lē pei o le mea sa iai muamua na tele aʻu suʻesuʻega ma toe asiga. Sa ou lagona e pei lava e leai saʻu galuega na faia.”

I tulaga faapena, e manaʻomia le iai o se vaaiga saʻo. Na faapea mai Hiroko ina ua lotovaivai: “Afai e mafai e isi ona aʻoaʻo se gagana fou, ou te mafaia foʻi la.” Ua faapea mai Kathie: “Sa ou mafaufau i laʻu tane o lē o loo faaleleia pea lana tautala ma tele ana tiute i le faapotopotoga. Sa fesoasoani lenā iā te aʻu ina ia taumafai ai pea. E tele ni galuega, ae ua faasolosolo mālie pea ona ou maua le malamalama e talaʻi ma aʻoaʻo atu ai, ma faafiafiaina ai aʻu.” Ua faaopoopo mai lana tane o Jeff: “O se mea faigatā le lē malamalama i faasilasilaga ma fono a toeaina. E tatau ona ou faamaoni ma loto maulalo, ma fesili atu i mea o loo talanoa ai, ma e fiafia uso e fesoasoani mai.”

Ina ia lē vaivai faaleagaga a o galulue ma se faapotopotoga e tautatala i se isi gagana, e tatau ona faamuamua lou itu faaleagaga. (Mataio 5:3) Ua faapea mai Kazuyuki o lē na galue i Potukali mo le tele o tausaga: “E tāua lo matou mauaina o taumafa faaleagaga. O le māfuaaga lenā e suʻesuʻe ma sauniuni faatasi ai lo matou aiga i la matou lava gagana, faapena foʻi i le gagana Potukali.” I nisi taimi e auai nisi o le aiga i sauniga e faia i la latou lava gagana. O le mea lea e tāua ai le lava o le mālōlō.—Mareko 6:31.

Ia Mafaufau Muamua

Afai ua e mafaufau e siitia atu i se faapotopotoga e tautatala i se isi gagana, e ao ona e mafaufau muamua. (Luka 14:28) I lenei itu, e ao ona iloilo vala e sili ona tāua e pei o lou itu faaleagaga ma lau faiā ma Ieova. Ia tatalo e faatatau i lou tulaga. Mafaufau i lau paaga ma lau fanau. Fesili ifo iā te oe lava: “Po o ua lava loʻu malosi tau faalogona ma le faaleagaga e faia ai lenei mea?” O le ala atamai, o le faia lea o le mea e sili ona lelei mo oe ma lou aiga i le faaleagaga. E tele mea e faia ma e tele foʻi le olioli, pe a galue o se tagata talaʻi o le Malo i so o se nuu lava.

E tele le taui mo i latou e galulue i se faapotopotoga e tautatala i se isi gagana. Ua faapea mai Barbara o lē na siitia atu ma lana tane i se faapotopotoga faa-Sepania: “O se tasi lea o mea e sili ona fiafia i ai i loʻu olaga. E tai pei o lea faatoʻā ou aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia. Ou te faafetaia lenei avanoa, aemaise ai lava ona e lē mafai ona ma galulue faamisionare i se isi atunuu.”

E faitau afe tagata e eseese uma o latou matutua i le lalolagi aoao, ua faafetaiaʻia lenei luʻi o le aʻoaʻoina o se isi gagana ina ia talaʻia ai le tala lelei. Afai o oe o se tasi o i latou na, ia iai la se uunaʻiga ma se vaaiga saʻo. E lē gata i lea, ia faatuatua iā Ieova o le a ia faamanuiaina au taumafaiga.—2 Korinito 4:7.

[Ata i le itulau 18]

O le auai i vasega e aʻoaʻo ai le gagana e faia e se faiaʻoga agavaa, o le a vave ma faigofie ai foʻi ona aʻoaʻoina se mea

[Ata i le itulau 20]

E lē tatau ona aafia lou itu faaleagaga a o aʻoaʻoina se isi gagana