Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Taumamao Mai Tapua‘iga Sesē!

Ia Taumamao Mai Tapua‘iga Sesē!

Ia Taumamao Mai Tapuaʻiga Sesē!

“Ia ō mai ai outou nai totonu iā te i latou, ma ia outou vavae mai, ua fetalai mai ai [Ieova], aua foʻi tou te papaʻi atu i se mea leaga.”—2 KORINITO 6:17.

1. O le ā le tulaga faaleagaga o loo iai le toʻatele o tagata loto faamaoni?

E ANOANOAʻI tagata loto faamaoni e lē o iloa le upu moni e uiga i le Atua ma le lumanaʻi o tagata. Ua latou fenuminumiaʻi ma lē mautonu, ona o le lē maua o ni tali maufaatuatuaina e uiga i nei mataupu. Ua faapologaina le faitau miliona i faiga faanuupō, tū ma aganuu, ma aso faamanatu ia e lē fiafia ai le finagalo o le Atua. Atonu e iai ni ou tauaiga ma uō e talitonu i le afi i seoli, Atua tolutasi, ola pea o le agaga pe a oti le tagata, ia po o se isi foʻi aʻoaʻoga sesē.

2. O le ā le mea ua faia e taʻitaʻi lotu, ma o le ā le iʻuga?

2 O le ā le māfuaaga o lenei tulaga pōuliuli faaleagaga lea ua taatele i le lalolagi? O le mea e ofo ai, e māfua mai i lotu; aemaise lava faalapotopotoga faalotu ma o latou taʻitaʻi, o ē o loo aʻoaʻoina manatu e feteenaʻi ma le finagalo o le Atua. (Mareko 7:7, 8) O le iʻuga, ua faasesēina ai le toʻatele i le manatu e faapea o loo tapuaʻi atu i le Atua moni, peitaʻi o le mea moni latou te faatigā i lona finagalo. O lotu sesē ua māfua ai lenei tulaga pagātia.

3. O ai o loo taulamua i le lagolagoina o lotu sesē, ma ua faapefea ona faamatalaina o ia i le Tusi Paia?

3 O loo iai se tasi e lē o vaaia o loo lagolagoina lotu sesē. Na faasino atu Paulo iā te ia e faapea: “Ua faatauasoina manatu o i latou o ē lē faatuatua e le atua o le lalolagi nei, ina neʻi pupula atu iā te i latou le malamalama o le tala lelei i le mamalu o Keriso, o ia foʻi o le faatusa o le Atua.” (2 Korinito 4:4) O Satani le Tiapolo, o ia lea “o le atua o le lalolagi nei.” O ia foʻi o loo taulamua i le lagolagoina o tapuaʻiga sesē. Na tusi Paulo: “O Satani lava, ua liua o ia e ia ma agelu o le malamalama. O lenei, e lē se mea tele pe a liua ana auauna, peiseaʻī o auauna a le amiotonu i latou.” (2 Korinito 11:14, 15) E faia e Satani mea leaga e foliga o ni mea lelei, ma faasesē tagata i le faatalitonu lea i mea pepelo.

4. O le ā le tulafono a le Atua iā Isaraelu anamua e faatatau i perofeta pepelo?

4 E lētioa a matuā taʻusalaina lotu sesē i le Tusi Paia! O se faaaʻoaʻoga, na patino le lapataʻiga i le Tulafono a Mose i tagata o le Atua e faatatau i perofeta pepelo. E so o se tasi na te aʻoaʻo atu aʻoaʻoga lē saʻo ma tapuaʻi atu i atua sesē, sa tatau ona ‘fasiotia o ia; auā ua ia tautala ia teʻa ese tagata ma Ieova.’ Sa faatonuina tagata Isaraelu ina ia ‘tuueseina le leaga iā te i latou.’ (Teuteronome 13:1-5) Ioe, e matuā inosia i le silafaga a Ieova lotu sesē.—Esekielu 13:3.

5. O ā lapataʻiga e ao ona tatou utagia i aso nei?

5 Na faailoa mai e Iesu ma ona soo faalogona malolosi o Ieova e faatatau i lotu sesē. Na ia lapataʻia ona soo e faapea: “Ia outou ma perofeta pepelo, o ē ō mai iā te outou i ofu faamamoe, a o totonu o luko feʻai lava i latou.” (Mataio 7:15; Mareko 13:22, 23) Na tusi Paulo e faapea, “ua faaalia mai foʻi le toʻasā o le Atua mai le lagi i le amio faalēmataʻu ma le amio leaga uma lava a tagata, o ē taofi i le upu moni.” (Roma 1:18) Maʻeu le tāua i Kerisiano moni o le utagia o nei lapataʻiga, ma taumamao mai so o se tasi na te taofia le upu moni o le Afioga a le Atua, pe aʻoaʻo atu aʻoaʻoga sesē!—1 Ioane 4:1.

Ia Sosola Ese Mai “Papelonia le Aai Tele”

6. Ua faamatalaina faapefea “Papelonia le aai tele” i le Tusi Paia?

6 Seʻi tomānatu i le faamatalaga i le tusi o Faaaliga e uiga i lotu sesē. O loo faamatalaina o se fafine talitane ua onā, lea o loo pulea le tele o malo ma ona tagatānuu. Ua faia e lenei fafine faafaatusa le faitaaga ma tupu o le lalolagi, ma ua onā i le toto o tagata tapuaʻi moni o le Atua. (Faaaliga 17:1, 2, 6, 18) O loo tusia i lona muāulu se igoa e fetaui lelei i ana amioga matagā ma inosia. O le igoa, o “Papelonia le aai tele, o le tinā o fafine talitane ma mea e inosia i le lalolagi.”—Faaaliga 17:5.

7, 8. O faapefea ona faitaaga lotu sesē, ma o ā iʻuga?

7 Ua fetaui lelei le faamatalaga i le Tusi Paia e faatatau iā Papelonia le aai tele, o lotu sesē uma o le lalolagi. E ui e lē o autasia le faitau afe o lotu o se faalapotopotoga e tasi a le lalolagi, ae ua autasia i latou i fuafuaga ma galuega. E pei ona faaalia mai e le fafine amio lē mamā i le Faaaliga, ua iai se aafiaga tele o lotu sesē i faigāmalo. E tai pei lava o se fafine ua lē faamaoni i lana paaga faaipoipo, ua faitaaga lotu sesē e ala i le faia o ni sootaga ma le tele o faigāmalo faapolotiki. Na tusi Iakopo: “O outou tagata mulilulua e, tou te lē iloa ea o le fefaauōaʻi ma le lalolagi o le ita lea i le Atua? O lenei, o sē fia uō ma le lalolagi, ua avea o ia ma ita i le Atua.”—Iakopo 4:4.

8 O le faifaimea faatasi o lotu sesē ma faigāmalo, ua aumaia ai le tele o mafatiaga i tagata. Na iloa e se tasi e taulamua i mataupu faapolotiki i Aferika, e suafa iā Dr. Xolela Mangcu e faapea, “ua iai le tele o tala i le talafaasolopito o fasiotiga tagata, e māfua mai i le faifaimea faatasi o lotu ma faigāmalo.” E leʻi leva tele atu ona taʻua i se nusipepa e faapea: “O fefaatauaʻiga sili ona mataʻutia ma sili ona faamasaatoto, . . . o loo faaautū atu uma i lotu.” E faitau miliona soifua ua fano i feteenaʻiga e lagolagoina e lotu. Ua sauāina ma fasiotia foʻi auauna moni a le Atua e Papelonia le aai tele, ma e tai pei ua onā ai i lo latou toto.—Faaaliga 18:24.

9. O faapefea ona faamatalaina i le Faaaliga le inosia e Ieova o tapuaʻiga sesē?

9 Ua matuā manino le inosia e Ieova o tapuaʻiga sesē, i le mea o le a tupu iā Papelonia le aai tele e pei ona taʻua i le Tusi Paia. Ua faapea mai le Faaaliga 17:16: “O nifo foʻi e sefulu na e iloa i le manu feʻai, latou te ʻinoʻino i le fafine talitane, ma faasaunoa iā te ia; ma to ese ona ofu, latou te aai foʻi i lona tino, ma susunu iā te ia i le afi.” Muamua, o le a faasaunoa se manu feʻai telē iā te ia seʻia oo ina oti, ma ʻai lona tino, ma po o ā lava mea e totoe, o le a susunuina uma i le afi. I se tulaga talitutusa, o le mea lenā ua toeitiiti ona faia lea e malo o le lalolagi i lotu sesē. O le finagalo lenā o le Atua. (Faaaliga 17:17) O le a faaumatia Papelonia le aai tele po o lotu sesē uma o le lalolagi. “E lē toe iloa lava.”—Faaaliga 18:21.

10. O le ā la tatou vaaiga e ao ona iai i lotu sesē?

10 O le ā le vaaiga e ao ona iai i tagata tapuaʻi moni agaʻi iā Papelonia le aai tele? I se tali manino, ua lapataʻi mai le Tusi Paia: “Loʻu nuu e, ia outou ō ese iā te ia, ina neʻi faatasia outou i ana agasala, ina neʻi tofusia foʻi outou i ona mala.” (Faaaliga 18:4) O i latou e mananaʻo e faasaoina, e tatau ona ō ese mai lotu sesē a o leʻi tuai. A o iai i le lalolagi, na valoia e Iesu i aso e gata ai, e toʻatele o le a na ona faapea mai latou te usiusitai iā te ia. (Mataio 24:3-5) Peitaʻi ua ia fetalai atu iā i latou na: “Ou te leʻi iloa lava outou; inā ō ese ia outou iā te aʻu, o outou o ē fai amio leaga.” (Mataio 7:23) E matuā teena e Iesu Keriso lē ua avea nei ma Tupu, lotu sesē uma.

E Faapefea Ona Taumamao Mai Lotu Sesē?

11. O ā mea e ao ona tatou faia ina ia taumamao ai mai i tapuaʻiga sesē?

11 E taumamao Kerisiano moni mai tapuaʻiga sesē ma aʻoaʻoga sesē faalotu. O lona uiga, tatou te lē faalogologo pe matamata i polokalame faalotu i le leitiō ma le televise, pe faitau foʻi lomiga faalotu ia e aʻoaʻo ai pepelo e uiga i le Atua ma lana Afioga. (Salamo 119:37) O se mea poto foʻi mo i tatou le ʻalofia o le auai i faatasitasiga o faafiafiaga ma faiga mālōlōga, ia e lagolagoina e faalapotopotoga e fesootaʻi atu i lotu sesē. E lē gata i lea, tatou te lē sapasapaia lotu sesē i so o se auala lava. (1 Korinito 10:21) O le usitaia o nei vala uma, o le a puipuia ai i tatou mai le faatagataotauaina e se tasi “i le poto lē aogā e faasesē ai, e tusa ma le uputuu a tagata, e tusa ma mataupu muamua a le lalolagi, a e lē tusa ma mataupu a Keriso.”—Kolose 2:8.

12. E faapefea e se tasi ona motusia sootaga uma ma se faalapotopotoga sesē faalotu?

12 Ae ā pe afai ua manaʻo se tasi o loo lesitala pea o se sui o se lotu sesē e avea ma Molimau a Ieova? O se mea lelei le avatu o se tusi faamavae, e fai ma faamaoniga ua lē toe manaʻo se tasi e avea o se sui o se lotu sesē. E tāua tele le uia e se tasi o laasaga patino e motusia atoatoa ai o ia, mai so o se ituaiga faaleagaina i tapuaʻiga sesē. O gaoioiga a se tasi ua fia avea ma Molimau a Ieova, e tatau ona matuā malamalama uma ai lea faalapotopotoga faalotu ma tagata lautele, ua ia motusia uma ana sootaga faalotu sa iai.

13. O le ā le fautuaga o loo i le Tusi Paia e tusa ai o le manaʻoga ia taumamao mai tapuaʻiga sesē?

13 Na tusi Paulo: “Aua tou te amo faalēgatasi ma ē lē faatuatua; auā pe faapefea ona faatasi o le amiotonu ma le amio leaga? Pe faapefea foʻi ona mafuta o le malamalama ma le pōuliuli? Pe faapefea foʻi ona loto gatasi o Keriso ma Pelialo? Pe faapefea foʻi ona tofusia faatasi o lē faatuatua ma lē ua lē faatuatua? Pe faapefea foʻi ona feagai le malumalu o le Atua ma tupua? . . . O lea ia ō mai ai outou nai totonu iā te i latou, ma ia outou vavae mai, ua fetalai mai ai [Ieova], aua foʻi tou te papaʻi atu i se mea leaga.” (2 Korinito 6:14-17) E tatou te utagia na upu e ala i le taumamao mai tapuaʻiga sesē. Po o aofia ai i le lapataʻiga a Paulo le manaʻomia foʻi ona tatou faamamao mai tagata tapuaʻi o lotu sesē?

“Ia Savavali ma le Poto”

14. Pe tatau ona tatou matuā taumamao mai iā i latou e auai i tapuaʻiga sesē? Faamatala.

14 Po o le a matuā leai lava la se fesootaʻiga a tagata tapuaʻi moni, ma ē o auai i tapuaʻiga sesē? Po o le a tatou matuā vavae ese mai iā i latou tatou te lē tapuaʻi faatasi? E leai. Ua faapea mai le poloaʻiga silisili lona lua: “E te alofa atu i lē lua te tuaoi, ia pei o oe lava iā te oe.” (Mataio 22:39) E mautinoa e faaalia lo tatou alolofa i o tatou tuaoi, pe a momoli atu i ai le tala lelei o le Malo. O se isi vala e faaalia ai lo tatou alofa, o le suʻesuʻe faatasi o le Tusi Paia ma i latou, ma faailoa i ai le manaʻoga ina ia taumamao mai tapuaʻiga sesē.

15. O le ā le uiga o le “lē ni ō le lalolagi”?

15 E tusa pe talaʻi atu le tala lelei i tuaoi, ae i le pei o soo o Iesu, “e lē ni ō le lalolagi” i tatou. (Ioane 15:19) E faasino atu le upu “lalolagi” i ē ua liliuese mai le Atua. (Efeso 4:17-19; 1 Ioane 5:19) E tatou te vavae ese mai le lalolagi i amioga, upu e tautatala ai, ma uiga ia e faatigā ai le finagalo o Ieova. (1 Ioane 2:15-17) E lē gata i lea, ina ia tusa ai ma le taʻiala a le Tusi Paia e faapea, “o lē feoaʻi ma ē amio leaga e leaga ai amio lelei,” e ao ona ʻalofia le faauō atu iā i latou e lē o ola e tusa ai o tapulaa faa-Kerisiano. (1 Korinito 15:33) O le lē avea ma vaega o le lalolagi, o le ‘lē pisia lea mai i le lalolagi.’ (Iakopo 1:27) O lea la, o le vavae ese mai le lalolagi, e lē uiga atu i le matuā motusia o fesootaʻiga ma isi tagata.—Ioane 17:15, 16; 1 Korinito 5:9, 10.

16, 17. E faapefea ona feagai Kerisiano ma ē e lē iloa upu moni o le Tusi Paia?

16 E faapefea la ona tatou feagai ma ē e lē iloa upu moni o le Tusi Paia? Na tusi Paulo i le faapotopotoga i Kolose: “Ia savavali ma le poto i ē o i tua, ma faaaogāina e outou aso o lenei olaga. Ia lē aunoa a outou upu ma le alofa, ia faamāi i le masima, ia iloa e outou ona fai faatatau se tali i tagata e taʻitoʻatasi uma.” (Kolose 4:5, 6) Na tusi Paulo: “Ia paia le Alii [o Keriso] i o outou loto. Ia saunia pea lava outou e tali atu ma le agamalu ma le āva iā i latou uma o ē fesili mai iā te outou i le uiga o le faamoemoe o loo iā te outou.” (1 Peteru 3:15) Na fautuaina e Paulo Kerisiano ina ia “aua neʻi upu leaga i se tasi, aua neʻi faamisa, a ia faapalepale, ma ia faaali atu le agamalu uma i tagata uma lava.”—Tito 3:2.

17 Tatou te ʻalofia le lē migao po o le faasausili i isi ona o tatou o Molimau a Ieova. E tatou te lē tautatala i ni faaupuga faifai e faatatau i tagata o isi lotu. Na i lo lea, tatou te faaaloalo e tusa lava pe agaleaga mai, pe lafo mai ni upu mamafa e lē ona le fale, se tuaoi, po o sē e faigaluega faatasi.—Kolose 4:6; 2 Timoteo 2:24.

‘Ia Taofi Matua o Upu e Ola Ai’

18. O le ā le tulaga leaga faaleagaga ua oo iā i latou ua toe foʻi i tapuaʻiga sesē?

18 Pagā le leaga pe a toe foʻi se tasi i se tapuaʻiga sesē, ae ua ia iloa upu moni o le Tusi Paia! Ua faamatalaina i le Tusi Paia le mataʻutia o lea gaoioiga: “Auā afai na latou sosola ai mea leaga a le lalolagi ina ua iloa lelei o le Alii o le Faaola lea o Iesu Keriso, a e toe faalavelaveina, ma toʻilalo i latou i na mea, ona tele ai lea o le leaga o lo latou iʻuga i lo latou amataga. . . . A ua taunuu iā te i latou le upu faataoto moni, Ua toe foʻi le ulī i lona lava puaʻiga; i le ma lea, O le puaa na faataeleina ua toe foʻi ia e taafili i le palapala.”—2 Peteru 2:20-22.

19. Aiseā e tāua ai le mataala i so o se mea e ono faaleagaina ai lo tatou itu faaleagaga?

19 E ao ona mataala i so o se mea e ono faaleagaina ai lo tatou itu faaleagaga. E mataʻutia nei lamatiaga! Ua lapataʻi mai Paulo: “A o loo taʻutino mai e le Agaga, e ō ese nisi i le faatuatua i tausaga amuli, latou te faalogo i agaga e faasesē ma aʻoaʻoga a temoni.” (1 Timoteo 4:1) Ua tatou ola i “tausaga amuli.” O i latou e lē taumamao mai tapuaʻiga sesē, e mafai ona “felafoaʻiina e pei o peau, ma feaveaʻiina i matagi uma lava o mataupu, i le pepelo o tagata, i togafiti leaga ua saunia e faasesē ai.”—Efeso 4:13, 14.

20. E faapefea ona puipuia i tatou lava mai aafiaga leaga o tapuaʻiga sesē?

20 E faapefea ona puipuia i tatou lava mai aafiaga leaga o lotu sesē? Seʻi tomānatu foʻi i sauniuniga uma ua faia e Ieova. Ua iai le Afioga a le Atua, le Tusi Paia. (2 Timoteo 3:16, 17) Ua saunia foʻi e Ieova le anoanoaʻi o taumafa faaleagaga e ala mai le “auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45) A o agaʻigaʻi i luma i le upu moni, ia naunau i ‘mea aano ma ē matutua,’ ma naunau foʻi e potopoto faatasi, lea e aʻoaʻoina ai i tatou i upu moni faaleagaga. (Eperu 5:13, 14; Salamo 26:8) Tau ina ia maumauaʻi e faaaogā sauniuniga uma a Ieova, ina ia mafai ai ona tatou ‘taofia matua o upu e ola ai,’ ia ua aʻoaʻoina. (2 Timoteo 1:13) O le faia faapea, ua tatou taumamao ai mai i tapuaʻiga sesē.

O ā Mea ua E Aʻoaʻoina?

• O le ā le mea e taʻua o “Papelonia le aai tele”?

• O ā mea e ao ona tatou faia ina ia taumamao ai mai i lotu sesē?

• O ā mea e lamatia ai lo tatou itu faaleagaga e ao ona ʻalofia?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 28]

Pe e te silafia le māfuaaga ua taʻua ai “Papelonia le aai tele,” o se fafine amio leaga?

[Ata i le itulau 29]

O le a faaumatia “Papelonia le aai tele”

[Ata i le itulau 31]

E tatou te faaali atu le “agamalu ma le āva” iā i latou e lē tutusa o tatou talitonuga