Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mātua e, Ia Fai Outou ma Faaa‘oa‘oga Lelei i a Outou Fanau

Mātua e, Ia Fai Outou ma Faaa‘oa‘oga Lelei i a Outou Fanau

Mātua e, Ia Fai Outou ma Faaaʻoaʻoga Lelei i a Outou Fanau

“E MAFAI e fomaʻi o le mafaufau ona faamutaina la latou saʻiliʻiliga mo le tusa ma le senituri le umi na faia ai, mo se auala e sili ona lelei e tausia aʻe ai se tamaitiiti lelei—e lē ona ua latou maua se auala e sili ona lelei, ae ona ua matuā lē maua lava.” O le faamatalaga lenā a se mekasini e taʻua o le Time ina ua toe iloiloina se tusi e faatatau i le tausia aʻe o fanau. Na taʻua e le tusi e faapea, e sili atu ona faatāua e tamaiti a latou uō, ae lē o latou mātua.

E mautinoa e tatou te ioe faapea, e malolosi tele taaʻiga mai uō. (Faataoto 13:20; 1 Korinito 15:33) Na taʻua e William Brown o se tusitala i se tasi o nusipepa e faapea: “Afai e iai se Atua lava ia mo talavou, o le Atua lea o le manaʻo e fealumi faatasi ma so o se taaʻiga ua iai . . . O le manatu o talavou o le faaesea o se tasi, o se mea lea ua sili atu ona leaga na i lo le oti.” Pe a lē taulau mātua i le avea o le aiga o se nofoaga e māfana ma fiafia ai tamaiti, po o le lē lava o le taimi e mafuta ai ma a latou fanau—o tulaga masani na e lua o loo iai i le lalolagi—o lona uiga la, ua la faatagaina taaʻiga a uō a fanau ia iai se aafiaga leaga iā i latou.

E lē gata i lea, i nei “aso e gata ai,” ua faaleagaina aiga ona e pei ona valoia e le Tusi Paia, ua pupū atu tagata i le saʻilia o tupe, faafiafiaga, ma mea e latou te fiafia i ai ma isi manaʻoga manatu faapito. O lea la, po o se mea e faateʻia ai i tatou le vaaia o fanau ua “lē faalogo i mātua, o ē lē faafetai, o ē amio leaga, o ē lē lotoaiga”?—2 Timoteo 3:1-3.

O le faaupuga “lotoaiga,” e pei ona faaaogā i le Tusi Paia, ua faamatala ai le alofa faaleaiga. O le alofa lenei, o se tulaga masani i totonu o aiga lea e uunaʻia ai mātua e tausi a latou fanau ma uunaʻia ai foʻi fanau e pipii atu o latou loto i o latou mātua. Ae a leai se lotoaiga po o le alofa lea e ao ona iai i mātua, o le a saʻili atu loa fanau i se isi mea e fesoasoani i o latou faalogona—lea e masani lava ona latou ō atu ai i a latou uō, ma atonu o le a latou faataʻitaʻi ai i a latou amio ma uiga. E ui i lea, e mafai lava ona ʻalofia lenei tulaga pe afai e faaaogā e mātua mataupu silisili o le Tusi Paia e taʻitaʻia ai lo latou aiga.—Faataoto 3:5, 6.

Aiga—Se Faatulagaga Mai le Atua

Ina ua uma ona tuufaatasia Atamu ma Eva e avea o se tane ma se avā, ona avatu lea e le Atua o le faatonuga lenei: “Ia fanafanau ia, ma ia uluola, ma ia tumu ai le lalolagi.” O lea na oo ai ina maua le aiga—tamā, tinā, ma le fanau. (Kenese 1:28; 5:3, 4; Efeso 3:14, 15) Ina ia fesoasoani i tagata i le tausia aʻe o a latou fanau, na tuu ai e Ieova i mātua, lagona faalenatura mo le tausia aʻe o fanau. E lē pei tagata o meaola, e manaʻomia e tagata se fesoasoani e ese mai i lagona faalenatura, o lea na saunia ai e Ieova ni taʻiala tusitusia mo i latou. Na faaopoopo i ai taʻiala i tulaga tau amio ma mataupu e faatatau i le tapuaʻiga i le Atua, ma le auala tonu e aʻoaʻoina ai fanau.—Faataoto 4:1-4.

Na taʻu patino atu e le Atua i tamā e faapea: “Ia i ai foʻi i lou loto o upu nei ou te fai atu ai iā te oe i le aso nei. Ia e matuā aʻoaʻo soo ai i lau fanau, ma ia e tautalatala aʻi, pe a e nofo i lou fale, pe a e savali foʻi i le ala, pe a e taoto, pe a e tulaʻi foʻi.” (Teuteronome 6:6, 7; Faataoto 1:8, 9) Mātau mai, e ao ona iai muamua i loto o mātua le tulafono a le Atua. Aiseā e tāua ai lenei mea? Auā o le ituaiga o aʻoaʻoga e uunaʻia moni ai isi, e lē mai le gutu ae mai le loto. Seʻi vaganā ua aʻoaʻo e mātua a latou fanau mai o latou loto, ona faatoʻā mafai lea ona oo atu i loto o fanau. O mātua na o le a avea o ni faaaʻoaʻoga lelei i a latou fanau, lea e faigofie tele ona latou iloa le lē faamaoni o mātua.—Roma 2:21.

Ua faatonu mātua Kerisiano e aʻoaʻo a latou fanau mai lava o laiti “i aʻoaʻiga ma apoapoaʻiga a le Alii.” (Efeso 6:4; 2 Timoteo 3:15) E ā! E mai lava o laiti? Ioe! Na tusi se tasi o tinā e faapea: “O nisi taimi o i tatou mātua, e tatou te manatu māmā i mea e mafai ona faia e fanau. E tatou te manatu māmā i lo latou tomai. Ae o loo iai i fanau le tomai e mafai ai ona faia ni mea. E ao la iā i tatou mātua ona faaaogā na tomai.” Ioe, e fiafia tele tamaiti e aʻoaʻoina mea, ma pe a aʻoaʻoina i latou e mātua e tapuaʻi ma le faamaoni i le Atua, o le a latou aʻoaʻoina ai foʻi e faaali atu le alofa. O le a lagona e na fanau le saogalemu i tapulaa ua faataatitia e mātua mo i latou. O lea la, o mātua e taulau manuia, e taumafai e avea i latou o ni aumea e alolofa, e lelei a latou fesootaʻiga ma fanau, ma o ni faiaʻoga e onosai ae maumauaʻi, lea e la te saunia ai se siʻomaga lelei e ola fiafia ai si a la fanau. *

Ia Puipui Lau Fanau

I se tusi na avatu i mātua mai se ulu aʻoga i Siamani na ia tusi atu ai e faapea: “E matou te mananaʻo e faalaeiau outou mātua e, ina ia outou naunau e tausi a outou fanau, ae aua le tuu atu e vaai e le televise po o ni tagata e lē faatuatuaina, ae o lou lenā sao i le [tiute fai mo le] tuputupu aʻe o o latou uiga.”

O le tuu atu o lau tama e vaai e le televise po o tagata e lē faatuatuaina, e tusa lenā ua e faataga le agaga o le lalolagi e aafia ai le tuputupu aʻe o le tamaitiiti. (Efeso 2:1, 2) E tetee le agaga o le lalolagi i le agaga o le Atua, e pei o se matagi malosi lea ua aveina atu mafaufauga a ‘le lalolagi, e faaletino, ma e faatemoni’ ma tuu i mafaufau ma loto o fanau e leai se poto masani ma vālea. (Iakopo 3:15) O nei ituaiga o mafaufauga e pei o ni vao leaga e oo ina faaleagaina ai le loto. Na faataʻitaʻi e Iesu le aafiaga o mea ua tuu i le loto i lona faapea mai: “Ua au mai mea lelei e le tagata amio lelei i mea lelei ua teu i lona loto; o le tagata amio leaga foʻi ua au mai e ia mea leaga i mea leaga ua teu i lona loto; auā o le tele o mea i le loto e tautala mai ai lona gutu.” (Luka 6:45) O lea la, ua timaʻi mai le Tusi Paia iā i tatou: “Ia sili ona leoleoina o lou loto i le leoleoina o mea uma; auā e tupu mai ai le amio.”—Faataoto 4:23.

O le mea moni, o tamaiti lava latou e amio faatamaiti, ma o nisi tamaiti e aafiagofie i le loto malosi, pe oo foʻi ina amio lē pulea. (Kenese 8:21) O le ā e ao ona fai e mātua? Ua faapea mai le Tusi Paia: “Ua fusifusia le valea i le loto o le tama; a e faateʻaeseina ai iā te ia i le sasa e aʻoaʻi ai.” (Faataoto 22:15) E manatu nisi faapea o lenei uiga mateletele, o se faiga faaanamua e lē o toe taliaina i aso nei. O le mea moni, e tetee le Tusi Paia i so o se ituaiga o faiga sauā. I nisi taimi atonu e “sasa” moni ai lava se tamaitiiti; peitaʻi o le “sasa” i inei o loo faailoa ai le pule o loo i mātua e faia ma le maumauaʻi ae e alofa ma e talafeagai, ona o le manatu mamafa mo le lelei tumau o se tamaitiiti.—Eperu 12:7-11.

Ia Fiafia Faatasi ma Lau Fanau

O le mea moni lava, ina ia tutupu lelei aʻe tamaiti, e latou te manaʻomia ni taaloga ma ni mea e fai faasamasamanoa e fiafia ai. O mātua e mafaufau lelei e la te faaaogā avanoa e faamalosia ai le la faiā ma le la fanau, i le auai faatasi ma i latou i mea e fiafia ai po o fea lava le taimi e mafai ona fai ai. O lea la, e lē gata e faasino e mātua i fanau ituaiga o faafiafiaga lelei e ao ona latou filifilia, ae e la te faailoa foʻi i le fanau lo la talisapaia o a latou aufaatasiga.

Na faamatala e se tasi o tamā e Molimau a Ieova faapea, e masani ona fai a la taaloga ma lona atalii i le polo pe a mānava mai le galuega. Na faapea mai se tinā, e sili atu ona fiafia lana fanau i ituaiga taaloga e pei o le mū. E manatua e se tamaʻitaʻi ua matua le fiafia o lo latou aiga e ō faatasi e tiʻetiʻe uila a o laiti. Ua matutua uma nei i latou na, ae o loo tumau pea lo latou alofa i o latou mātua faapea ma Ieova, ma o loo faaauau pea ona malosi lenā alofa.

Ioe, o mātua e faaali lo latou alofa e lē gata i upu ae faapea foʻi ma gaoioiga, ma mananaʻo e faatasi pea ma a latou fanau, e iai se aafiaga lelei lea e tumau pea e oo lava i le taimi e matutua ai. O se faaaʻoaʻoga, na faamatala e le toʻatele o le ʻaufaauu i se tasi o vasega o le Aʻoga Faale-Tusi Paia a le Olomatamata o Kiliata e faapea, o lo latou faanaunauga e auai i le auaunaga faataimi atoa, na māfua i faataʻitaʻiga ma faalaeiauga a o latou mātua. Maʻeu se tofi lelei na maua e fanau, ma o se faamanuiaga foʻi i mātua! O le mea moni, e lē o fanau uma e mafai ona auai i le auaunaga faataimi atoa pe a matutua, ae e maua uma e le fanau aogā, ma avatu le faaaloalo i mātua e matataʻu i le Atua, o ē ua avea ma a latou uō e sili ona māfana, ma o ni faataʻitaʻiga lelei mo i latou.—Faataoto 22:6; Efeso 6:2, 3.

E Mafai Ona Taulau Manuia Mātua ua Nofo Toʻatasi

E toʻatele tamaiti i aso nei ua ola aʻe i totonu o aiga e toʻatasi le matua. E ui o le a faigatā atu ai le tausia o se tamaitiiti e aunoa ma le isi o le paaga, ae e mafai lava ona taulau manuia. E mafai ona faalaeiauina mātua ua leai le tasi o le paaga e ala i le faaaʻoaʻoga o loo i le Tusi Paia e faatatau iā Eunike, o se Kerisiano Iutaia i le uluaʻi senituri. E lē talitonu le tane a Eunike, ma e foliga mai e leai se lagolagosua faaleagaga na maua mai i lana tane. E ui i lea, o ia o se faataʻitaʻiga lelei i le aʻoaʻoina o Timoteo. O lana taaʻiga lelei iā Timoteo a o laʻitiiti, faapea ma le taaʻiga lelei a Loi, le tinā o le tinā o Timoteo, na mautinoa le malosi i lo so o se taaʻiga leaga sa ono aafia ai Timoteo mai nisi o ana aumea.—Galuega 16:1, 2; 2 Timoteo 1:5; 3:15.

O le toʻatele o talavou i aso nei ua ola aʻe ma se matua lē talitonu po o se aiga ua toe toʻatasi le matua o loo iai, ae o loo latou faaalia pea uiga lelei e pei o Timoteo. O se faaaʻoaʻoga, o Ryan, ua 22 nei ona tausaga ma o se faifeʻau e galue faataimi atoa, sa ola aʻe i se aiga e toʻatasi le matua ma lona uso ma lona tuafafine lea e matutua iā te ia. Sa pulea e le ʻava malosi lo latou tamā ma na ia tuua i latou ae faatoʻā fā tausaga o Ryan. Na taʻua e Ryan faapea: “Sa maumauaʻi lava Tinā ia faaauau ona auauna lo matou aiga iā Ieova, ma sa ia gaoioi e ōgatasi ma le mea na filifilia e lona loto.”

Na faapea mai Ryan: “O se faataʻitaʻiga, sa faamautinoa e Tinā e matou te auaumea ma tamaiti e iai sa latou taaʻiga lelei. E na te lē faatagaina i matou e auaufaatasi ma i latou o loo faamatalaina i le Tusi Paia o ē amio leaga po o aumea leaga, pe i fafo po o totonu foʻi o le faapotopotoga. Na ia totōina foʻi i o matou loto le vaaiga saʻo e faatatau i aʻoaʻoga.” E ui lava e pisi ma vaivai le tinā o Ryan mai lana galuega, ae e leʻi taofia ai o ia i le faaalia o le alofa i lana fanau. Na taʻua e Ryan: “E manaʻo lava o ia e matou te faatasitasi ma matou talanoa. E onosai ae e maumauaʻi i le aʻoaʻoina o i matou, ma fai le mea sili e na te mafai e faamautinoa ai o loo faia e lē aunoa le suʻesuʻega faale-Tusi Paia a lo matou aiga. E oo loa i mataupu silisili o le Tusi Paia, e mautinoa e lē suia lava le faamaoni o Tinā.”

Pe a toe mafaufau Ryan i le taimi o laʻitiiti, e na te manatua pea o le taaʻiga e aupito sili ona malosi i lona olaga, ma olaga o ona tei matutua, sa maua mai se matua e alofa moni i le Atua ma alofa i lana fanau. O lea la, o outou mātua Kerisiano—pe faaipoipo po ua maliu le paaga, pe talitonu pe lē talitonu le paaga—aua neʻi faavaivai ona o ni mea na toe tutupu mulimuli ane a o e taumafai e aʻoaʻo lau fanau. I nisi taimi, e pei ai nisi o le fanau o le atalii faamaumauʻoa, e ono ō ese mai le upu moni. Peitaʻi, pe a latou iloa le leaga ma le leai o se alofa o lenei lalolagi, atonu e latou te toe foʻi mai. Ioe, “e savali ma le tonu lē ua amiotonu; e manuia lana fanau pe a mavae atu o ia.”—Faataoto 20:7; 23:24, 25; Luka 15:11-24.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 9 Mo ni faamatalaga auʻiliʻili o nei manatu, tagaʻi i le itulau e 55-59 o le tusi Le Ala e Maua ai le Fiafia i le Aiga, lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa/Ata i le itulau 11]

NA FILIFILIA E LE ATUA MĀTUA O IESU

Ina ua auina mai lona Alo e fanau mai o se tagata, na filifili lelei e Ieova mātua o Iesu. Na ia filifilia se ulugalii e loto maulalo ma matataʻu i le Atua, e la te leʻi fai faavalea pe soona faapelepele Iesu, ae na la aʻoaʻo o ia i le Afioga a le Atua ma le tāua o le galue mamafa faapea ma avega tauave. (Faataoto 29:21; Auega 3:27) Na aʻoaʻo e Iosefa Iesu i le galuega faakamuta, ma e mautinoa na talosagaina e Iosefa ma Maria le fesoasoani a Iesu, o ia o le ulumatua, e fesoasoani iā i laʻua i le tausia o isi a la fanau, a itiiti mai e toʻaono.—Mareko 6:3.

E te faaata i lou mafaufau le galulue faatasi o le aiga o Iosefa i le taimi o le Paseka, e sauniuni mo la latou malaga faaletausaga i Ierusalema—o se malaga e 130 maila le alu ma le toe foʻi mai, sa fai e aunoa ma auala o femalagaaʻiga faaonapōnei. E mautinoa, o se aiga e toʻaiva pe sili atu foʻi e ao ona sauniuni lelei mo sea faigāmalaga umi. (Luka 2:39, 41) E ui lava i faigatā, ae e mautinoa sa tāua iā Iosefa ma Maria nei faigāmalaga uumi i Ierusalema, sa ono faaaogā lelei e aʻoaʻo ai le la fanau i mea na tutupu o loo taʻua i le Tusi Paia.

A o tuputupu aʻe Iesu, na “anaana o ia” i ona mātua, ma i taimi uma “ua tupu le poto ma le tino o Iesu, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata.” (Luka 2:51, 52) Ioe, sa faamaonia le avea o Iosefa ma Maria ma mātua e fetaui lelei ona tuu atu i ai le faatuatuaga o Ieova. Maʻeu se faataʻitaʻiga lelei mo mātua i aso nei!—Salamo 127:3.