Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“O A‘u, Ou te iā te Outou”

“O A‘u, Ou te iā te Outou”

“O Aʻu, Ou te iā te Outou”

‘Ona fai mai lea o le sāvali a Ieova, O loo fetalai mai Ieova, O aʻu, ou te iā te outou.’—HAKAI 1:13.

1. O lē fea faatusatusaga faavaloaga mo o tatou aso, lea na faasino i ai fetalaiga a Iesu?

O LOO tatou ola i se taimi e sili ona tāua i le talafaasolopito. E pei ona faamaonia i le faataunuuga o le valoaga a le Tusi Paia, ua tatou iai nei i “le aso o le Alii” talu mai le 1914. (Faaaliga 1:10) Atonu ua e malamalama i lenei mataupu, lea na taʻua ai e Iesu “aso o le Atalii o le tagata” pe a pule i lona Malo, ma faatusatusa atu i “aso o Noa” ma “aso o Lota.” (Luka 17:26, 28) Ua taʻua ai la e le Tusi Paia le iai o se faatusatusaga faavaloaga o lenei mea. Peitaʻi, e iai se isi faatusatusaga e manaʻomia ona tatou uaʻi totoʻa atu i ai.

2. O le ā le tofiga na tuu atu e Ieova iā Hakai ma Sakaria?

2 Seʻi o tatou talanoaina se mea na iai i tuā i aso o perofeta Eperu, o Hakai ma Sakaria. O le ā le feʻau na momoli mai e na perofeta faamaoni e toʻalua, lea e iai sona faatatauga tuusaʻo mo tagata o Ieova i o tatou taimi? O Hakai ma Sakaria, o ni “sāvali a Ieova” i tagata Iutaia ina ua toe foʻi atu mai le faaaunuuaina i Papelonia. Na faatonuina i laʻua e faamautinoa atu iā Isaraelu, o le a fesoasoani Ieova iā i latou i le toe fausia o le malumalu. (Hakai 1:13; Sakaria 4:8, 9) E ui e pupuu tusi na tusia e Hakai ma Sakaria, ae ua avea ma vaega “o tusi paia uma lava e mai le Agaga o le Atua ia, e aogā foʻi ia e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faatonu ai, e faapoto ai foʻi i le amiotonu.”—2 Timoteo 3:16.

E Ao Ona Tatou Uaʻi Atu i a La Valoaga

3, 4. Aiseā e tatau ai ona tatou naunau e uaʻi atu i feʻau faavaloaga a Hakai ma Sakaria?

3 O le mea moni, na aogā feʻau a Hakai ma Sakaria i tagata Iutaia i o laʻua aso, ma na iai se faataunuuga o na valoaga i tuā i inā. Ae aiseā la tatou te mautinoa ai, e ao ona tatou uaʻi atu i nei tusi e lua i aso nei? O loo tau aliali mai le tali i le Eperu 12:26-29. O inā o loo sii mai ai e le aposetolo o Paulo upu o le Hakai 2:6, lea o loo talanoa e uiga i le Atua, o loo ia ‘lūlūina le lagi ma le lalolagi.’ O lenā lūlūina o le a iʻu ai ina ‘fulisia le nofoālii o malo; ma faaumatia le malosi o malo o nuu ese.’—Hakai 2:22.

4 Ina ua uma ona sii mai e Paulo upu a Hakai, ona ia taʻua lea o le mea o le a tupu i “malo o nuu ese,” ma faaalia ai le sili atu ona lelei o le Malo e lē mafai ona lūlūina, lea o le a maua e Kerisiano faauuina. (Eperu 12:28) Tatou te iloa mai i inei, i le taimi na tusia ai le tusi o Eperu i le uluaʻi senituri, o loo faasino atu valoaga a Hakai ma Sakaria i se taimi o i luma. O loo iai pea i le lalolagi i aso nei se vaega totoe o Kerisiano faauuina, o ē fai ma suli faatasi ma Iesu i lona Malo Faa-Mesia. O lea la, e tatau ona iai se faataunuuga tele i o tatou aso, o valoaga a Hakai ma Sakaria.

5, 6. O ā mea sa tutupu na māfua ai le faia o valoaga a Hakai ma Sakaria?

5 O loo maua i le tusi o Esera ni tala o mea na tutupu a o leʻi oo mai i ona pō o Hakai ma Sakaria. Ina ua toe foʻi tagata Iutaia i le 537 T.L.M., mai le faaaunuuaina i Papelonia, na vaavaaia ai e le kovana o Serupapelu ma le faitaulaga sili o Iosua, le faataatiaina o le faavae o le malumalu fou i le 536 T.L.M. (Esera 3:8-13; 5:1) Sa matuā olioli le nuu i lenā mea. Peitaʻi e leʻi umi, ae amata ona fefefe tagata Iutaia. O loo taʻua i le Esera 4:4 le ‘faavaivaia o tagata o Iuta e tagata o le nuu, ma latou faaatuatuvaleina i latou a o faia le fale.’ Sa fai e na fili, aemaise lava tagata Samaria, ni tuuaʻiga sesē e uiga i tagata Iutaia. Na tauanau e nei tagata tetee le tupu o Peresia ina ia vaoia le galuega o le malumalu.—Esera 4:10-21.

6 Na toe mou ese atu le uluaʻi naunau lea sa iai mo le galuega o le malumalu. Na liliu atu tagata Iutaia i le saʻilia o a latou lava mea. Ae peitaʻi, i le 520 T.L.M., ina ua mavae le 16 tausaga talu ona faataatia le faavae o le malumalu, na avatu ai loa e Ieova le tofiga iā Hakai ma Sakaria, ina ia faaosofia le naunau o tagata e toe fausia le malumalu. (Hakai 1:1; Sakaria 1:1) Ina ua faamalosiauina tagata Iutaia e avefeʻau a le Atua, atoa ma faamaoniga manino na latou maua o le lagolagosua a Ieova, sa latou toe fausia ai loa le malumalu seʻia oo ina māeʻa i le 515 T.L.M.—Esera 6:14, 15.

7. O le ā le tulaga e tutusa ai aso o perofeta, ma ona pō nei?

Pe e te iloa le uiga o nei mea uma mo i tatou? Ua iai se galuega o loo tatou faia e fesootaʻi atu i le talaʻia o le “tala lelei o le malo.” (Mataio 24:14) Sa matuā faatāuaina faapitoa lenā galuega ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi. E pei ona sa faasaʻolotoina tagata Iutaia anamua mai lo latou faaaunuua i Papelonia, ua faapena foʻi ona faasaʻoloto tagata o Ieova i aso nei mai le faaaunuua i Papelonia le Aai Tele, le emepaea o lotu sesē a le lalolagi. O loo matuā tinoū le ʻaufaauuina a le Atua i le galuega o le talaʻi, aʻoaʻo ma faasino tagata i le tapuaʻiga moni. O loo faaauau pea lenā galuega i aso nei i se tulaga ua sili mamao atu, ma atonu o loo faia ai foʻi sou sao. O le taimi lenei e tatau ai ona faia lenā galuega, auā ua toe o se aga ona faaiʻuina lea o lenei faiga leaga o mea! E ao ona faaauau pea ona fai lenei galuega mai le Atua, seʻia oo ina faalaa mai Ieova i mataupufai a tagata i le “puapuaga tele.” (Mataio 24:21) Ona tafiesea ai lea o le amioleaga, ina ia mafai ona tupu lauolaola le tapuaʻiga moni i le lalolagi.

8. Aiseā tatou te mautinoa ai e lagolagoina e le Atua la tatou galuega?

8 E pei ona faaalia i valoaga a Hakai ma Sakaria, e mafai foʻi ona tatou faalagolago i le fesoasoani a Ieova ma ana faamanuiaga a o tatou faia ma le loto atoa lenei galuega. E ui ina taumafai nisi e taofia auauna a le Atua pe faasā la latou galuega, ae leai se faigāmalo o mafai ona taofia le agaʻi i luma o lenei galuega talaʻi. Ia manatu i le auala ua faamanuia ai e Ieova le galuega o le Malo, e ala i se faatelega i le tele o tausaga ina ua mavae le Taua Muamua a le Lalolagi seʻia oo mai i o tatou aso. Peitaʻi, o loo tele lava galuega e ao ona fai.

9. O le ā le mea na tupu anamua e tatau ona tatou uaʻi atu i ai, ma aiseā?

9 E faapefea i mea ua tatou aʻoaʻoina mai iā Hakai ma Sakaria, ona uunaʻia atili ai i tatou e usiusitai i le poloaʻiga a le Atua, e talaʻi ma aʻoaʻo atu? Seʻi o tatou mātauina ni lesona tatou te maua mai nei tusi e lua o le Tusi Paia. O se faaaʻoaʻoga, seʻi o tatou tilofaʻia ni nai faamatalaga e fesootaʻi i le galuega o le fausiaina o le malumalu, lea sa tatau ona fai e tagata Iutaia na toe foʻi. E pei ona mātauina, ina ua toe foʻi tagata Iutaia i Ierusalema mai Papelonia, e leʻi tumau lo latou maelega i le galuega o le malumalu. Ina ua uma ona faataatia le faavae, na amata ona toe faifai lemū. O le ā se manatu sesē na tupu aʻe iā i latou? O le ā se lesona tatou te aʻoaʻoina mai ai?

Ia Iai se Vaaiga Saʻo

10. O le ā le vaaiga sesē sa iai i tagata Iutaia, ma o le ā na iʻu i ai?

10 Na faapea mai tagata Iutaia na toe foʻi: “E leʻi oo i ona aso.” (Hakai 1:2) Ina ua amata le galuega o le malumalu, i le faataatia o le faavae i le 536 T.L.M., latou te leʻi faapea mai, “e leʻi oo i ona aso.” Peitaʻi e leʻi umi, ae aafia i latou ona o teteega mai nuu tuaoi ma le faalavelave ane o le faigāmalo. Sa sili atu ona faatāua e tagata Iutaia o latou fale ma o latou lava lelei. O le eseesega na iai o o latou lava fale ua tāpapa i laupapa anagatā ma le malumalu e leʻi māeʻa ona fai, na fesili ai Ieova: “O ona pō nei ea tou te nonofo ai i o outou fale ua tāpapa, a o lenei fale ua faatafunaina?”—Hakai 1:4.

11. Aiseā na tatau ai ona fautuaina e Ieova tagata Iutaia sa iai i aso o Hakai?

11 Ioe, na suia le mea na ave i ai le faamuamua a tagata Iutaia. Na i lo le faamuamua o le finagalo o Ieova ina ia fausia le malumalu, sa taulaʻi atu tagata o le Atua iā i latou lava ma o latou fale. Na latou lafoaʻia le galuega o le fausia o le malumalu mo le tapuaʻiga i le Atua. Na faalaeiauina tagata Iutaia i afioga a Ieova i le Hakai 1:5, ina ia ‘latou mafaufau i o latou ala.’ Na fetalai Ieova iā i latou ina ia manatunatu loloto i mea o loo latou faia, ma toe mafaufau i aafiaga na oo iā i latou, ona sa lē faamuamua i o latou olaga le fausiaina o le malumalu.

12, 13. Ua faamatala faapefea e le Hakai 1:6 le tulaga o tagata Iutaia, ma o le ā le uiga o lenā fuaiupu?

12 E pei ona e mātauina, na oo aafiaga i tagata Iutaia ona o le sesē o mea sa latou faamuamua. Seʻi mātau le silafaga a le Atua e pei ona faamatalaina i le Hakai 1:6: “Ua outou totō mea e tele, a e itiiti mea ua outou au mai ai; ua outou aai, a e leʻi maoona ai outou; ua outou feinu, a e leʻi malilie [“pe onanā,” NW] ai outou; ua outou oofu, a e leʻi māfanafana ai outou; o lē ua galue foʻi i se taui, e fai lana taui e fafao i le taga ua pūpū solo.”

13 E ui sa iai tagata Iutaia i le laueleele lea na foaʻi atu e le Atua mo i latou, ae e leʻi fua mai i le auala sa latou mananaʻo ai. Sa leʻi faamanuiaina i latou e Ieova, e pei lava ona sa ia muaʻi lapataʻia. (Teuteronome 28:38-48) Talu ai sa leʻi fesoasoani Ieova iā Iutaia, o lea, e ui sa latou totō mea, ae e itiiti mea sa latou selesele mai, ma sa leʻi lava meaʻai e maoona ai. E leʻi mafai foʻi ona latou maua ni lavalava e faamāfanafana ai, auā sa leʻi faamanuia Ieova iā i latou. O tupe na latou maua sa peiseaʻī sa fafao i se taga e pūpū solo, ma leʻi maua ai e le tagata faigaluega se mea aogā mai lana tupe. O le ā le uiga o le faaupuga: “Ua outou feinu, a e leʻi malilie [“pe onanā,” NW] ai outou”? E lē faapea e fiafia le finagalo o le Atua i le inu tele ma onā ai auā e taʻusalaina e le Atua le onā. (1 Samuelu 25:36; Faataoto 23:29-35) Na i lo lea, o loo faasino atu lenei faaupuga i le leai o se faamanuia a Ieova i tagata Iutaia. So o se uaina lava latou te gaosia o le a itiiti, e lē lava ina ia onā ai. Ua faaliliuina e le Revised Standard Version le Hakai 1:6: “Ua outou feinu, ae e lē taitai ona outou malilie ai.”

14, 15. O le ā se lesona e aʻoaʻoina mai le Hakai 1:6?

14 E lē faapea o tatou aʻoaʻoina mai nei faamatalaga uma ni fausaga po o ni teuteuga mo o tatou fale. A o leʻi taitai oo ina faaaunuua le nuu o Isaraelu, na aʻoaʻia mamafa e le perofeta o Amosa tagata maumea sa iai i Isaraelu, e faatatau i o latou “fale nifo elefane” ma lo latou “taooto i moega nifo elefane.” (Amosa 3:15; 6:4) O o latou fale ma meafale sa matuā mataʻina o latou teuteuga, e leʻi umi lava ona aogā. Na gaoia uma na mea e o latou fili ina ua faatoʻilaloina lo latou nuu. Peitaʻi i tausaga mulimuli ane, ina ua mavae le 70 tausaga lea sa faaaunuua ai, e toʻatele tagata o le Atua latou te leʻi aʻoaʻoina lava se lesona mai lenei mea. Ae faapefea i tatou? E talafeagai mo i tatou taʻitoʻatasi ona fesili ifo: ‘O le ā le tele o loʻu taimi lea e faaalu i le faia ma le teuteuina o loʻu fale? Ae ā le toe fuafuaina o nisi aʻoaʻoga faaopoopo ina ia vave maua ai se galuega, e ui o le faia faapea e ono tele se taimi ma ni tausaga e alu ai, ma lē lava ai se taimi mo le itu e sili ona tāua, o loʻu olaga lea faaleagaga?’—Luka 12:20, 21; 1 Timoteo 6:17-19.

15 O mea o tatou faitau ai i le Hakai 1:6, tatou te toe tomānatu ai i le manaʻomia o le faamanuia a le Atua i o tatou olaga. Sa leʻi maua e tagata Iutaia anamua lenā faamanuiaga, ma latou mafatia ai i iʻuga malaia. Pe e tele ni a tatou mea faitino pe leai, ae a aunoa i tatou ma le faamanuia a Ieova, e mautinoa o le a matuā afaina la tatou faiā ma le Atua. (Mataio 25:34-40; 2 Korinito 9:8-12) Ae faapefea la ona tatou maua lenā faamanuiaga?

E Fesoasoani Mai Ieova e Ala i Lona Agaga

16-18. O le ā le uiga o le Sakaria 4:6, e tusa ai o le mea na tupu anamua?

16 Na faagaeeina Sakaria, o lē na auauna faatasi ma Hakai o ni perofeta, e matuā faamaʻoti mai le auala moni na uunaʻia ma faamanuia ai e Ieova i latou faamaoni i tuā i inā. E faaalia ai i inei le auala o le a ia faamanuiaina ai foʻi oe. Tatou te faitau ai: “E lē o le fitafita, e lē o le malosi, a o loʻu Agaga, ua fetalai mai ai Ieova o ʻau.” (Sakaria 4:6) Atonu ua masani ona e faalogo o sii mai lenei fuaiupu, ae o le ā le uiga o lenei mau i tagata Iutaia i aso o Hakai ma Sakaria, ma o le ā sona faatatauga mo oe?

17 Ia manatua o upu faagaeeina a Hakai ma Sakaria sa iai se aafiaga lelei i tuā i lenā taimi. O mea na taʻu atu e na perofeta na toe faamalosiau ai i tagata Iutaia faamaoni. Na amata ona vavalo Hakai i le masina lona ono o le 520 T.L.M. Na amata ona vavalo Sakaria i le masina lona valu o le tausaga lenā. (Sakaria 1:1) E pei ona e mātau mai i le Hakai 2:18, na amata ona toe galulue malosi i le faiga o le faavae, i le masina lona iva. O lea la, na uunaʻia tagata Iutaia e gaoioi, ma na latou usiusitai iā Ieova i le mautinoa o le a ia fesoasoani mai. Ua fesootaʻi atu upu o loo i le Sakaria 4:6 i le fesoasoani a le Atua.

18 Ina ua toe foʻi tagata Iutaia i lo latou nuu moni i le 537 T.L.M., sa leai sa latou ʻautau. E ui i lea, na puipuia ma taʻitaʻia i latou e Ieova i la latou malaga mai Papelonia. Ma e leʻi leva ona taunuu, ae amata loa la latou galuega o le malumalu lea sa iai le taʻitaʻiga a le agaga o Ieova. O lea la, ina ua toe amata ona galulue ma o latou lotoatoa, sa lagolagoina i latou e Ieova e ala i lona agaga paia.

19. O le ā le taaʻiga malosi na faatoʻilaloina e le agaga o le Atua?

19 E ala i se faasologa o ni vaaiga se valu, na faamautinoa atu ai iā Sakaria e faapea, o le a faatasi Ieova i ona tagata, o ē o le a faaumaina ma le faamaoni le galuega o le malumalu. I le vaaiga lona fā lea e faamauina i le mataupu e 3, o loo faaalia ai le vilivilitaʻi o Satani e tetee i taumafaiga a tagata Iutaia ina ia faauma le fausiaina o le malumalu. (Sakaria 3:1) E mautinoa sa lē fiafia Satani e vaai atu i le faitaulaga sili o Iosua, o faia le tapuaʻiga iā Ieova i le malumalu fou. E ui i le vilivilitaʻi o Satani e taofia tagata Iutaia mai le fausiaina o le malumalu, ae sa faatino e le agaga o Ieova se vaega tāua i le aveesea o toʻatugā, ma faamalosia tagata Iutaia ina ia faamalolosi pea seʻia māeʻa ona fausia le malumalu.

20. Na faapefea ona fesoasoani le agaga paia i tagata Iutaia ina ia faataunuu le finagalo o le Atua?

20 Na foliga mai e peiseaʻī na iai se toʻatugā tele ona o teteega mai ofisa maualuluga o le malo, o ē sa latou faasāina le galuega. Ae peitaʻi, na folafola e Ieova o lenei “mauga” foliga telē, o le a aveesea ma “faalaugatasia.” (Sakaria 4:7) O le mea tonu lenā na tupu! Na faia ni suʻesuʻega e le tupu o Tariu I, ma maua ai le uluaʻi pepa na sainia e Kuresa, e faataga ai tagata Iutaia ina ia toe fausia le malumalu. O inā loa na faalēaogāina ai e Tariu le faasāsāaga, ae fai lana faatonuga ina ia aumai tupe mai oloa a le tupu, ma avatu i tagata Iutaia e fesoasoani i le totogia o tupe faaalu o le galuega. E mataʻina le suiga na iai le tulaga o mea! Pe na lagolagoina e le agaga o le Atua lenei tulaga? Ioe, o le mea moni lenā na tupu. Na māeʻa fausia le malumalu i le 515 T.L.M., i le tausaga lona ono o le nofoaiga a Tariu I.—Esera 6:1, 15.

21. (a) I aso anamua, na faapefea ona ‘lūlūina e le Atua nuu uma,’ ma na faapefea ona oo mai ai “mea ua manaʻomia”? (e) O le ā le faataunuuga i aso nei?

21 I le Hakai 2:5, na faamanatu e le perofeta i tagata Iutaia le feagaiga na osia e le Atua ma i latou i le mauga o Sinai, ina ua ‘lūlūteleina le mauga atoa uma.’ (Esoto 19:18) I aso o Hakai ma Sakaria, na fuafua ai Ieova e toe faia se isi lūlūga, e pei ona faamatalaina i se gagana faafaatusa i le fuaiupu e 6 ma le 7. O le a oo ina lē mautū lelei tulaga o mea i le malo o Peresia, peitaʻi o le a faaauau pea le galuega o le malumalu seʻia oo ina māeʻa. O le a iʻu ina faamamaluina le Atua e tagata e lē o ni Iutaia, po o “mea ua manaʻomia e nuu uma,” faatasi ma tagata Iutaia i lenā malumalu e fai ai tapuaʻiga. I se faataunuuga tele i o tatou aso, ua ‘lūlūina e le Atua nuu’ e ala i la tatou galuega talaʻi, ma ua mafai ai ona oo mai “mea ua manaʻomia e nuu uma,” ia tapuaʻi atu i le Atua faatasi ma le vaega faauuina. E mautinoa, ua faatumuina nei e le vaega totoe ma isi mamoe le fale o Ieova i le mamalu. O loo faatalitalia e na tagata tapuaʻi faamaoni, le taimi o le a ‘lūlūina ai e Ieova le lagi ma le lalolagi’ i se isi faatatauga o le manatu. O le a faia lenā mea ina ia fulisia ma faaumatia le malosi o malo o nuu ese.—Hakai 2:22.

22. Ua faapefea ona ‘lūlūina’ nuu, ma o le ā le iʻuga, ae o le ā le mea ua toe o se aga ona tupu lea?

22 Ua faamanatu mai iā i tatou suiga tetele ua tutupu i vala eseese ia na faaataina e le “lagi, ma le lalolagi, ma le sami, atoa ma le eleele mātūtū.” O se faaaʻoaʻoga, ua lafo mai Satani le Tiapolo ma ana temoni i le lalolagi. (Faaaliga 12:7-12) E lē gata i lea, o le talaʻiga lea e taulamua ai auauna faauuina a le Atua, e mautinoa ua lūlūina ai le sosaiete faaletagata a lenei faiga o mea. (Faaaliga 11:18) E ui i lea, ua aufaatasi le “motu o tagata e toʻatele” o mea ua manaʻomia mai atunuu uma, e auauna iā Ieova faatasi ma le Isaraelu faaleagaga. (Faaaliga 7:9, 10) Ua galulue faatasi le motu o tagata e toʻatele ma Kerisiano faauuina, i le talaʻiina atu o le tala lelei e faapea, ua toe nei o se aga ona lūlūina lea e le Atua o nuu iā Amaketo. O lenā mea o le a mafai ai ona faia i se auala atoatoa le tapuaʻiga moni i le lalolagi aoao.

Pe E te Manatua?

• O anafea na auauna ai Hakai ma Sakaria, ma o ā tulaga o mea sa iai i lenā taimi?

• E faapefea ona e faatatauina le feʻau na faaoo mai e Hakai ma Sakaria?

• Aiseā e faalaeiauina ai oe i le Sakaria 4:6?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 20]

O tusitusiga a Hakai ma Sakaria ua faamautinoa ai iā i tatou le lagolagosua a le Atua

[Ata i le itulau 23]

“O ona pō nei ea tou te nonofo ai i o outou fale ua tāpapa, a o lenei fale ua faatafunaina?”

[Ata i le itulau 24]

E auai tagata o Ieova i le saʻilia o ‘i latou ua manaʻomia o nuu’