Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Leoleo Mamoe ua Fai ma “Faaa‘oa‘o i le Lafu Mamoe”

Leoleo Mamoe ua Fai ma “Faaa‘oa‘o i le Lafu Mamoe”

Leoleo Mamoe ua Fai ma “Faaaʻoaʻo i le Lafu Mamoe”

“Ia outou leoleo i le lafu mamoe a le Atua o iā te outou. . . ia tausi i ai ma le loto . . . , [ma] le loto fiafia . . . , ia fai outou ma faaaʻoaʻo i le lafu mamoe.”—1 PETERU 5:2, 3.

1, 2. (a) O le ā le faaeaga na avatu e Iesu iā Peteru, ma aiseā ua talafeagai ai le faatuatuaina o ia e Iesu? (e) O le ā le lagona o Ieova i tane ua tofia e avea ma leoleo mamoe?

I SE tasi taimi a o lumanaʻi le Penetekoso o le 33 T.A., na sagaʻi atu Peteru ma isi soo e toʻaono i la latou mālūtaeao, lea na saunia e Iesu i le talafatai o le Sami o Kalilaia. E lē o se taimi muamua lea ua vaai ai Peteru iā Iesu talu lona toetū, ma sa fiafia Peteru e iloa ua toe soifua mai Iesu. Ae i le taimi foʻi e tasi, atonu sa popole Peteru auā o lea e leʻi leva atu, na faafiti ai e na te lē iloa Iesu. (Luka 22:55-60; 24:34; Ioane 18:25-27; 21:1-14) Pe sa otegia e Iesu lona soo o Peteru lea ua toe salamō, ona o le leai o se faatuatua? Leai. Na i lo lea, sa avatu e Iesu iā Peteru le faaeaga e fafaga ma leoleo i Ana “mamoe.” (Ioane 21:15-17) O tala a le Tusi Paia i le faapotopotoga Kerisiano o le uluaʻi senituri e taʻu mai ai, na fetaui lava le faatuatuaina o Peteru e Iesu. O loo taʻua faapea, sa galulue moni Peteru ma isi aposetolo ma toeaina i Ierusalema, i le leoleoina o le faapotopotoga Kerisiano, i se vaitaimi o le ogaoga o puapuaga ma le vave faatupulaʻia o le faapotopotoga.—Galuega 1:15-26; 2:14; 15:6-9.

2 I aso nei, ua tofia e Ieova e ala mai iā Iesu Keriso, ni tane agavaa e fai ma leoleo mamoe faaleagaga, e taʻitaʻia Ana mamoe i nei aso ua sili ona faigatā. (Efeso 4:11, 12; 2 Timoteo 3:1) Pe na talafeagai ona faatuatuaina na tane? Na matuā talafeagai, auā ua mātauina le iai i aso nei o se ʻauuso Kerisiano filemu i le lalolagi atoa. O le mea moni, o nei toeaina o ni tagata e iai o latou sesē, e pei foʻi o Peteru. (Kalatia 2:11-14; Iakopo 3:2) Peitaʻi, ua faatuatuaina i latou e Ieova e tausia Ana mamoe na “faatauina e ia i le toto o lona lava Alo.” (Galuega 20:28, NW) E alofa tele Ieova i nei tane ma manatu i ai, ua onomea ona ‘faateleina atu i ai le mamalu.’—1 Timoteo 5:17, LT.

3. E faapefea ona faatumauina e leoleo mamoe faaleagaga se uiga naunautaʻi?

3 E faapefea i nei leoleo mamoe faaleagaga po o toeaina, ona faatumauina se uiga naunautaʻi ma le mataalia, lea e avea ai ma faaaʻoaʻoga lelei i le lafu? I le pei o Peteru ma isi leoleo mamoe o le uluaʻi senituri, e latou te faalagolago atu i le agaga paia o le Atua, e foaʻi maia le malosi e faatino ai o latou tiute tauave. (2 Korinito 4:7) E fesoasoani foʻi le agaga paia iā i latou, ina ia fua mai fua o le agaga, e pei o le alofa, olioli, filemu, onosaʻi, mataalofa, agalelei, faamaoni, agamalu, ma le lē gaoiā. (Kalatia 5:22, 23) Seʻi tatou talanoa i nisi o vala patino e avea ai leoleo mamoe o ni faaaʻoaʻoga lelei i le faaalia o nei uiga, a o leoleoina le lafu mamoe a le Atua, ua tuu atu i la latou tausiga.

Alofa i le Lafu Mamoe, ma Mamoe Taʻitoʻatasi

4, 5. (a) Ua faaalia faapefea e Ieova ma Iesu lo la alofa mo le lafu mamoe? (e) O ā nisi auala e faaalia ai e leoleo mamoe lo latou alofa i le lafu mamoe?

4 O le uiga silisili lava ua fuaina mai e le agaga o le Atua, o le alofa. Ua faaalia e Ieova lona alofa i le lafu mamoe po o le faapotopotoga atoa, a o ia saunia mai le anoanoaʻi o taumafa faaleagaga. (Isaia 65:13, 14; Mataio 24:45-47) Peitaʻi, e lē o tau ina fafaga le faapotopotoga. E naunau patino mai foʻi o ia i mamoe po o sui taʻitoʻatasi o le faapotopotoga. (1 Peteru 5:6, 7) O lagona foʻi na sa iā Iesu. Na ia foaʻi mai lona lava soifua mo le lafu mamoe, ma e na te silafia lelei mamoe taʻitoʻatasi “i o latou igoa.”—Ioane 10:3, 14-16.

5 E faataʻitaʻi foʻi leoleo mamoe po o toeaina Kerisiano iā Ieova ma Iesu. Latou te alolofa i le lafu mamoe a le Atua e ala i lo ‘latou uaʻi atu i le aʻoaʻoina’ o le faapotopotoga. O a latou lauga faale-Tusi Paia ua fafaga ma puipuia ai le lafu, ma o loo mātauina e tagata uma nei galuega fītā o loo latou faia. (1 Timoteo 4:13, 16) Atonu e lē o matuā iloa mai le tele o taimi latou te faaalu i le faamaopoopoina o faamaumauga a le faapotopotoga, le faagaoioia o ni fetusiaʻiga, faia o faasologa, ma le faatinoga o le tele o isi mea ninii ina ia faamautinoa, o loo ‘matagofie ma saunia lelei’ le faagasologa o sauniga, ma isi gaoioigafai a le faapotopotoga. (1 Korinito 14:40) O le tele o nei galuega atonu e lē o iloa mai e le lautele, ma lē matuā amanaʻia ai. O se auaunaga moni lava o le alofa.—Kalatia 5:13.

6, 7. (a) O le ā le isi auala e matuā masani lelei ai leoleo mamoe ma mamoe taʻitasi? (e) Aiseā e aogā ai i nisi taimi le faailoa o o tatou faalogona i se toeaina?

6 E taumafai toeaina Kerisiano e naunau totino i mamoe taʻitasi i le faapotopotoga. (Filipi 2:4) O le isi auala e matuā masani lelei ai leoleo mamoe ma mamoe taʻitasi, o le galulue faatasi ma i latou i le galuega talaʻi. Sa tele lava ina galulue faatasi Iesu ma ona soo i le galuega talaʻi, ma o avanoa na sa ia faaaogā e faalaeiau ai iā i latou. (Luka 8:1) Fai mai se tasi toeaina agavaa Kerisiano: “Ua ou iloa o se tasi o auala e sili ona lelei e te faamasani ma faalaeiau ai i se uso po o se tuafafine, o le lua galulue faatasi lea i le faiva i le fanua.” Afai ua fai sina leva lua te leʻi toe talaʻi faatasi ma se toeaina, aiseā e lē vave fai ai loa ni fuafuaga lua te galulue faatasi?

7 O le alofa na naunau ai Iesu ia ona lagona faatasi le olioli faapea ma faanoanoaga, na sa lagonaina e ona soo. Mo se faaaʻoaʻoga, ina ua toe taliu ane ma le fiafia tele ona soo e toʻa 70 mai la latou talaʻiga, sa matuā “fiafia” ai foʻi Iesu. (Luka 10:17-21) Ae ina ua silasila atu Iesu i le mafatia o Maria ma ona tauaiga ma a latou uō ona o le maliu o Lasalo, na faapea le faamatalaga, “ua tagi Iesu.” (Ioane 11:33-35) O loo faapena foʻi i toeaina alolofa i aso nei, ona latou amanaʻia faalogona o tagata taʻitasi o le faapotopotoga. O le alofa ua faapena ai foʻi ona latou “olioli faatasi ma ē ua olioli,” ma “tagi foʻi faatasi ma ē ua fetagisi.” (Roma 12:15) Afai o iai se mea o e olioli pe faanoanoa ai i lou olaga, aua e te matamuli e faailoa ou faalogona i toeaina Kerisiano, o loo avea ma leoleo mamoe iā te outou. E faalaeiauina foʻi i latou pe a faalogo i ni mea o loo e olioli ai. (Roma 1:11, 12) Pe a latou iloa ou mafatiaga, o le a mafai foʻi ona latou faamalosiau ma faamāfanafana atu iā te oe.—1 Tesalonia 1:6; 3:1-3.

8, 9. (a) Na faaalia faapefea e se tasi toeaina lona alofa mo lana avā? (e) O le ā le tāua o le faaalia e se toeaina o lona alofa mo lona aiga?

8 O le alofa o se toeaina mo le faapotopotoga, o le a sili ona mātaulia i le auala na te tausia ai foʻi lona lava aiga. (1 Timoteo 3:1, 4) Afai o se toeaina ua faaipoipo, o le a avea lona alofa ma lona faaaloalo i lana avā, o se faaaʻoaʻoga mo isi tane e faataʻitaʻi i ai. (Efeso 5:25; 1 Peteru 3:7) Seʻi mātau le faamatalaga a se tuafafine Kerisiano e suafa iā Lina. E silia i le 20 tausaga o auauna lana tane o se ovasia a o leʻi maliu. Fai mai Lina: “O le tele o taimi e pisi ai laʻu tane i meafai a le faapotopotoga. Ae sa ia faamautinoa mai lava le telē o loʻu sao o loo fai i lona faaeaga. E masani ona ia faaleo mai lona talisapaia o laʻu lagolagosua, ma e iai lava taimi sa ma faifaimea faatasi ai pe a maua sona avanoa mai ona tiute tauave. O ana gaoioiga na sa ou lagona ai le alofagia o aʻu, ma ou te leʻi ita ai i le tele o taimi sa ia faaalu mo le faapotopotoga.”

9 Afai o se toeaina e iai sana fanau, o le a avea foʻi o se faaaʻoaʻoga lelei mo isi mātua, le auala alofa na te aʻoaʻia pe avatu ai se faamālō i lana fanau. (Efeso 6:4) E mautinoa, o le alofa o loo ia faaalia i lona aiga, e atili faamautinoa ai o loo ia tausisia pea le faatuatuaga lea na faaee atu iā te ia, ina ua tofia e le agaga paia i lona faaeaga o loo iai.—1 Timoteo 3:4, 5.

Faateleina le Olioli ma le Filemu e Ala i Talanoaga

10. (a) O le ā e mafai ona āfaina ai le olioli ma le filemu o le faapotopotoga? (e) O le ā le mataupu na lamatia ai le filemu o le faapotopotoga i le uluaʻi senituri, ma na faapefea ona faaleleia lenā mataupu?

10 E mafai e le agaga paia ona faatupu le olioli ma le filemu i le loto o se Kerisiano, i le ʻautoeaina, ma i le faapotopotoga atoa. Peitaʻi, afai e lē o iai ni talanoaga faamaoni o fai, e mafai ona āfaina ai lenei olioli ma le filemu. Na faapea mai le tupu o Solomona: “E faalēaogāina mafaufauga pe a leai se filifiliga.” (Faataoto 15:22) Peitaʻi, o talanoaga e faia ma le faaaloalo ma saʻoloto le faaalia o lagona, e faateleina ai le olioli ma le filemu. O se faaaʻoaʻoga, ina ua lamatia le filemu o le faapotopotoga i le uluaʻi senituri i le mataupu o le peritomeina, sa saʻili le vaega pule i Ierusalema i le taʻitaʻiga a le agaga paia. Sa faaali foʻi o latou manatu feteenaʻi i le mataupu. Peitaʻi ina ua uma le tele o ni talanoaga vevela na fai, sa fai loa le latou faaiʻuga. Ina ua faailoa atu i faapotopotoga la latou faaiʻuga ua autasi uma i ai, “ona olioli lea o [uso] ona o le faamāfanafanaga.” (Galuega 15:6-23, 25, 31; 16:4, 5) Ioe, sa faateleina le olioli ma le filemu.

11. E faapefea e toeaina ona faateleina le olioli ma le filemu i totonu o le faapotopotoga?

11 E mafai foʻi e leoleo mamoe i aso nei ona faateleina le olioli ma le filemu i le faapotopotoga, pe a lelei le auala e talanoa ai. Pe a lamatia le filemu o le faapotopotoga i ni faafitauli ua tulaʻi mai, e faatasitasi toeaina ma fefaaaliaʻi uma o latou lagona. E faalogologo atu ma le faaaloalo i isi toeaina a o faaali mai o latou manatu. (Faataoto 13:10; 18:13) Pe a uma ona latou tatalo mo le fesoasoani a le agaga paia, ona faavae lea o a latou faaiʻuga e fua i mataupu silisili o le Tusi Paia, faapea taʻiala ua saunia mai e “le auauna faamaoni ma le mafaufau.” (Mataio 24:45-47; 1 Korinito 4:6) Pe afai ua faia e le tino o toeaina se faaiʻuga e talafeagai ma le Tusi Paia, ua tatau loa i toeaina taʻitoʻatasi ona gauaʻi i le taʻitaʻiga a le agaga paia e ala i le lagolagoina o lena faaiʻuga, e tusa lava pe leʻi talia e le toʻatele o isi toeaina sona manatu. O se uiga lotomaulalo faapena e faateleina ai le olioli ma le filemu, ma avea o se faaaʻoaʻoga lelei mo sui o le faapotopotoga, i le auala e savavali ai faatasi ma le Atua. (Mika 6:8) Pe e te lotomaulalo ea e lagolago atu i faaiʻuga e faavae i le Tusi Paia o loo faia e toeaina i le faapotopotoga?

Ia Onosaʻi ma Agalelei

12. Aiseā na manaʻomia ai ona onosaʻi ma agalelei Iesu, i ana feutagaʻiga ma ona aposetolo?

12 Sa onosaʻi ma mataalofa pe agalelei Iesu i ana feutagaʻiga ma ona aposetolo, e ui lava i o latou vaivaiga faifai pea. Mo se faaaʻoaʻoga, e tele taimi sa taumafai ai Iesu e faamamafa iā i latou le manaʻomia ona lotomaulalo. (Mataio 18:1-4; 20:25-27) Peitaʻi, i le pō mulimuli o le soifuaga o Iesu i le lalolagi, ina ua faatoʻā uma lava ona ia avatu iā i latou se lesona i le lotomaulalo e ala i le mulumulu o o latou vae, “sa latou fefinauaʻi foʻi po o ai so latou e sili.” (Luka 22:24; Ioane 13:1-5) Pe na otegia mamafa e Iesu le ʻauaposetolo? Leai, sa ia talanoa ma le agalelei iā i latou, i lona fetalai atu: “Po o ai lē sili; o lē taoto ea e ʻai, po o lē auauna mai? E lē o lē taoto e ʻai ea? A o aʻu nei, o loo iā te outou pei o le auauna lava.” (Luka 22:27) O le onosaʻi o Iesu ma lona agalelei—faapea lana faaaʻoaʻoga lelei—na iʻu ai ina pāʻia loto o le ʻauaposetolo.

13, 14. O fea le taimi e matuā tatau ai i leoleo mamoe ona agalelei?

13 Atonu e manaʻomia foʻi faapena ona avatu soo e se toeaina ni fautuaga i se tagata e faatatau i sona vaivaiga. E iʻu ina ita ma fiu le toeaina i lea tagata. Peitaʻi, afai e manatua e le toeaina ona foʻi vaivaiga a o ia “apoapoaʻi atu i ē amio faapiʻopiʻo,” ona mafai ai lea ona ia faaalia le onosaʻi ma le agalelei i lea uso. I le faia faapea, ua ia faataʻitaʻi atu ai iā Iesu ma Ieova, o ē o loo faaali maia nei uiga i Kerisiano uma—e aofia ai ma toeaina.—1 Tesalonia 5:14; Iakopo 2:13.

14 E iai nisi taimi, atonu e manaʻomia ona aʻoaʻia mamafa e toeaina se tasi ua faia se agasala matuiā. Pe afai e lē salamō lenā tagata faimea sesē, ua tatau i toeaina ona tuuesea lenā tagata mai le faapotopotoga. (1 Korinito 5:11-13) E oo lava i le faia o lenā faaiʻuga, e tatau pea ona latou feutagaʻi ma lenā tagata i se auala e faaalia ai, latou te ʻinoʻino i le agasala, ae lē o le tagata na faia le agasala. (Iuta 23) O uiga agalelei o leoleo mamoe, atonu e faigofie ai i se mamoe ua taasē, ona toe foʻi mai i le lafu.—Luka 15:11-24.

O le Faatuatua e Māfua ai Galuega Lelei

15. O le ā se tasi auala o loo faataʻitaʻi atu ai toeaina i le lelei o Ieova, ma aiseā ua māfua ai ona latou faia faapea?

15 “O loo agalelei mai Ieova i mea uma,” e oo lava iā i latou e lē o talisapaia mea o ia faia mo i latou. (Salamo 145:9; Mataio 5:45) Ua matuā manino le lelei o Ieova, e ala i lona aauina atu o ana auauna e talaʻi le “tala lelei o le malo.” (Mataio 24:14) O loo faaatagia e toeaina le lelei o le Atua e ala i le taʻimua i le galuega talaʻi. Aiseā ua māfua ai a latou taumafaiga maelega? Ona o le malosi o lo latou faatuatua iā Ieova ma ana folafolaga.—Roma 10:10, 13, 14.

16. E faaalia faapefea e leoleo mamoe le “agalelei” i mamoe?

16 E lē gata ina faaalia le “agalelei . . . i tagata uma lava” e ala i le galuega talaʻi, ae ua iai foʻi i leoleo mamoe le tiute tauave o le faaalia o le agalelei “aemaise i le aiga o le faatuatua.” (Kalatia 6:10) E faia faapea e ala i a latou asiasiga faaleoleo mamoe. Fai mai se tasi toeaina: “Ou te fiafia tele e fai asiasiga faaleoleo mamoe. O inā ou te maua ai le avanoa e faamālō atu ai i uso ma tuafāfine i ni a latou taumafaiga o fai, ma faamanatu iā i latou le talisapaia tele o a latou galuega mamafa.” I nisi taimi, atonu e fesoasoani toeaina i se tasi e faaleleia lana auaunaga iā Ieova. O le faia faapea, ua faataʻitaʻi ai toeaina i le aposetolo o Paulo. Mātau le auala na augani atu ai Paulo i Kerisiano i Tesalonia: “Matou te faatuatua foʻi i le Alii iā te outou, o loo faia e outou o mea na matou fai atu ai iā te outou, i le tou te faia pea lava.” (2 Tesalonia 3:4) O na faaleoga o le faatuatuaina sa logo mālie i faalogona o mamoe, ma atili faigofie ai ona latou ‘usiusitai i o latou taʻitaʻi.’ (Eperu 13:17) Afai ae asiasia oe e ni leoleo mamoe, aiseā e te lē faaalia ai lou talisapaia o lenā asiasiga?

O le Agamalu e Manaʻomia ai le Pulea Totino

17. O le ā le lesona na aʻoaʻoina e Peteru mai iā Iesu?

17 Sa agamalu Iesu, e oo lava i taimi na lē fiafia ai lona finagalo. (Mataio 11:29) Ina ua faalataina Iesu ma puʻe faapagota, sa agamalu pea o ia ma pulea lelei ona faalogona. Na matuā vave ona gaoioi Peteru e aunoa ma le mafaufau, ma ia seʻi aʻe lana pelu e fai le taui ma sui. Peitaʻi na faamanatu e Iesu iā te ia: “Fa te oe ea ou te lē mafaia ona ʻaiʻoi atu nei i loʻu Tamā, ona aauina mai ai lea e ia iā te aʻu o agelu e sili ona toʻatele i lekeona e sefulu ma le lua?” (Mataio 26:51-53; Ioane 18:10) Na maua lelei e Peteru le lesona, ma i se taimi mulimuli ane sa ia faamanatu ai i ona uso Kerisiano: “Na tigāina Keriso lava mo outou, ua tuuina mai ai e ia le faaaʻoaʻo mo outou, ina ia outou mulimuli atu i ona tulagāaao. . . . o lē sa agateleina, a e leʻi toe agatele atu, na faatigāina o ia, a e leʻi faamataʻu atu.”—1 Peteru 2:21-23.

18, 19. (a) O fea tonu le taimi e tatau ai i leoleo mamoe ona faaalia le agamalu ma le pulea totino? (e) O ā fesili o le a sosoo mai ona tatou talanoaina?

18 E faapena foʻi leoleo mamoe lelei, e ao pea ona tausia le agamalu e tusa lava pe faaali mai uiga lē fetaui iā i latou. Mo se faataʻitaʻiga, atonu e taumafai toeaina e fesoasoani i nisi i le faapotopotoga, ae foliga e lē o talisapaia la latou fesoasoani. Afai o le tagata e manaʻomia se fesoasoani o loo maʻi pe vaivai faaleagaga, atonu o lana tali mai i le fautuaga e “soona tautala, e pei o tutuʻi i le pelu.” (Faataoto 12:18) Peitaʻi i le pei o Iesu, e lē tatau ai i leoleo mamoe ona toe tali atu i ni upu malolosi po o ni gaoioiga fia taui ma sui. Na i lo lea, o le a taumafai e pulea o latou faalogona ma faaalia pea uiga alofa, lea atonu o le a iai se aogā i lē o loo manaʻomia se fesoasoani. (1 Peteru 3:8, 9) Po o e aʻoaʻoina se lesona mai le faaaʻoaʻoga a toeaina, ma e faaalia ai le agamalu ma lou pulea totino pe a fautuaina oe?

19 E lē masalomia le matuā faatāuaina e Ieova ma Iesu o galuega mamafa a le faitau afe o leoleo mamoe, o loo naunau e tausia le lafu mamoe o i le lalolagi aoao. E matuā alolofa foʻi Ieova ma lona Alo i le faitau afe o auauna o le faiva, o loo lagolagosua i toeaina a o ‘auauna atu i le ʻau paia.’ (Eperu 6:10) Aiseā la e faatalatū ai nisi uso papatiso mai le aapa atu mo lenei “galuega lelei”? (1 Timoteo 3:1) Ma e faapefea ona toleniina e Ieova i latou ua tofia e avea ma leoleo mamoe? O fesili nei o le a tatou talanoaina i le mataupu o sosoo mai.

E te Manatua?

• O ā nisi o auala e faaalia ai e leoleo mamoe lo latou alofa i le lafu mamoe?

• E faapefea e sui uma o le faapotopotoga ona faateleina le olioli ma le filemu?

• Aiseā e ao ai ona onosaʻi ma agalelei leoleo mamoe, a o avatu a latou fautuaga?

• E faaalia faapefea e toeaina galuega lelei ma le faatuatua?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 18]

O le alofa e māfua ai ona auauna atu toeaina i le faapotopotoga

[Ata i le itulau 18]

Latou te faaalu foʻi se taimi e faifaimea faatasi ai ma o latou aiga i faafiafiaga . . .

. . . ma i le faiva i le fanua

[Ata i le itulau 20]

Pe a lelei talanoaga i le va o toeaina, e faateleina foʻi le olioli ma le filemu i le faapotopotoga