Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mativa—Le Tulaga i Aso Nei

Mativa—Le Tulaga i Aso Nei

Mativa—Le Tulaga i Aso Nei

E MASANI ona vaaia Vini * o toso se taavale toso ua tumu i se uta, i auala o le taulaga o São Paulo i Pasili. Na te aoina pepa malō, fasi uʻamea, ma mea uga. Pe a tau pogipogi ifo, ona ia tuu lea o se pepa malō i lalo o lana taavale toso, ma moe ai loa. E lē popole i le ūū o taavale ma pasi i le auala pisi lea e moe ai i le pō. Sa iai sana galuega, se fale, ma se aiga, ae ua leai uma na mea. Ua ia galue nei i se olaga faigatā i le alatele ina ia maua sina mea e ola ai.

O le mea e faanoanoa ai, e faitau miliona tagata i le lalolagi e pei o Vini, ua ola i ni olaga matitiva tele. I atunuu tauatiaʻe, e toʻatele ua faamalosia e nonofo i le auala po o vaipanoa o loo ola feomaʻi ai ē matitiva. O se mea ua masani ai le vaaia o tagata ʻaisi, o le pipili, tauaso, ma fafine o loo faasusu a latou pepe. I mōlī faasino o taavale, e fetamoʻeaʻi solo tamaiti i va o taavale ia e tutū, e faatau atu ni lole ina ia maua ai sina tupe.

O se mea faigatā le faamatala o le pogai o le iai pea o le mativa. Na taʻua i le mekasini a Peretania o le Economist: “Ua mauʻoa tagata, ua iai lo latou poto faafomaʻi, poto faaonapōnei, ma le atamai lea e mafai ai ona foʻia le mativa.” E lē taumatea e toʻatele na aogā i ai lenei tomai. Ua faatumulia auala o taulaga tetele i nisi o atunuu tauatiaʻe i taavale fou. Ua faatumulia foʻi faleoloa i masini fou eseese ua faafaigofie ai mea uma, ma e toʻatele tagata e mananaʻo e faatau nei masini. E lua ni nofoaga autū mo faatauga i Pasili, na faia se tauiviga faapitoa e faatau atu ni oloa. Na tatala faasoloatoa i le pō faleoloa o loo iai i na nofoaga, mai le aso 23 i le aso 24 o Tesema, i le 2004. Na totogi e se tasi o nofoaga autū se ʻausiva e faafiafia ai le ʻaufaatau. E toetoe lava 500,000 le ʻaufaatau na tosina atu ai!

Ae e anoanoaʻi tagata e lē o maua ni ʻoa mai le tamaoaiga lea e olioli ai isi. O le telē o le eseesega o le tamaoaiga ma le mativa, na manatu ai le toʻatele ua iai se manaʻoga faanatinati e ao ona foʻia le mativa. Na taʻua i le mekasini o le Veja i Pasili: “I le tausaga lenei [2005], e ao ona avea le taua ina ia foʻia le mativa ma mataupu tāua e talanoaina e taʻitaʻi o le lalolagi.” Na lipotia mai foʻi e le Veja se polokalame fou e taʻua o le Marshall Plan, sa fuafua e fesoasoani i atunuu e sili ona matitiva, aemaise lava i Aferika. * Ae e ui ina taulau nei polokalame, na faaopoopo mai le mekasini: “Ua tele foʻi ni masalosaloga po o le a iai ni iʻuga lelei. Afai e faatalatū le tele o atunuu e fai ni foaʻi, o lona uiga e māfua ona e seāseā oo le tupe i ē na fuafua e ave i ai.” O le mea e faanoanoa ai, ona o faiga piʻopiʻo ma faatulagaga lavelave, e lē oo ai se vaega tele o tupe ia na saunia e malo, faalapotopotoga faavaomalo, ma tagata, i ē o loo matuā manaʻomia lea tupe.

Na silafia e Iesu o le mativa o se faafitauli o le a faaauau pea. Na ia fetalai: “Tou te nonofo pea ma ē matitiva.” (Mataio 26:11) Po o lona uiga ea la o le a iai pea le mativa i le lalolagi? Pe e iai se mea e fai e faaleleia ai le tulaga mativa? O le ā se mea e fai e Kerisiano e fesoasoani ai i ē matitiva?

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 2 Ua suia le igoa.

^ pala. 5 O le Marshall Plan, o se polokalame i le Iunaite Setete na faia e fesoasoani i le faaleleia o le tamaoaiga o Europa, ina ua uma le Taua Lona Lua a le Lalolagi.