Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Loo Auauna Faamaoni iā Keriso le Tupu

O Loo Auauna Faamaoni iā Keriso le Tupu

O Loo Auauna Faamaoni iā Keriso le Tupu

“Ua foaʻiina atu iā te ia le pule, ma le viiga, ma le malo, ina ia auauna iā te ia o nuu uma, ma atu nuu, ma gagana eseese.”—TANIELU 7:14.

1, 2. E faapefea ona tatou iloa, e leʻi maua e Keriso le pule atoatoa o le Malo i le 33 T.A.?

O AI se pule ua mafai ona maliu mo ona tagatānuu, ona toe soifua mai lea e pule o se tupu? O ai se tupu ua soifua i le lalolagi, ma iʻu ai ina faatuatuaina ma faamaoni atu ona tagatānuu iā te ia, ona toe pule mai lea i le lagi? E na o le pau lē e mafai ona faia nei mea ma le tele o isi mea, o Iesu Keriso. (Luka 1:32, 33) I le Penetekoso o le 33 T.A., ina ua mavae le maliu o Keriso, ma toetū, ma afio aʻe i le lagi, ona tofia lea o ia e le Atua ma “tuuina atu o ia e fai ma ulu o mea uma lava mo le ekalesia.” (Efeso 1:20-22; Galuega 2:32-36) I lenā taimi, na amata ai ona pule Keriso, ae i se tulaga e leʻi matuā atoatoa. O uluaʻi tagatānuu na ia pule ai, o Kerisiano faauuagagaina, lea e fai aʻe ai le Isaraelu faaleagaga, po o “le Isaraelu o le Atua.”—Kalatia 6:16; Kolose 1:13.

2 Toetoe 30 tausaga talu ona mavae lenā Penetekoso i le 33 T.A., na toe faamautinoa mai ai e Paulo le manatu faapea, sa leʻi maua i lenā taimi e Keriso le pule atoatoa o le Malo, ae sa nofo “i le itu taumatau o le Atua, . . . o loo faatalitali atu ai pea, seʻia avea i latou o ē fai o ia mo latou fili ma mea e tū ai ona aao.” (Eperu 10:12, 13) Ma, pe tusa o le tausaga e 96 T.A., na vaaia ai e le aposetolo matua o Ioane i se faaaliga, le Alii Pule Silisili Ese o Ieova, o loo ia faanofotupuina Keriso Iesu e fai ma Tupu o le Malo faalelagi ua faatoʻā faavaeina. (Faaaliga 11:15; 12:1-5) I lo tatou tulaga o iai nei i le faagasologa o mea, ua mafai ai ona matuā faamautinoaina, o le 1914 na amata ai ona pule Keriso e fai ma Tupu Faa-Mesia i le lagi. *

3. (a) O le ā le isi vala fou o le tala lelei o le Malo lea na talaʻia talu mai le 1914? (e) O ā fesili tatou te ono fesiligia ai i tatou lava?

Ioe, talu mai le 1914, ua faaopoopo atu ai se isi vala fou mataʻina i le tala lelei o le Malo. Ua pule nei Keriso o se Tupu o le Malo faalelagi o le Atua, e ui o loo faatino “i totonu o ē ita [iā te ia].” (Salamo 110:1, 2; Mataio 24:14; Faaaliga 12:7-12) E lē gata i lea, i le lalolagi aoao o loo matuā talisapaia ai lana pule e ona tagatānuu faamaoni, i le faia o so latou sao i se polokalame tau aʻoaʻoga a le Tusi Paia i le lalolagi aoao sa leʻi faapea ona iai muamua. (Tanielu 7:13, 14; Mataio 28:18) O Kerisiano faauuagagaina, po o “tagata o le malo,” o loo auauna i latou o ni ‘sāvali a Keriso.’ Ua lagolagoina faamaoni i latou e se aofaʻiga tele o “isi mamoe” a Keriso, o loo galulue o ni avefeʻau a le Malo o le Atua. (Mataio 13:38; 2 Korinito 5:20; Ioane 10:16) E oo lava i lenā tulaga, e manaʻomia ona tatou iloilo totoʻa po o tatou amanaʻia moni le pule a Keriso. Po o tatou faamaoni atoatoa atu iā te ia? E faapefea ona tatou faamaoni atu i se Tupu o loo pule mai le lagi? A o leʻi taliina na fesili, seʻi o tatou talanoa muamua, po o ā māfuaaga tatou te faamaoni atu ai iā Keriso.

O Ona Uiga ua Naunau ai Tagatānuu e Faamaoni iā te Ia

4. O le ā na faataunuu e Iesu i lana faiva i le lalolagi, a o iai o Lē na tofia e avea mulimuli ane ma Tupu?

4 Ua tatou faamaoni iā Keriso, ona o lo tatou talisapaia o mea na ia faia, aemaise ona uiga mataʻina. (1 Peteru 1:8) A o iai i le lalolagi, na faaalia e Iesu o Lē na tofia e avea mulimuli ane ma Tupu, sina faatinoga itiiti o mea o le a ia faia pe a oo i le taimi atofaina a le Atua e pule ai i le lalolagi aoao. Sa ia fafaga i ē na matelāina. Na ia faamālōlō i ē mamaʻi, o ē tauaso, o ē lē atoatoa le mālosi, o ē tutuli, ma ē na gūgū. Na ia toe faatutū mai foʻi nisi o i latou na maliliu. (Mataio 15:30, 31; Luka 7:11-16; Ioane 6:5-13) O le isi mea e lelei ai le malamalama i le soifuaga o Iesu a o iai i le lalolagi, ua mafai ai ona tatou iloa ona uiga pe a avea ma Pule i le lumanaʻi, aemaise lona alofa faataulaga. (Mareko 1:40-45) E faatatau i lenā manatu, na lipotia mai upu a Napoleone Ponapate e faapea: “Sa faavaeina emepaea a Alesana, Kaisara, Salemani, atoa foʻi ma aʻu; o le ā na faavae ai le faataunuuina o a matou galuega tetele? O le malosi faavaegāʻau. Ae na o Iesu Keriso lava na faavae lona malo i le alofa, ma e oo mai i le asō, e faitau miliona tagata o loo fia maliliu pea mo ia.”

5. Aiseā na naunau ai tagata i uiga o Iesu?

5 O le agamalu ma le lotomaulalo o Iesu, na avea ai ana aʻoaʻoga faalaeiau ma ona uiga agalelei, o se mālōlōga i agaga o i latou na mafatia i omiga ma avega mamafa. (Mataio 11:28-30) Sa saʻoloto tamaiti e ō atu iā te ia. O tane lotomaulalo ma magafagafa sa naunau e fia avea mona soo. (Mataio 4:18-22; Mareko 10:13-16) O ona uiga magafagafa ma le faaaloalo, na naunau ai le toʻatele o fafine amio Atua e faamaoni iā te ia. Ma o nisi o nei fafine sa faaalu o latou taimi, le malosi, ma a latou meafaitino, e tausi ai o ia a o faatino lana faiva.—Luka 8:1-3.

6. O ā lagona tigā alofa o Iesu na faaalia ina ua maliu Lasalo?

6 Na faaalia e Keriso nisi o ona uiga sili ona tigā alofa, ina ua maliu lana uō o Lasalo. Sa lē mataofia ona lagona ootia i mafatiaga o Maria ma Mareta, ma “tagi” ai. Na “ātu lava o ia,” o lona uiga na matuā mafatia lona loto ma faanoanoa, e ui sa ia silafia o lea o le a ia toe faatūina mai Lasalo. Ioe, o le alofa mutimutivale o Iesu, na ia faatino ai lona mana mai le Atua ma faatū aʻe ai Lasalo mai le oti.—Ioane 11:11-15, 33-35, 38-44.

7. Aiseā ua talafeagai ai ona tatou faamaoni iā Iesu? (Tagaʻi foʻi i le pusa i le itulau 31.)

7 Tatou te matuā maofa ma faaaloalogia le malosi o le alofa o Iesu mo le mea tonu, ma lona ʻinoʻino i uiga pepelo ma le amioleaga. E faalua ona ia faia ni gaoioiga loto tele e tutuli ese ai tagata faatauʻoa matapeʻapeʻa mai le malumalu. (Mataio 21:12, 13; Ioane 2:14-17) A o soifua foʻi o se tagata i le lalolagi, sa oo iā te ia ituaiga uma o puapuaga, ma tofo totino ai i omiga ma faafitauli o loo tatou aafia ai. (Eperu 5:7-9) Na malamalama foʻi Iesu i faalogona o se tagata e afaina fua ona o feitagaʻiga ma faiga lē tonu. (Ioane 5:15-18; 11:53, 54; 18:38–19:16) I le iʻuga, sa ia loto tele e talia se maliu sili ona matagā, ina ia faataunuu le finagalo o lona Tamā, ma foaʻi mai le ola e faavavau i ona tagatānuu. (Ioane 3:16) Pe lē faagaeetia ea oe i nei uiga o Keriso, e te auauna faamaoni ai pea iā te ia? (Eperu 13:8; Faaaliga 5:6-10) Ae o le ā e manaʻomia ina ia avea ai ma tagatānuu a Keriso le Tupu?

Ina ia Agavaa o se Tagatānuu

8. O le ā e manaʻomia mai tagatānuu a Keriso?

8 Mafaufau i le faatusatusaga lenei: Ina ia avea ma tagatānuu o se isi atunuu, e masani ona aofia ai le ausia o ni agavaa autū. Atonu e manaʻomia le avea o se tagata e lelei le talaaga, ma o loo lelei lona soifua mālōlōina. E faapena foʻi i tagatānuu a Keriso, e manaʻomia ona maualuluga a latou tapulaa o amioga tatau, ma ia lelei le itu faaleagaga.—1 Korinito 6:9-11; Kalatia 5:19-23.

9. E faapefea ona tatou faaalia o loo tatou faamaoni atu iā Keriso?

9 Ua talafeagai foʻi le tāpā mai e Iesu Keriso o le faamaoni atu o ona tagatānuu iā te ia ma lona Malo. Latou te faaalia lenā faamaoni i le ola e ōgatusa ma mea na ia aʻoaʻo mai, a o soifua i le lalolagi o Lē o le a avea mulimuli ane ma Tupu. O lona uiga, e latou te muaʻi saʻilia le Malo ma le faia o le finagalo o le Atua, na i lo le saʻilia o meafaitino. (Mataio 6:31-34) E latou te matuā taumafai foʻi e faaatagia atu uiga o Keriso, e oo lava i taimi e matuā tofotofoina ai. (1 Peteru 2:21-23) O loo faataʻitaʻi foʻi tagatānuu a Keriso i lana faaaʻoaʻoga, i lo latou tausolomua e faia mea lelei i isi.—Mataio 7:12; Ioane 13:3-17.

10. E faapefea ona faaalia le faamaoni iā Keriso i (a) le aiga ma (e) le faapotopotoga?

10 E faaalia foʻi e soo o Iesu lo latou faamaoni iā te ia, i le atagia atu o ona uiga i totonu o le aiga. Mo se faataʻitaʻiga, e iloa le faamaoni o tane i lo latou Tupu faalelagi, pe a latou faaalia uiga o Keriso i le auala e feutagaʻi ai ma a latou avā ma fanau. (Efeso 5:25, 28-30; 6:4; 1 Peteru 3:7) E iloa le faamaoni o avā iā Keriso, i a latou amioga mamā ma faaali “le loto agamalu ma le filemu.” (1 Peteru 3:1-4; Efeso 5:22-24) E faamaoni fanau iā Keriso, pe a latou faaaʻoaʻo i lona usiusitai. A o talavou Iesu, sa gauaʻi pea i ona mātua e ui sa lē lelei atoatoa i laʻua. (Luka 2:51, 52; Efeso 6:1) O loo taumafai faamaoni tagatānuu a Keriso e faataʻitaʻi iā te ia, i lo latou “fealofani, [ma] alolofa i le ʻau uso” ma lo latou “mutimuti vale i le alofa.” Latou te taumafai e faapei o Keriso, “ia agalelei; [e lē] taui atu le leaga i le leaga, po o le agatele mai i le agatele atu.”—1 Peteru 3:8, 9; 1 Korinito 11:1.

O ni Tagatānuu e Tausi Tulafono

11. O ā tulafono e gauaʻi atu i ai tagatānuu a Keriso?

11 O ē fia avea ma tagatānuu o se atunuu e tatau ona usitai i tulafono a lenā atunuu. E faapena foʻi i tagatānuu a Keriso, e tatau ona gauaʻi atu i “le tulafono a Keriso,” i le ola e ōgatusa ma aʻoaʻoga uma ma poloaʻiga a Iesu. (Kalatia 6:2) Aemaise lava, lo latou faamaoni e ola e tusa ma “le tulafono silisili” o le alofa. (Iakopo 2:8) O le ā e aofia ai i nei tulafono?

12, 13. E faapefea ona tatou gauaʻi faamaoni i “le tulafono a Keriso”?

12 E iai foʻi vaivaiga ma masei o tagatānuu a Keriso. (Roma 3:23) O le pogai lenā e manaʻomia ai ona latou ati aʻe pea “le alofa faamaoni i le ʻau uso” ina ia ‘matuā fealofani ai mai le loto naunau.’ (1 Peteru 1:22) “Pe afai ua agaleagaina se tasi e se tasi,” e usitaia ma le faamaoni e Kerisiano le tulafono a Keriso, i lo latou “fefaapalepaleaʻi, ma ia fefaamagaloaʻi.” O le faia faapea o le a latou lē amanaʻia ai vaivaiga ae saʻili māfuaaga e tumau ai pea ona fealofani. Pe e te lē fiafia ea i lou iai faatasi ma i latou o loo gauaʻi faamaoni i lo tatou Tupu, ma faaofuina ai i latou i le alofa, o le ‘fusi e atoatoa ona lelei ai’?—Kolose 3:13, 14.

13 Na faamatala foʻi e Iesu, o le alofa sa ia faaalia, e sili mamao atu na i lo le alofa o loo masani ona fefaaaliaʻi e tagata. (Ioane 13:34, 35) Afai tatou te alolofa na o ē alolofa mai iā i tatou, e tatou te lē o faia la le “mea sili.” Lona uiga e lē o atoa lo tatou alofa. Na ʻaiʻoi mai Iesu ia tatou faataʻitaʻi i le alofa o lona Tamā, e ala i lo tatou alolofa atu e oo lava i ē ita ma faasauā mai iā i tatou. (Mataio 5:46-48) O le alofa lenei ua mafai ai foʻi e tagatānuu o le Malo ona faaauau pea ma le faamaoni i la latou galuega autū. O le ā lenā galuega?

Ua Tofotofoina le Faamaoni

14. Aiseā e tāua tele ai le galuega talaʻi?

14 Ua iai nei i tagatānuu o le Malo o le Atua le galuega e sili ona tāua, o le “molitino atu [o] le malo o le Atua.” (Galuega 28:23) E tāua tele le faia faapea, auā o le a faamamaluina e le Malo Faa-Mesia le pule silisili aoao a Ieova. (1 Korinito 15:24-28) O le tatou talaʻia o le tala lelei, o le a maua ai e tagata o faalogologo mai le avanoa e avea ai ma tagatānuu o le Malo o le Atua. E lē gata i lea, o le auala e tali mai ai tagata i lenā feʻau, o le a faavae pe fua i ai le faamasinoina o i latou e Keriso le Tupu. (Mataio 24:14; 2 Tesalonia 1:6-10) Lona uiga, o le auala sili tatou te faamaoni ai iā Keriso, o le usitai lea i lana poloaʻiga e taʻu atu i isi le tala lelei o le Malo.—Mataio 28:18-20.

15. Aiseā ua tofotofoina ai le faamaoni o Kerisiano?

15 E taumafai malosi Satani e taofi le galuega talaʻi; e oo foʻi i taʻitaʻi faaletagata, latou te lē amanaʻia le pule a Keriso mai le Atua. (Salamo 2:1-3, 6-8) O lea na lapataʻia ai e Iesu ona soo: “E lē sili le auauna i lona alii. Afai ua latou faasauā mai iā te aʻu, e faasauā foʻi iā te outou.” (Ioane 15:20) O lea la, o loo auai soo o Keriso i se taua faaleagaga, lea e tofotofoina ai lo latou faamaoni.—2 Korinito 10:3-5; Efeso 6:10-12.

16. E faapefea ona totogi atu e tagatānuu o le Malo “mea a le Atua i le Atua”?

16 Ae peitaʻi, e faamaoni pea tagatānuu a le Malo o le Atua i lo latou Tupu e lē o vaaia, ae i le taimi e tasi e faaaloalo foʻi i pule faaletagata. (Tito 3:1, 2) Na fetalai Iesu: “Inā avatu ia o mea a Kaisara iā Kaisara; ia avatu foʻi mea a le Atua i le Atua.” (Mareko 12:13-17) Lona uiga, e usiusitai tagatānuu a Keriso i tulafono a atunuu pe a lē feteenaʻi ma tulafono a le Atua. (Roma 13:1-7) Peitaʻi, ina ua lē faaaloalo le faamasinoga sili a Iutaia i tulafono a le Atua i le poloaʻia o soo o Iesu e taofi la latou talaʻiga, na maumauaʻi soo o Iesu ma faapea atu ma le faaaloalo, e sili ona latou ‘anaana i le Atua i lo tagata.’—Galuega 1:8; 5:27-32.

17. Aiseā e mafai ai ona tatou loto tetele e faafetaiaʻia tofotofoga o lo tatou faamaoni?

17 E mautinoa e matuā manaʻomia e tagatānuu a Keriso le loto tele ina ia faamaoni ai pea i lo latou Tupu a o fesagaʻi ma sauāga. E ui i lea, na fetalai Iesu: “Amuia outou pe a latou upu leaga, ma faasauā iā te outou, ma latou tuuaʻiina pepelo outou i mea leaga uma ona o aʻu. Ia outou olioli ma fiafia lava; auā o i le lagi lo outou taui e tele.” (Mataio 5:11, 12) Na faamaonia e uluaʻi soo o Keriso le moni o na upu ona o mea na oo iā i latou. E oo lava i taimi na sasaina ai ona o le talaʻia pea o le Malo, sa latou olioli lava “ina ua taʻuaogāina i latou ia faaleagaina ona o lona suafa. Ua lē mapu foʻi i latou i aso uma ona aʻoaʻo atu, ma talaʻi atu i le malumalu, ma lea fale ma lea fale le tala lelei o Iesu le Keriso.” (Galuega 5:41, 42) Ua tatau ona faamālō atu iā te outou, a o tou faaalia lea lava uiga o le faamaoni, ma onosaʻia faigatā, o maʻi o le tino, ni faanoanoaga, po o teteega.—Roma 5:3-5; Eperu 13:6.

18. O le ā ua faaalia e fetalaiga a Iesu na fai atu iā Ponotio Pilato?

18 A o iai pea Iesu i lona tulaga o Lē ua tofia e avea mulimuli ane ma Tupu, sa ia faamatala atu i le kovana Roma o Ponotio Pilato e faapea: “E lē mai le lalolagi nei loʻu malo; afai ana mai le lalolagi nei loʻu malo, po ua tau aʻu auauna, ina neʻi tuuina atu aʻu iā Iutaia; a o lenei, e lē mai iinei loʻu malo.” (Ioane 18:36) O lona uiga, e lē sii taua tagatānuu o le Malo faalelagi i so o se tagata, e lē faia foʻi sa latou vaega i so o se feteenaʻiga o loo fai e tagata. O le faamaoni i le “Alii o le Filemu,” latou te matuā solitū aʻiaʻi ai i mataupufai fevaevaeaʻi a le lalolagi.—Isaia 2:2-4; 9:6, 7.

Faamanuiaga e Faavavau mo Tagatānuu Faamaoni

19. Aiseā e mafai ai ona faatalitali ma le mautinoa tagatānuu a Keriso i le lumanaʻi?

19 O loo faatalitali ma le mautinoa tagatānuu faamaoni a Keriso le “Tupu o tupu,” i le lumanaʻi. Latou te naunautaʻi e tatalia le toe o se aga, ona faaalia mai lea o lona mana tautupu. (Faaaliga 19:11–20:3; Mataio 24:30) O le vaega totoe o ē faamaoni ma faauuagagaina o “tagata o le malo,” o loo tulimataʻi atu i lo latou tofi tautele o ni tupu faatasi ma Keriso i le lagi. (Mataio 13:38; Luka 12:32) A o “isi mamoe” faamaoni a Keriso, o loo tulimataʻi atu i le taimi e folafola mai ai e lo latou Tupu lana faamanuiaga: “O mai ia, o outou ua faamanuiaina e loʻu Tamā, ia fai mo outou tofi le [nofoaga faa-Parataiso i le lalolagi o le] malo ua saunia mo outou talu ona faavaeina le lalolagi.” (Ioane 10:16; Mataio 25:34) Tau ia o le a maumauaʻi tagatānuu uma o le Malo, e auauna pea ma le faamaoni iā Keriso le Tupu.

[Faamatalaga pito i lalo]

Pe Mafai Ona E Faamatala?

• Aiseā ua ono ma tatau ai ona tatou faamaoni iā Keriso?

• Ua faapefea i tagatānuu a Keriso ona faaalia lo latou faamaoni iā te ia?

• Aiseā tatou te mananaʻo ai e faamaoni iā Keriso le Tupu?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Pusa i le itulau 31]

ISI UIGA MATAʻINA O KERISO

Lē faailoga tagataIoane 4:7-30.

Alofa mutimutivaleMataio 9:35-38; 12:18-21; Mareko 6:30-34.

Alofa faataulagaIoane 13:1; 15:12-15.

FaamaoniMataio 4:1-11; 28:20; Mareko 11:15-18.

Tigā alofaMareko 7:32-35; Luka 7:11-15; Eperu 4:15, 16.

FetuutuunaʻiMataio 15:21-28.

[Ata i le itulau 29]

O lo tatou fealofani ua tatou gauaʻi atu ai ma le faamaoni i “le tulafono a Keriso”

[Ata i le itulau 31]

Po o uunaʻia oe e uiga o Keriso ina ia e auauna ai ma le faamaoni iā te ia?