Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Se Taumafaiga Lē Fefe e Faatāua le Tusi Paia

Se Taumafaiga Lē Fefe e Faatāua le Tusi Paia

Se Taumafaiga Lē Fefe e Faatāua le Tusi Paia

Na maliu o ia i laufanua mālūlū i sasaʻe o Saiperia. Na faia ni pepelo e faaleaga ma faamatagā ai lona igoa. E manatu nisi, o ia o se tasi o poutū i le uunaʻia o le atamai faaleagaga o ona uso Eleni. O le suafa o lenei paeonia lea ua lē o toe amanaʻia, o Sofimo (Seraphim). O ana taumafaiga lē fefe e faatāua le Tusi Paia, o se vala na taʻitaʻia atu i lona maliu.

NA SOIFUA Sofimo i le vaitaimi a o avea Eleni ma vaega o le emepaea a se emeperoa e suafa iā Otomani (Ottoman). Na faamatala e se alii polofesa o le lotu Orthodox Eleni, o Siaosi Matalino (George Metallinos) e faapea, sa iloga lenā vaitaimi i le “lē lava o ni aʻoga talafeagai” ma le “lē lelei o ni aʻoaʻoga a le toʻatele o tagata,” e aofia ai foʻi ma taʻitaʻi lotu.

Na iai se eseesega tele i le va o le Koini (Koine) faa-Eleni ma le gagana Eleni sa tautatala ai tagata i le vaitaimi o Sofimo, faatasi ma isi ona gagana eseese. Na faasolo ina matuā telē lenā eseesega, ma iʻu ai ina lē mafai e tagata sa leʻi aʻoʻoga, ona toe malamalama i le Koini, le gagana na tusia ai Tusitusiga Kerisiano Eleni. O le iʻuga o lenā vevesi, na filifili le lotu e faaaogā le Koini faa-Eleni, o se gagana faigatā tele ma fenumiaʻi.

O le vaitaimi lenā pe tusa o le 1670, na fanau ai Stephanos Ioannis Pogonatus, mai se aiga lauiloa i le motu o Lesbos, i Eleni. E matitiva tele le motu, ma sa taatele i tagata le lē iloa tusitusi ma faitau tusi. O le lē maua o ni aʻoaʻoga na iʻu ai ina ave Setefano (Stephanos) e aʻoaʻo ana aʻoaʻoga amata i se monaseri po o le nofoaga o monike na iai i inā. Na faauu lava a o talavou, e avea ma tiakono o le Lotu Orthodox a Eleni, ma faaigoa ai loa, o Sofimo.

O le naunau tele e saʻili le poto, na māfua ai lava ona oo atu Sofimo i Konesetanepole (ua igoa nei o Istanbul, i Take) pe tusa o le tausaga e 1693. O ona tomai na iʻu ai ina faaaloalogia o ia e tagata taualoa o Eleni. E leʻi umi, ae auina atu o ia e se tasi o faalapotopotoga a Eleni, e avea ma amepasa i le tupu o Petelo le Sili (Peter the Great) o Rusia. O le malaga lenā i Rusia, na oo atu ai Sofimo i le tele o vaipanoa o Europa, lea na ia mātauina ai le tele o tū ma mafaufauga eseese i suiga faalotu ma le faafilosofia. I le 1698, na malaga atu Sofimo i Egelani ma masani atu ai i ni tagata iloga i Lonetona ma Oxford. O inā na feiloaʻi atu ai i le Akiepikopō o Canterbury, le faaao o le Lotu Egelani, o se sootaga e mautinoa na mulimuli ane aogā iā Sofimo.

Lomiaina o se Tusi Paia

A o iai Sofimo i Egelani, na ia iloa ai e manaʻomia tele e tagata Eleni, se isi lomiga e faigofie ona malamalama ai o le “Feagaiga Fou” (Tusitusiga Kerisiano Eleni). Na faaaogā e Sofimo le faaliliuga a le monike o Maximus, ina ia amata ai ona lomia se lomiga e leai ni mea sesē ma faigofie ona malamalama. Sa matuā naunau i le amataina o lana galuega, ae leʻi umi ae uma le seleni na fuafua mo le galuega. Peitaʻi na folafola ane e le Akiepikopō o Canterbury lana fesoasoani tau tupe. O inā na loto tele ai Sofimo ma faatau loa pepa mo le lomiga ma fai feutagaʻiga ma se tagata e lolomia lana galuega.

Peitaʻi, na gata mai le mamao o mea na mafai ona lolomi, i le ʻafa muamua o le Evagelia a Luka. Ona o suiga faapolotiki na iai i Egelani, na toe faamuta ai e le Akiepikopō o Canterbury lana fesoasoani tau seleni. E leʻi foʻi ai Sofimo ae ua saʻili atu i nisi o tagata maumea e lagolagoina lana galuega, ma iʻu ai lava ina mafai ona lolomi lana toe teuteuga o le Feagaiga Fou i le 1703. O se vaega o le tau o le galuega na totogi e se faalapotopotoga e taʻua o le Sosaiete mo le Faasalalauina o Evagelia i Isi Gagana.

O le faaliliuga tuai a Maximus lea e lua ona tusi, sa aofia ai ma le uluaʻi tusitusiga Eleni, ma na matuā telē ma mamafa. Ae o le lomiga o le toe teuteuga a Sofimo sa ia faaaogā ai ituaiga mataʻitusi ninii; na o le faaliliuga fou faa-Eleni na aofia ai, ma sa manifinifi atu ma taugofie foʻi.

Na Tupu ai se Vevesi

Na taʻua e le polofesa o Siaosi Matalino e faapea: “E mautinoa sa faamalieina e lenei lomiga toe faafou se manaʻoga moni o tagata. Na pau le faalētonu, ua faaaogā e Sofimo lenā avanoa na te faitioina ai se vaega o taʻitaʻi lotu na tetee i le faaliliuina o le [Tusi Paia].” Na matuā lilivau taʻitaʻi lotu ina ua taʻua e Sofimo i ana upu tomua e faapea, o lana lomiga ‘sa fai faapitoa mo se lelei o nisi patele ma ni failotu patino na lē malamalama i le Koini a Eleni. Ae o le fesoasoani a le Agaga Paia Silisili e mafai ai ona latou faitau ma malamalama i se feʻau mai uluaʻi tusitusiga, ma mafai ai ona faaoo atu lenā feʻau i Kerisiano lautele.’ (The Translation of the Bible Into Modern Greek—During the 19th Century) O le gaoioiga lenā a Sofimo na iʻu ai ina aafia i feteenaʻiga sa iai i tulaga tofi maualuluga a le lotu Orthodox Eleni, e māfua lava i le faaliliuga o le Tusi Paia.

O le isi itu o le feteenaʻiga, sa faia aʻe iā i latou na ioe e tatau ona malamalama tagata i le Tusi Paia ina ia faaleleia o latou tulaga faaleagaga ma tau amio. Na latou manatu foʻi e tatau i taʻitaʻi lotu ona faaleleia atili lo latou lava malamalama i le Tusi Paia. E lē gata i lea, sa manatu foʻi tagata o ē lagolagoina le faaliliuina o le Tusi Paia, e mafai ma e tatau ona faamatalaina upu moni o le Tusi Paia i so o se gagana.—Faaaliga 7:9.

O ē tetee i le faaliliuina o le Tusi Paia sa latou faaaogā le faamolemolega faapea, so o se toe teuteuga lava o le Tusi Paia, o le a lē maua lelei ai le saʻo atoatoa o manatu o iai, ma faalēaogā ai le pule a le lotu lea sa iai, i faaliliuga ma aʻoaʻoga. Ae o le mea moni lava, sa latou popole ina neʻi faaaogā e le lotu Porotesano le faaliliuga o le Tusi Paia e faasolosolo mālie mai ai lana pule i le lotu Orthodox a Eleni. E toʻatele taʻitaʻi lotu sa manatu, o lo latou tiute ina ia teena so o se taumafaiga e foliga mai o loo lagolago atu i le lotu Porotesano, e aofia ai taumafaiga e faamalamalama le Tusi Paia i tagata lautele. O le iʻuga, na avea ai le faaliliuina o le Tusi Paia ma mataupu autū i feteenaʻiga i le va o le lotu Porotesano ma le lotu Orthodox.

Sa leʻi mafaufau Sofimo e liliu ese mai le lotu Orthodox, peitaʻi sa ia matuā faaalialia le valea ma le faaituʻau o taʻitaʻi lotu na tetee iā te ia. I upu sa faatomua ai lana “Feagaiga Fou,” na ia tusi ai: “So o se Kerisiano e mataʻu i le Atua e manaʻomia ona ia faitauina le Tusi Paia” ina ia “avea ai o sē faaaʻoaʻo iā Keriso ma usitai i [lana] aʻoaʻoga.” Sa maumaututū Sofimo i lana mau e faapea, o le faasāina o le suʻesuʻeina o le Tusi Paia o se mea mai le Tiapolo.

Ua Oo Ane Sauāga

Ina ua oo le lomiga a Sofimo i Eleni, na faamaʻite ai le ita tele o le lotu. Sa faasāina lana lomiga. Na susunuina kopi o le faaliliuga, ma folafola le faateʻa ese mai le lotu o so o se tasi e maua o iā te ia pe faitauina se kopi o le faaliliuga. Na faasā e le faatamā o le lotu, o Kapeli III ona tufatufa solo atu le lomiga a Sofimo, ma ia taʻua faapea o se mea e lē talafeagai ma e leai se aogā.

E ui lava sa leʻi mū itiiti ai i inā le faamoemoe o Sofimo, ae na ia ioe ua tatau ona gaoioi ma le faautauta. Na faia e le lotu se taofiga aloaʻia, ae sa iai lava nisi taʻitaʻi lotu na latou talia lana faaliliuga. Sa taulau manuia o ia i le tufatufaina atu o lana lomiga. Peitaʻi e leʻi muta ai i inā a latou vevesiga ma tagata tetee.

Mea na Taʻitaʻia Atu ai i Lona Maliu

E lē gata sa taumafai Sofimo e tufatufa atu le Tusi Paia, ae na iʻu ina auai i ni gaoioiga fouvale ma faalotonuu. O lona lagolagoina o nei mea, na toe foʻi atu ai i Moscow i le tau māfanafana o le 1704. Na oo ina avea o ia ma faufautua sili iā Petelo le Sili, ma avea foʻi o se polofesa mo se vaitaimi, i le aʻoga o le Russian Royal Academy. Peitaʻi o le popole o Sofimo i se mea e ono tupu i lana faaliliuga, na toe foʻi ai i le 1705 i Konesetanepole.

Ina ua toe lolomi lana lomiga i lenā lava tausaga, na aveese ai e Sofimo ana upu faitio sa iai i le faatomuaga o lana uluaʻi lomiga. Na o sina faatomuaga faigofie lava na ia toe tusia, e faalaeiau ai le faitauina o le Tusi Paia. E telē se mamao na oo atu i ai le tufatufaina o lenei lomiga, ma e lē o iai se faamaumauga o nisi tetee na toe fai ane e le vasega o faatamā o le lotu.

Ae ui lava i lea, i le 1714 na tulaʻi mai ai se osofaʻiga malosi mai iā Alesana Helladius, o se tagata Eleni e faimalaga solo ma sa matuā tetee i le faaliliuina o le Tusi Paia. I lana tusi o le Status Præsens Ecclesiæ Græcæ (Le Tulaga ua Iai Nei le Lotu a Eleni), sa ia faitioina malosi ai le ʻaufaaliliu ma le toe faaupuina o le Tusi Paia. O le isi mataupu atoa o le tusi a Helladius sa faatatau atu iā Sofimo, ma ia taʻua ai Sofimo o se gaoi, ma o se tagata taufaavalea e lē iloa se mea, ma amio lē mamā. Pe na iai se faamaoniga o nei tuuaʻiga? Na taʻua e le tusitala o Stylianos Bairaktaris le manatu aloaʻia o le toʻatele o le ʻaufaitofā, ina ua ia faapea mai, o Sofimo ‘o se tagata e galue malosi, ma o lē na muaʻi āsā le ala o le malamalama,’ o lē na osofaʻia talu ai ua saosaoa atu lona malamalama na i lo le silafia o ē na latou vaitaimi faatasi. Peitaʻi, o le tusi lenā a Helladius na avea o se tasi o vala na taʻitaʻia atu ai i le mutaaga o le vaitaimi sousou mo Sofimo.

Na Matuā Masalomia

E oo ane i le taimi na toe taliu atu ai Sofimo i Rusia i le 1731, ua maliu Petelo le Sili, ma lē toe maua ai loa e le tiakono Eleni sona puipuiga mai se tasi i tulaga maualuluga. O le taimi lea o loo pule le emeperoa tamaʻitaʻi o Ana Ivanova (Anna Ivanovna), ma sa mataalia lenei emeperoa ina ia aua neʻi tulaʻi mai ni vevesi i lana nofoaiga. Iā Ianuari 1732, na salalau ai ni tala feaveaʻi i St. Petersburg e faapea, e iai se sipai Eleni o loo taumafai e tetee i faatulagaga a le emepaea. Ma o le sipai na masalomia, o Sofimo. Na puʻeina o ia ma auina atu mo ni suʻesuʻega i le monaseri i Nevsky. Sa iai i le monaseri se kopi o le tusi a Helladius lea e tuuaʻia ai Sofimo i ni soligatulafono eseese. E tolu ni tusitusiga a Sofimo sa taumafai e faamaonia atu ai le sesē o nei tuuaʻiga. E lima masina o faia pea suʻesuʻega, ma sa matuā faigatā iā Sofimo ona faamaonia lona lē sala, ona o le tele o tuuaʻiga ua masalomia ai o ia.

Talu ai e leai ni faamaoniga maumaututū o mea na tuuaʻia ai Sofimo, na lē faaoo ai le sala oti iā te ia. Ae ona o tuuaʻiga a Helladius, na mumusu ai taʻitaʻi o le malo e toe tatala i tua Sofimo. O le iʻuga, na faasalaina le tiakono Eleni e ala i le auina atu e faaaunuua mo le olaga atoa i Saiperia. Na taʻua o le iʻuga a le faamasinoga sa fua i moliaga o loo faamauina “i mea na lomia e le tusitala Eleni o Helladius.” Iā Iulai 1732, na taunuu atu ai Sofimo i le itu i sasaʻe o Saiperia, o loo saisai i filifili, ma lafoina i le falepuipui sili ona mataʻutia o Okhotsk.

Pe ā ma le tolu tausaga mulimuli ane, ae maliu loa Sofimo, ua lafoaʻia ma faagalogaloina. Atonu na iai ni taimi sa leʻi saʻo ai ma lē atamai nisi o ana filifiliga ma auala na gaoioi ai, peitaʻi o lana lomiga, o se tasi o le tele o faaliliuga o le Tusi Paia, o loo maua i aso nei i le gagana Eleni i ona pō nei. * O se tasi o na lomiga, o le faaliliuga sili ona malamalama gofie, le New World Translation of the Holy Scriptures, lea foʻi o loo maua i le tele o isi gagana. Tatou te lagona ai le loto faafetai, ona sa faasaosao mai pea e Ieova le Atua lana Afioga, ina ia maua e tagata i so o se vaipanoa le avanoa e “iloa lelei [ai] le upu moni”!—1 Timoteo 2:3, 4.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 26 Tagaʻi i le mataupu “Tauiviga mo se Tusi Paia i le Gagana Eleni Faaonapōnei,” i Le Olomatamata, o Novema 15, 2002, itulau 26-29.

[Ata i le itulau 12]

Petelo le Sili

[Faamatalaga i Ata i le itulau 10]

Ata: I faaaloaloga a le American Bible Society