Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Faatelega i Ituaiga Tagata Eseese o Uganda

Faatelega i Ituaiga Tagata Eseese o Uganda

Faatelega i Ituaiga Tagata Eseese o Uganda

O UGANDA, lea e i le ogatotonu o le Great Rift Valley o Aferika i Sasaʻe ma o loo kolosi ai le ekueta, o se atunuu e matagofie tele. E iai ona laufanua eseese, laau lauusiusi, ma meaola mananaia. E mālū lona tau ona o loo i atumauga maualuluga laugatasi o Aferika, ma mea maupuʻepuʻe matagofie lea e faitau selau maila le mamao i le mea e gata mai ai.

E lē tele ni atunuu e iai ni o latou vaipanoa e aisā ma toe vevela foʻi le tau, ae e faapena Uganda. E amata mai i tumutumu o atumauga o Ruwenzori i sisifo e ufitia i le kiona, e oo i vaipanoa e seāseā timu i sasaʻe. E iai a latou elefane, pafalō, ma leona. Ua avea atumauga ma togāvao ma mea e nonofo ai kolila, manukī, ma le silia i le 1,000 o ituaiga manufelelei eseese. Ua mafatia le tele o vaipanoa o le konetineta o Aferika i le lāmala ma le oge, ae ua faamanuiaina Uganda i vaitafe ma vaituloto, e pei o le vaituloto o Victoria, lea e lona lua le telē ma le mamā i le lalolagi. E tafe ese atu le alāvai i mātū o le vaituloto o Victoria, i le vaitafe o le Naila. E lētioa taʻua e Winston Churchill lenei atunuu o “le penina o Aferika”!

O Loo Iila “le Penina” i Aso Nei

Ae o le mea e sili ona tosina ai i Uganda, o ona tagata—e faaleuō, talimālō, ma e anoanoaʻi ituaiga tagata eseese. O lenei atunuu lea na uluaʻi taʻua o se atunuu “Kerisiano,” e faamatalaina faapea o se tuufaatasiga o tagata mai vaega ma aganuu eseese. I aso nei, e iloa lo latou eseesega i a latou tū ma laʻei.

E leʻi leva tele talu ona tali atu se vaega toʻatele o tagata Uganda i le tala lelei a le Tusi Paia, e uiga i le taimi o le a oo mai ai le filemu tumau i le lalolagi. (Salamo 37:11; Faaaliga 21:4) O se luʻi le faaoo atu o le feʻau i tagata uma, i se atunuu lea e tai tutusa lona faitau aofaʻi ma Peretania.

E toʻaitiiti lona amataga mai, ina ua faia le uluaʻi papatisoga o se tasi e avea ma Molimau tuuina atu a Ieova, i le vaituloto o Victoria i le 1955. Na mulimuli ane avea lenei “toʻaitiiti” ma toʻaafe i le 1992. Talu mai le 1955, o loo faaauau pea le faatelega. E ōgatusa lea ma upu faamāfanafana a le Atua: “O aʻu o Ieova, ou te faavave ona fai i ona lava aso.”—Isaia 60:22.

Foʻia le Eseese o Gagana

O le gagana aloaʻia le faa-Peretania, ma e tele ina faaaogā aemaise lava i aʻoga, peitaʻi e lē o le gagana lenā a le toʻatele o tagata Uganda. I le taumafai la e oo atu le tala lelei i tagata uma, na manatu ai Molimau a Ieova e faaaogā isi gagana autū. Na talafeagai lenei mea auā e silia i le 80 pasene o le 25 miliona o tagata, e nonofo i nuu maotua po o taulaga laiti, ia e tele ina faalagolago i la latou lava gagana mo fesootaʻiga i aso uma. O le oo atu i nei vaega e eseese uma gagana ma faamalieina manaʻoga faaleagaga o tagata, e tele taumafaiga e manaʻomia ai.

E ui i lea, na taumafai Molimau a Ieova e faamalie nei manaʻoga i le molimau atu i tagata i a latou lava gagana, ma faia ni taulimaga i gagana eseese. E fā gagana o loo galulue ai le matagaluega faaliliu i le ofisa lālā i le aai o Kampala: o le Acholi, Lhukonzo, Luganda, ma le Runyankore. E lē gata i lea, e toʻatele ē na auai i fonotaga faa-Kerisiano ia na faia i gagana eseese i le atunuu atoa, ma o ē na auai e faaluaina le aofaʻi o Molimau a Ieova o loo i Uganda. Ua faaalia manino i nei tulaga, o taumafaiga ia oo atu i vaega e eseese gagana, o loo saosaolaumea i le vave o le faatelega faaleagaga. Ae e lē na o le pau ai lenā.

E Taulamua Paeonia i le Galuega

Na fiafia faapotopotoga e lagolago tauiviga na faia i tausaga taʻitasi, pe tusa e tolu masina le umi lea na talaʻia ai oganuu maotua. (Galuega 16:9) Sa taulamua se aofaʻiga tele o ni paeonia talavou maelega, po o faievagelia faataimi atoa i lenei galuega. Na latou malaga i nofoaga maotua, o le tele lava e leʻi talaʻia muamua ai le tala lelei.

E toʻalua ni Molimau sa tofia o ni paeonia faapito mo masina e tolu i Bushenyi, o se tamaʻi taulaga i sisifo o Uganda. Sa la faatasi atu i se Molimau a Ieova e na o ia i lenā vaipanoa, e talaʻi ma faamaopoopo sauniga faa-Kerisiano. E leʻi atoa se masina, ae ua faia e lē aunoa e paeonia ni talanoaga faale-Tusi Paia ma tagata e 40, ma ua auai le toʻa 17 i sauniga a Molimau a Ieova. Na taʻua e paeonia: “O nisi sa tuu ai le polosiua O le ā e Manaomia e le Atua Mai ia i Tatou?, * na ō mai i lo ma fale i ni aso mulimuli ane, ma faasino mai itulau ua uma ona tusia ai a latou tali i fesili o loo i le polosiua. Na latou fia iloa pe na saʻo a latou tali.” I aso nei, o loo iai se faapotopotoga ma se Maota o Molimau a Ieova i lenā taulaga.

E toʻalua ni paeonia na malaga i se oganuu e i sisifo o Uganda, lea e leʻi talaʻia muamua ai le tala lelei. Na la tusi mai: “O loo matuā galala tagata mo upu moni o le Tusi Paia. I le tolu masina talu ona ma taunuu mai, na ma amata ma faia ni suʻesuʻega faale-Tusi Paia se 86.” E leʻi leva ae faatū ai se vaega o ni Molimau i lenā vaipanoa.

Isi ʻAufaigaluega Maelega i le Fanua

E ese mai paeonia maelega, e iai nisi ua tele tausaga o auauna. A o leʻi avea ma Molimau a Ieova, sa iai Paterika i le faaili a le vaegaʻau o vaalele a le taʻitaʻi Uganda o Idi Amin, o ia na te iliina se fagufagu. Ina ua mavae masina e ono talu le papatisoga o Paterika i le 1983, ona avea lea o se faifeʻau faataimi atoa. I aso nei, ua avea o ia ma ovasia femalagaaʻi e asia ma faalaeiauina faapotopotoga.

Na papatiso Makerita i le 1962. E ui ua sili atu i le 70 ona tausaga, ma o loo iai foʻi se faalētonu i lona suilapalapa e faigatā ai ona savali, ae na te faaaogā pe tusa e 70 itula i le masina e talanoa ai i le faamoemoe o le Tusi Paia i ona tuaoi. E na te tuu ni lomiga i se laulau i fafo o lona fale, ma amata ni talanoaga ma tagata feoaʻi e fia faalogo i le tala lelei, e uiga i se lalolagi fou filemu.

E 16 tausaga o saʻili e Simona o se faifaatoʻaga mai sasaʻe o Uganda le upu moni, ae i le 1995, na ia maua ai ni lomiga na lomia e Molimau a Ieova. O mea na ia faitauina, na oo ai iā te ia se naunautaʻiga e fia iloa atili le Malo o le Atua, ma le fuafuaga matagofie a Ieova mo le lalolagi. E leai ni Molimau i lo latou nuu o Kamuli, o lea na ia malaga ai i le pe tusa ma le 85 maila (140 kilomita) i Kampala e saʻili i latou. I aso nei, ua iai se faapotopotoga i lona nuu.

“Ua Matou ō Mai e Nonofo i Inei”

I le pei o isi vaipanoa i Aferika, e toʻatele e faatalitalia le iai o se nofoaga lelei mo tapuaʻiga a se vaega faalelotu. O le faafitauli tugā lenā na foliga o le a fetaiaʻi ma nisi faapotopotoga o Molimau a Ieova, auā e lē lava le seleni e fai ai se Maota talafeagai. E lē mafai e upu ona faamatala le loto faafetai o le ʻauuso, ina ua faia se polokalame mo le fausiaina o Maota o Molimau a Ieova i le lalolagi, i le taufaaiʻuiʻuga o le 1999. I le isi lima tausaga na sosoo ai, e 40 Maota mo sauniga a Molimau a Ieova na faia i Uganda. I aso nei, e toetoe o faapotopotoga uma ua iai la latou lava Maota talafeagai ma lelei. Ona o nei faugāfale, na atagia atu ai i tagata o ia vaipanoa e faapea: “Ua matou ō mai e nonofo i inei.” Ua fesoasoani le fausiaina o Maota i le faatelega.

E masani ona fai sauniga a se faapotopotoga toʻaitiiti i mātū o Uganda, i le paolo o ni mago tetele. Ina ua maua se fasi fanua, na vave le faagasologa o le galuega. Sa galulue uso o loo i faugāfale ma Molimau o le nuu e fau se Maota mo sauniga a Molimau a Ieova. Na maofa se tagata sa avea muamua ma faipule o le nuu i le galuega. Na ia ofo atu lona fale taavale e faaaogā mo a latou sauniga, seʻia māeʻa le fausiaina o le Maota o Molimau a Ieova. Na ia talia foʻi se suʻesuʻega faale-Tusi Paia ma sē e galue tauofo i le fausiaina o maota. Ua avea nei o ia ma tagata talaʻi maelega, e fiafia e tapuaʻi iā Ieova i lenā Maota fou o Molimau a Ieova!

I le fausia o se Maota mo sauniga a Molimau a Ieova i saute i sasaʻe o le atunuu, na uunaʻia ai sē e lelei lana lei piliki, i uiga faaleuō, alofa, ma le galulue soosootauau na ia mātauina i uso sa tauofo e fesoasoani i le galuega. A o faaiʻuiʻu le galuega, sa ia galue i se pō atoa ina ia saunia ai e uso le Maota mo le faapaiaina i le taeao na sosoo ai. O lana tala: “E na o outou lava tagata e alofa moni le tasi i le isi, o laʻu tala saʻo lava.”

E Ui i Faafitauli, ae na Iai Pea le Faatelega

Talu ai o lea ua uma ona talaʻia oganuu fou i Uganda, ua iai se faatelega i le aofaʻiga o Molimau ma le toʻatele o ē fiafia o loo aufaatasi ma faapotopotoga. Ae o se manaʻoga faanatinati, o le aofaʻiga tele o ē sulufaʻi na ō mai i Uganda. Ona o fetauaʻiga a atunuu tuaoi, na aafia ai foʻi ma tagata o Ieova. E mataʻina le auala o loo faaalia ai le faatuatua o Molimau o loo i nofoaga sulufaʻi iā Ieova. E manatua e se tasi sa maualuga lona tulaga i se malo tuaoi, ma sa fai foʻi sana vaega i le sauāina o Molimau ina ua faasā le galuega i lenā atunuu, le olaga sologa lelei sa olioli ai. Ina ua uma ona ia suʻesuʻe le Tusi Paia i se nofoaga o tagata sulufaʻi ma avea ma Molimau, na ia taʻua: “E leai se aogā o meafaitino ma se tulaga maualuga i lenei lalolagi. E ui ua ou mativa ma maʻi, ae ua sili atu nei loʻu olaga na i lo le taimi muamua. Ua ou iloa Ieova, ma ou te faafetai i le faaeaga o le tatalo. I le faaopoopo atu i le iai o loʻu faamoemoe mausalī mo le lumanaʻi, ua ou iloa le pogai tatou te fesagaʻia ai faafitauli i aso nei. Ua filemu nei loʻu mafaufau na i lo se isi lava taimi.”

Na taʻua e faatatau i Uganda, afai e te totō se laau i le eleele lafulemu i le afiafi, e oo atu i le taeao ua iai ona aa. O le faatelega faaleagaga i le atunuu, e faaalia ai e lafulemu foʻi le eleele faaleagaga. E tatou te faafetaia Ieova i lona aumaia o le taimi e aʻoaʻo ai isi ituaiga tagata eseese o Uganda i le Malo. Na faatusa e Iesu le tāua o le Malo i se “penina tau tele.” Ua tele tagata Uganda ua malamalama ai.—Mataio 13:45, 46.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 13 Lomia e Molimau a Ieova.

[Faafanua i le itulau 8]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

SUDAN

UGANDA

Vaitafe o le Naila

Kamuli

Tororo

Kampala

Bushenyi

Vaituloto o Victoria

KENYA

TANZANIA

RWANDA

[Ata i le itulau 9]

O paeonia toʻatolu mai le toʻatele o paeonia maelega

[Ata i le itulau 10]

Paterika

[Ata i le itulau 10]

Makerita

[Ata i le itulau 10]

Simona

[Ata i le itulau 10]

Tauaofiaga itumalo i Tororo

[Faamatalaga i Ata i le itulau 8]

Ata i tua: © Uganda Tourist Board