Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Sa‘ilia o le Malamalamaga Sa‘o

Sa‘ilia o le Malamalamaga Sa‘o

Saʻilia o le Malamalamaga Saʻo

“E LĒ taitai sili atu le valea i le poto,” o le faamatalaga lea a Laura Fermi, le avā a Enrico Fermi o sē e taʻutaʻua i le suʻesuʻeina o le natura o mea. O nisi atonu e lē ioe iai, e finau mai e lē leaga pe a e lē malamalama i se mea. Peitaʻi, e manatu le toʻatele e saʻo le faamatalaga, e lē na o vala faasaienisi ae i isi foʻi vala o le olaga. O le valea i se uiga faapea e lē iloa le upu moni, ua lē mautonu ai le toʻatele o tagata i le poto, amioga, ma le pōuliuli faaleagaga mo le tele o senituri.—Efeso 4:18.

O le pogai lenā ua saʻili ai e tagata popoto le malamalamaga saʻo. E latou te fia iloa le pogai ua tatou ola ai, ma le mea e tupu iā i tatou i le lumanaʻi. E tele auala eseese ua taumafai tagata e saʻilia ai le malamalamaga saʻo. Seʻi o tatou iloilo lelei nisi o na auala.

Pe Maua i se Lotu?

E tusa ai o uputuu a le lotu Puta, na matuā lē fiafia Siddhārtha Gautama, o lē na faavaeina le lotu Puta i mafatiaga o tagata ma le oti. Sa ia talosaga i faiaʻoga o le lotu Hinitū e fesoasoani iā te ia e saʻili “le ala o le upu moni.” Na fautua atu nisi faiaʻoga o le yoga, o se faiga e pulea ai gaoioiga, ma lē toe faia mea e loto i ai. Na iʻu ina filifili e Gautama se faiga e matuā manatunatu loloto ai ia lava, i le manatu o le auala lea e maua ai le malamalamaga saʻo.

Ua faaaogā e nisi fualaau faasāina e saʻili ai le malamalamaga saʻo. O se faaaʻoaʻoga i aso nei, ua faamatalaina e ni sui o le lotu Native American se laau e taʻua o le peyote, e iai sona vailaau e mafai ai e se tasi ona vaaia ni faaaliga, faapea o se “mea e faaalia mai ai le poto o loo nātia.”

Na talitonu le faifilosofia Falani o le senituri 18 o Jean-Jacques Rousseau, o so o se tasi e fesili ona o le fia iloa moni, e na te maua se faaaliga faaleagaga mai le Atua. E faapefea? E ala i le faalogo i le “mea ua fetalai mai ai le Atua i le loto.” Na taʻua e Rousseau, o lou lagona la i mea—le mea e taʻu atu e ou faalogona ma lou lotofuatiaifo iā te oe—o le a avea “o se taʻiala maufaatuatuaina i manatu lavelave nei o tagata.”—History of Western Philosophy.

Pe Maua i le Faaaogā Lelei o le Mafaufau?

E matuā tetee ē na ola faatasi ma Rousseau i lenā ituaiga talitonuga faalotu. O se faaaʻoaʻoga na manatu Voltaire, na i lo le maua e tagata o le malamalamaga saʻo mai lotu, o le pogai sili lea ua oo ai Europa i senituri o le valea, faiga faanuupō, ma le faailoga tagata, i le vaitaimi lea na taʻua e ni tusitala o talafaasolopito, o Augātupulaga o le Pogisa.

Na avea Voltaire ma vaega o se faalapotopotoga i Europa e taʻua o le Enlightenment. Na autasi ona sui i manatu o Eleni anamua—lea e faapea o le faaaogā lelei o le mafaufau o le tagata ma saʻiliʻiliga faasaienisi, o vala ia e maua ai le malamalamaga saʻo. Na manatu Bernard de Fontenelle o se isi sui o le faalapotopotoga, a saʻiliʻili le tagata lava ia, o le a taʻitaʻia atu i “se senituri lea o le a faatupulaʻia ai le malamalama, ma manatu ai i senituri muamua atu o ni senituri o le pogisa pe a faatusatusa atu i ai.”—Encyclopædia Britannica.

Ua na o ni faaaʻoaʻoga nei o le tele o manatu feteenaʻi i le auala e maua ai le malamalamaga saʻo. Pe e iai moni se “taʻiala maufaatuatuaina” e tatou te saʻili ai le mea moni? Seʻi o tatou iloiloina le mataupu o sosoo mai i le puna maufaatuatuaina o le malamalamaga saʻo.

[Ata i le itulau 3]

E eseese auala na saʻili ai e Gautama (Puta), Rousseau, ma Voltaire le malamalamaga saʻo