Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Mamalu Faaletagata—E Mafai Ona Maua e Tagata Uma

Mamalu Faaletagata—E Mafai Ona Maua e Tagata Uma

Mamalu Faaletagata—E Mafai Ona Maua e Tagata Uma

“E ao ona tatou faia se lalolagi fou—se lalolagi e sili atu ona lelei—lea o le a tumau ona faaaloalogia ai le mamalu faaletagata.”—PERESITENE O AMERIKA HARRY TRUMAN, SAN FRANCISCO, KALIFONIA, IUNAITE SETETE O AMERIKA, APERILA 25, 1945.

I TAUSAGA mulimuli ane o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, na talitonu le toʻatele e aʻoaʻoina e tagata mai le talafaasolopito ma maua ai “se lalolagi fou” e faamamaluina tagata uma. Na manatu faapena le peresitene o Truman. E faanoanoa lava, ona e matuā ese mea ua faaalia i aso nei. Ua lē amanaʻia pea le tulaga mamalu o tagata, ona o le aa o le faafitauli, e lē o tagata, ae o lo latou fili sili.

Le Aa o le Faafitauli

Ua taʻua i le Tusi Paia lenei fili o Satani le Tiapolo, o se agelu leaga na luʻia le aiā a le Atua e pule ai mai le amataga o le talafaasolopito o tagata. I le fesootaʻiga a Satani ma Eva i le faatoʻaga i Etena, o lona sini ia tosina ese tagata mai le auauna atu i Lē na Faia i latou. (Kenese 3:1-5) Seʻi mafaufau i iʻuga leaga na oo iā Atamu ma Eva ona o le lolo atu i le faatauanau a le Tiapolo! O le āuga vave o lo la lē usitai i tulafono a le Atua e tusa ai o le fua faasāina, o lo la ‘lalafi ai i luma o Ieova le Atua.’ Aiseā? Na taʻutino Atamu: “Ona ou fefe ai lea, auā ua ou lē lavalavā; ona ou lafi lea.” (Kenese 3:8-10) Na suia le faiā a Atamu ma lona Tamā i le lagi, ma lana vaaiga iā te ia lava. Sa ia māsiasi ma lē toe lagona le toʻafilemu i le silafaga a Ieova.

Aiseā o le a manaʻo ai le Tiapolo e vaai atu ua lē toe faamamaluina e Atamu ia lava? Auā na faia le tagata i le faatusa o le Atua, ma e fiafia Satani e vaai mai ua gaoioi le tagata i se auala e faamatagā ai le faaataga o le mamalu o le Atua. (Kenese 1:27; Roma 3:23) E fesoasoani lenei iā i tatou e iloa ai le pogai ua lofia ai le talafaasolopito o tagata i gaoioiga o le faalumaina. I le avea o le “atua o le lalolagi nei,” ua faaauiluma e Satani lenei agaga i “ona pō e pule ai le tasi tagata i le tasi, e leaga ai o ia lava.” (2 Korinito 4:4; Failauga 8:9; 1 Ioane 5:19) Po o lona uiga la ua mou atu e faavavau le mamalu talafeagai faaletagata?

E Faamamaluina e Ieova Ana Foafoaga

Seʻi toe manatu i tulaga i le faatoʻaga i Etena a o leʻi agasala Atamu ma Eva. Sa tele a la taumafa, galuega faamalieloto, ma le faamoemoe o le ola mālōlōina e faavavau mo i laʻua ma a la fanau. (Kenese 1:28) O vala uma o lo la iai, na faaalia ai le finagalo alofa faamamaluina o le Atua mo tagata.

Pe na suia le silafaga a Ieova i le tulaga mamalu o tagata ina ua agasala Atamu ma Eva? E leai. Sa ia manatu mamafa i lo la faalumaina ina ua lē lavalavā. Na saunia ma le alofa e le Atua “ofu paʻu” e sui ai titi laumati na la suʻia mo i laʻua. (Kenese 3:7, 21) Na i lo le tuu ai pea i lo la faalumaina, na feagai le Atua ma i laʻua i se tulaga faamamaluina.

Mulimuli ane, ina ua feutagaʻi Ieova ma Isaraelu, na ia alofa i ē ua mātua oti, fafine ua oti a latou tane, ma tagata ese—o sui o faalapotopotoga ua masani ona faileagaina. (Salamo 72:13) O se faaaʻoaʻoga, na taʻu atu i tagata Isaraelu e aua neʻi toe foʻi e ao mea o totoe i le fanua pe a selesele o latou togāsaito, olive, ma tovine. Na i lo lea, na faatonu atu le Atua o mea e totoe, e ao ona ‘tuu mo le tagata ese, ma lē ua aumatuā, ma le fafine ua oti lana tane.’ (Teuteronome 24:19-21) Ina ua usitaia nei tulafono, na lē toe iai se ʻaisi, ma maua ai ni galuega faamamaluina e oo lava i ē sili ona matitiva.

Na Faamamaluina e Iesu Isi

A o iai Iesu le Alo o le Atua i le lalolagi, na ia fiafia e faamamaluina isi. O se faaaʻoaʻoga a o iai i Kalilaia, na faalatalata atu iā te ia se tamāloa na matuā leaga lona lepela. E tusa ai o le Tulafono na tuu iā Mose, ina ia ʻalofia le aafia ai o isi, e ao ona valaau atu le lepela: “Ua leaga, ua leaga.” (Levitiko 13:45) Ae e leʻi valaau e le tamāloa se lapataʻiga a o ia sōsō atu iā Iesu. Na i lo lea, sa ia faapaʻū faō ma ʻaiʻoi iā Iesu: “Le Alii e, a e finagalo i ai, e mafai lava iā te oe ona faamamā iā te aʻu.” (Luka 5:12) Na faapefea ona tali atu Iesu? E leʻi otegia e Iesu le tamāloa i le solia o le Tulafono. Na te leʻi faatuatuanaʻi pe teena foʻi o ia. Na i lo lea, na ia faamamaluina le lepela e ala i le paʻi ma fetalai atu: “Ou te loto i ai; ia mamā oe.”—Luka 5:13.

I isi mea na tutupu, na faaalia e Iesu le mafai ona ia faamālōlō e aunoa ma le paʻi atu—mai se mea mamao. Ae i lenei tulaga, na ia filifili e paʻi i le tamāloa. (Mataio 15:21-28; Mareko 10:51, 52; Luka 7:1-10) Ona o le tamāloa sa “liloia i le lepela,” e lē taumatea ua tele tausaga e lē o toe paʻi se tasi iā te ia. Maʻeu la se faamāfanafanaina ina ua faatoʻā toe lagona le paʻi atu a se tagata! E mautinoa e na o le pau le mea na ia manaʻo ai, o le faamālōlō o lona lepela. Peitaʻi, o le auala na faamālōlō ai o ia e Iesu, e mautinoa sa fesoasoani e toe faafoʻisia ai se mea e sili atu—o le mamalu o le tamāloa. Faamata e talafeagai ona talitonu, e mafai ona iai i aso nei se manatu mamafa faapena mo le faamamaluina o isi? Afai e mafai, e faapefea la ona faaalia?

Le Tulafono e Faamamaluina Ai

Na taʻua e Iesu le faatonuga lea e manatu ai le toʻatele e sili ona lauiloa, e tusa ai o le va fealoaʻi ma tagata: “O mea uma foʻi tou te loto i ai ia faia e tagata iā te outou, ia faapea lava ona outou faia iā te i latou.” (Mataio 7:12) O lenei Tulafono Faaauro e pei ona masani ona taʻua ai, e uunaʻia ai se tasi e faaaloalo atu i se isi, i le manatu e toe faia mai faapea iā te ia.

E pei ona faaalia i le talafaasolopito, e lē faigofie ona faatatauina lenei tulafono—o le mea moni e masani ona tuufaafeagai. Na taʻua e se tamāloa lea o le a tatou faaigoa iā Herota: “O le mea moni e ese loʻu fiafia e faamāsiasi isi. E na o nai upu ae ou te tuu ai i latou i se tulaga atuatuvale, māsiasi, ma fetagisi ai i nisi taimi.” Ae na iai se mea na tupu na māfua ai ona suia le auala e feagai ai Herota ma isi. “Na amata ona asiasi mai ni Molimau a Ieova iā te aʻu. Pe a toe tepa i tua, ou te mā e mafaufau i tala sa ou faia ma le auala sa ou feagai ai ma i latou i nisi taimi. Ae latou te leʻi faavaivai ai, na faasolo mālie ona pāʻia loʻu loto i upu moni o le Tusi Paia ma uunaʻia ai e sui.” Ua avea nei Herota o se toeaina i le faapotopotoga Kerisiano.

O Herota, o se faamaoniga lea e iloa ai “o loo ola le afioga a le Atua, o loo matuā galue foʻi, o loo sili foʻi lona maai i pelu uma e faatau maai itu, o loo vaevae foʻi e oo lava i le vavaeeseina o le loto ma le agaga, o gaugātino foʻi ma aano o ivi, o loo faamasino foʻi i manatu ma filifiliga o le loto.” (Eperu 4:12) E iai le mana i le Afioga a le Atua e pāʻia ai le loto o se tasi ma suia ai ona mafaufauga ma amioga. O le faavae lenei i le faamamaluina o isi—o se faanaunauga mai le loto e fesoasoani na i lo le faatigā, e faamamalu na i lo le faalumaluma.—Galuega 20:35; Roma 12:10.

Toe Faafoʻisia le Mamalu Talafeagai

O le faanaunauga lava lea ua uunaʻia ai Molimau a Ieova e taʻu atu i isi le faamoemoe ofoofogia o le Tusi Paia. (Galuega 5:42) E leai se isi auala sili atu e faaalia ai le faaaloalo ma faamamaluina ai isi, na i lo le taʻu i ai o le “tala lelei.” (Isaia 52:7) E aofia i le “tala lelei” le ofuina o “le tagata fou,” lea o le a fasiotia ai le “tuʻinanauga leaga” e faamāsiasi ai isi. (Kolose 3:5-10) E aofia ai foʻi le fuafuaga a Ieova, ua lata ona aveesea tulaga ma amioga ua faoa ai le mamalu o tagata, atoa ai ma lē na faapogaia, o Satani le Tiapolo. (Tanielu 2:44; Mataio 6:9, 10; Faaaliga 20:1, 2, 10) E na o le pau lea o le taimi o le a iloa ai le mamalu o tagata uma, pe a “tumu le lalolagi i le malamalama o Ieova.”—Isaia 11:9.

E matou te valaaulia oe ia aʻoaʻoina lenei faamoemoe ofoofogia. O le aufaatasi ma Molimau a Ieova, o le a e silafia ai o le faatatauina o taʻiala o le Tusi Paia, e faamamaluina ai isi. O le a e aʻoaʻoina ai le auala ua lata ona aumaia ai e le Malo o le Atua ‘se lalolagi fou e sili atu ona lelei,’ lea o le a moni ai ‘le tumau ona faaaloalogia o le mamalu faaletagata’ e lē toe faataumaoia.

[Ata/Pusa i le itulau 6]

O le Faamaoni na Faamamaluina ai i Latou

I le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi, e silia i le 2,000 Molimau a Ieova na ave i falepuipui o le ʻau Nasi ona o o latou talitonuga. I le mātauina o le mataʻina o le auala na latou faamaoni ai, na taʻua e Gemma La Guardia Gluck, o lē na faapagota i Ravensbrück i lana tusi, O Laʻu Tala e faapea: “Na iai se taimi na faasilasila mai ai e leoleo nanā, so o se Tagata Aʻoga o le Tusi Paia e sainia se faamatalaga e taʻu ai ua ia lafoaʻia ona talitonuga, o le a faasaʻoloto ma lē toe sauāina.” Na ia tusi e tusa ai o ē na lē sainia le pepa: “Na sili iā i latou le sauāina pea ma faatalitali ma le onosai i le lalolagi fou.” Aiseā na latou tū mausalī ai? Na taʻua e Magdalena ua silia nei i le 80 ona tausaga, lea na taʻua i le amataga o le mataupu ua mavae atu: “O le faamaoni iā Ieova, sa sili atu ona tāua na i lo o se isi lava mea e faasaoina ai. O le faamamaluina, o lona uiga, ia faamaoni.” *

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 23 Mo se tala auʻiliʻili i le aiga o Kusserow, tagaʻi i Le Olomatamata faa-Peretania o Setema 1, 1985, itulau 10-15.

[Ata i le itulau 5]

Na faamamaluina e Iesu ē na ia faamālōlōina

[Ata i le itulau 7]

E faamamaluina e Molimau a Ieova isi e ala i le taʻu i ai o le “tala lelei”