Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

“I le Lalolagi e Pei Ona Faia i le Lagi”

“I le Lalolagi e Pei Ona Faia i le Lagi”

“I le Lalolagi e Pei Ona Faia i le Lagi”

“Ua faamaʻoti mai e le talitonuga Katoliko Mea Mulimuli e Fā: Oti, Faamasinoga, Seoli, Lagi.”—Catholicism, tusia e George Brantl.

MĀTAU mai, e lē o iai le lalolagi i le lisi lenei o mea mo tagata. E lē o se mea e ofo ai auā e pei le lotu Katoliko o isi lotu, ua tausisi i le talitonuga o le a iai se aso e faaumatia ai le lalolagi. Ua faamanino mai e le lomifefiloi o le Théologie Catholique i le ulutala “Iʻuga o le Lalolagi”: “E talitonu ma e aʻoaʻo foʻi i le lotu Katoliko, o le lalolagi lenei e pei ona sa faia e le Atua ma e pei foʻi ona iai nei, o le a lē tumau e faavavau.” E faapena foʻi le manatu o le aʻoaʻoga faa-Katoliko talu ai nei: “O lo tatou lalolagi . . . ua fuafua e mou ese atu.” Afai o le a mou atu lo tatou lalolagi, e faapefea la folafolaga a le Tusi Paia i se lalolagi parataiso?

O loo taʻua manino i le Tusi Paia se lalolagi parataiso i le lumanaʻi. O se faaaʻoaʻoga, na faamatala e Isaia le lalolagi ma ē e nonofo ai: “Latou te faia fale, ma latou mau ai; latou te totō tovine, ma latou aai i o latou fua. Latou te lē fai fale ina ia mau ai nisi; latou te lē totō ina ia ʻai ai nisi; auā e pei o aso o le laau aso o loʻu nuu; e uma lava i ē ua filifilia e aʻu o mea na faia e o latou lima.” (Isaia 65:21, 22) Na mautinoa e tagata Iutaia ia na avatu i ai e le Atua nei folafolaga, o lo latou Nuu Folafolaina—le lalolagi atoa, o le a iai se aso e avea ai o se parataiso mo tagata e manuia ai e faavavau.

Ua faamautinoa mai i le Salamo e 37 lenei faamoemoe: “O ē agamalu, e fai mo latou le nuu.” (Salamo 37:11) E lē o taʻua i lenei fuaiupu le na ona toe faafoʻisia o Isaraelu i le Nuu Folafolaina mo se taimi lē tumau. Ua faailoa manino mai i le Salamo lenā: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.” (Salamo 37:29) * Mātau mai, o loo taʻua i le salamo le ola e faavavau i le lalolagi, o se taui mo “ē agamalu.” Ua taʻua i se manatu e uiga i lenei fuaiupu, o le “agamalu” e iai sona uiga e sili atu, lea e iloa mai i faaliliuga; e aofia ai ē ua lē manuia, o ē pagatia ma sauāina ona o Yahweh (Ieova), o ē loto maulalo e gauaʻi i le Atua.”

I le Lalolagi pe i le Lagi?

I le Lauga a Iesu i le Mauga, na ia faia ai se folafolaga e faamanatu mai ai iā i tatou le mau o taʻua i luga: “Amuia ē agamalu; auā e fai mo latou tofi le lalolagi.” (Mataio 5:5, Revised Standard Version) O le a toe avea la le lalolagi o se taui e tumau mo ē faamaoni. Ae na faamanino e Iesu i ona aposetolo, ua ia saunia se nofoaga mo i latou “i le maota o [lona] Tamā” ma o le a latou faatasi ma ia i le lagi. (Ioane 14:1, 2; Luka 12:32; 1 Peteru 1:3, 4) E faapefea la ona tatou malamalama i folafolaga o faamanuiaga i le lalolagi? Pe e tāua na folafolaga i aso nei, ma o ai e faatatau i ai?

Ua taʻua e ni fai tofā o le Tusi Paia, o le “lalolagi” lea e taʻua i le Lauga a Iesu i le Mauga ma le Salamo e 37, e faafaatusa. I ona manatu o loo i le Bible de Glaire, na iloa ai e F. Vigouroux i nei fuaiupu, o “se faaataga mai lea o le lagi ma le Lotu.” Na manatu M. Lagrange mai Falani e suʻesuʻe i le Tusi Paia, o lenei folafolaga “e lē faapea o le a fai le lalolagi lea e nonofo ai ē agamalu mo latou, e lē maua i le lalolagi o loo iai nei pe i se lalolagi e sili atu ona lelei, ae e faasino i le nofoaga po o fea lava e iai, o le malo lea i le lagi.” Ae na taʻua e se isi tagata suʻesuʻe o le Tusi Paia, “o loo faatatau atu le lalolagi i le faaaogāina o mea tāua o loo iai, i se tulaga faafaatusa e faasino atu i le lagi.” Ae na taʻua e isi, “o le nuu folafolaina o Kanana, o loo i se uiga faafaatusa ma e faaatagia mai ai le nofoaga i lugā, le malo o le Atua lea o le a fai mo ē agamalu. O le uiga foʻi lenā o le manatu o loo i le Salamo e 37 ma isi mau.” Pe ao ea ona tatou vave aveesea le lalolagi mai folafolaga a le Atua?

Se Fuafuaga e Faavavau mo le Lalolagi

I le amataga, na fesootaʻi tuusaʻo le lalolagi i le fuafuaga a le Atua mo tagata. Na tusi le faisalamo: “O le lagi, o le lagi lava, e iā Ieova lea; a ua tuuina mai e ia le lalolagi mo le fanau a tagata.” (Salamo 115:16) O lea la, o le uluaʻi fuafuaga a le Atua mo tagata sa fesootaʻi atu i le lalolagi, ae lē o le lagi. Na avatu e Ieova i le uluaʻi ulugalii le faatonuga e galulue e faalautele le faatoʻaga i Etena ina ia aofia ai le lalolagi. (Kenese 1:28) E lē mo sina taimi lenei fuafuaga. Ua faamautinoa e Ieova i lana Afioga o le a tumau e faavavau le lalolagi: “E mavae atu le tasi tupulaga, a e sau le tasi tupulaga; a o le lalolagi e tumau lea e faavavau.”—Failauga 1:4; 1 Nofoaiga a Tupu 16:30; Isaia 45:18.

E lē taitai lē faataunuuina folafolaga a le Atua, auā o ia o Lē Silisili Ese ma e na te faamautinoa ua faataunuu na folafolaga. I le faaaogāina o le faataamilosaga masani o le vai e fai ma faataʻitaʻiga, ua faamatala i le Tusi Paia le faataunuuina o folafolaga a le Atua lea e lē mataofia: “E pei ona totō ifo o le ua ma le kiona mai le lagi, a e lē toe foʻi atu i ai, a e peitaʻi e faasūsūina ai le laueleele, ma fua mai ai, ma totogo mai ai, . . . e faapea foʻi laʻu upu [Afioga a le Atua] e alu atu ai loʻu gutu, e lē foʻi mai fua iā te aʻu; a e peitaʻi e faia le mea ou te loto i ai, e manuia foʻi i le mea ou te auina atu ai.” (Isaia 55:10, 11) E faia e le Atua folafolaga i tagata. E ono teʻa atu se taimi a o leʻi taunuu na folafolaga, ae e faataunuuina lava. E toe “foʻi” iā te ia i le uiga, e na te faataunuu mea uma sa ia fofogaina mai.

E mautinoa e “fiafia” Ieova i le faia o le lalolagi mo tagata. I le iʻuga o le aso lona ono o ana foafoaga, na ia folafola e faapea ua “matuā lelei lava.” (Kenese 1:31) O le faaliliuina o le lalolagi i se parataiso e tumau e faavavau, o le vaega lea o le fuafuaga a le Atua lea e leʻi taunuu. Ae o folafolaga a le Atua, ‘e lē foʻi atu fua iā te ia.’ O le a taunuu folafolaga uma i le olaga lelei atoatoa i le lalolagi, lea o le a ola ai e faavavau tagata i le filemu ma le saogalemu.—Salamo 135:6; Isaia 46:10.

E Taunuu le Finagalo o le Atua e Aunoa ma se Faalētonu

O le agasala a o tatou uluaʻi mātua o Atamu ma Eva, ua lē taulau ai mo se taimi lē tumau le uluaʻi fuafuaga a le Atua ia avea le lalolagi ma parataiso. Na tuliesea i laʻua mai le faatoʻaga ina ua lē usitai. Na leiloa ai lo la faaeaga o le faia o se vaega e faataunuu le fuafuaga a le Atua, ia iai ni tagata lelei atoatoa e nonofo i se lalolagi parataiso. Ae na faatulaga e le Atua mea ina ia faataunuu ai lona finagalo. E faapefea?—Kenese 3:17-19, 23.

E taitutusa le tulaga lea na tupu i Etena, i se tamāloa na amata fau sona fale i se vaega pito sili ona lelei o le fanua. A o amata faataatia le faavae, ae sau loa se tasi ma faaleaga lenā faavae. Na i lo le taofia ai o lana galuega, na ia faia se gaoioiga e faamautinoa ai o le a faauma le fale. E tusa po o isi galuega faaopoopo nei, e tele tupe e alu ai, ae o le a leai se masalosalo i le faamāeʻaina o le galuega.

I se tulaga tutusa, ua faia e le Atua ni fuafuaga e faamautinoa ai o le a taunuu lona finagalo. E leʻi leva ona agasala o tatou uluaʻi mātua, ae Ia faailoa mai loa se faamoemoe mo a la fanau—o se “fanau” lea o le a ia aveesea le agasala. I le faataunuuina o lenei valoaga, na faamaonia ai o Iesu le Alo o le Atua, o le vaega autū lea o le fanau, na afio mai i le lalolagi ma ofo atu lona soifua e fai ma taulaga e toe faatau mai ai tagata. (Kalatia 3:16; Mataio 20:28) Ina ua toetū Iesu i le lagi, o le a oo ina avea o ia ma Tupu o le Malo. O le mea moni o Iesu lē agamalu, o le a fai mona tofi le pulea o le lalolagi faatasi ma ē faamaoni ua filifilia e toetutū i le lagi e fai ma tupu i le Malo. (Salamo 2:6-9) O le a iai le taimi, e pulea ai e lenei malo mataupufai i le lalolagi ina ia faataunuu ai le uluaʻi fuafuaga a le Atua, ma toe faafoʻisia ai le lalolagi i se parataiso. O le faitau miliona o ē agamalu, o le a “fai mo latou tofi le lalolagi” i se uiga, e latou te maua aogā mai le pulega o le Malo o Iesu ma ē pule faatasi ma ia.—Kenese 3:15; Tanielu 2:44; Galuega 2:32, 33; Faaaliga 20:5, 6.

“I le Lalolagi e Pei Ona Faia i le Lagi”

O loo taʻua vala e lua o lenei faaolataga i se faaaliga na vaaia e Ioane. Na ia vaaia tupu i nofoālii i le lagi o ē na filifilia mai soo faamaoni o Keriso. Ua taʻua faapitoa nei aumea a Keriso i le Tusi Paia, “e fai foʻi i latou ma tupu i le lalolagi.” (Faaaliga 5:9, 10) Mātau le itu valalua i le faataunuuina o le finagalo o le Atua—o se lalolagi ua toe faafoʻisia i le taʻitaʻiga a le Malo i le lagi, lea e faia aʻe iā Iesu ma suli o le a latou pule faatasi. O faatulagaga uma nei a le Atua, o le a toe faafoʻisia ai le lalolagi i le Parataiso, e tusa ai ma lona uluaʻi finagalo na iai.

I le tatalo faaaʻoaʻo a Iesu, na ia talosagaina ai ona soo e tatalo ina ia faataunuu le finagalo o le Atua “i le lalolagi e pei ona faia i le lagi.” (Mataio 6:9, 10) Pe e fetaui nei faamatalaga pe afai e faaumatia le lalolagi, pe faapea foʻi ua na o se faaataga o le lagi? I se tulaga tutusa, pe fetaui pe a ō uma ē amiotonu i le lagi? O loo matuā manino le finagalo o le Atua mo le lalolagi i le Tusi Paia, mai lava i le tala i le foafoaga seʻia oo i vaaiga o loo i le tusi o Faaaliga. Na finagalo le Atua e avea le lalolagi o se parataiso. O le finagalo lea o le Atua na ia folafola mai o le a faataunuu. O loo tatalo ē faamaoni i le lalolagi ina ia faataunuu lenā finagalo.

O le ola e faavavau i le lalolagi, o le uluaʻi finagalo lea o Lē na Faia mea, o le Atua e “lē liliu.” (Malaki 3:6; Ioane 17:3; Iakopo 1:17) Ua silia i le 100 tausaga o faamatala e lenei mekasini Le Olomatamata, nei vala e lua i le faataunuuina o le fuafuaga a le Atua. Ua fesoasoani iā i tatou e malamalama ai i folafolaga o i le Tusi Paia, i le toe faafoʻisia o se lalolagi. E matou te valaaulia oe ina ia iloilo atili le mataupu, a lē i le faia o se talanoaga ma Molimau a Ieova, ia po o le faafesootaʻi foʻi o ē na lomia lenei mekasini.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 5 E ui e tele faaliliuga o le Tusi Paia e faaliliuina le upu Eperu ‘eʹrets i le “laueleele” na i lo le “lalolagi,” ae e leai se māfuaaga e faatapulaa ai le ‘eʹrets i le Salamo 37:11, 29 i le na o le laueleele na tuu iā Isaraelu. Ua faamatalaina le ‘eʹrets i le Old Testament Word Studies a William Wilson, o “le lalolagi i se uiga lautele, e faatatau atu i vaega o loo ʻaināina ma vaega e lē o ʻaināina; ae a faaaogā i se uiga e faatapulaa, ona faauiga atu lea i ni vaega o le lalolagi, se laueleele po o se atunuu.” O le uluaʻi uiga ma o le uiga autū o le upu laueleele i le faa-Eperu, o lo tatou paneta, kelope po o le lalolagi.—Tagaʻi i Le Olomatamata Iulai 1, 1986, itulau e 24.

[Ata i le itulau 4]

O loo taʻua manino i le Tusi Paia le toe faia i le lumanaʻi o le Parataiso i le lalolagi

[Ata i le itulau 7]

Pe e fetaui le tatalo faaaʻoaʻo a Iesu pe a faapea o le a faaumatia le lalolagi?