Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E Mafai Ona E Ola e Faavavau

E Mafai Ona E Ola e Faavavau

E Mafai Ona E Ola e Faavavau

E FAATĀUA e le toʻatele o tagata lotu a le lalolagi le faamoemoe i le ola e faavavau, po o le ā lava le vala e maua ai. E ono eseese faamatalaga a lotu, peitaʻi e tutusa lava le faamoemoe, o le ola fiafia i tulaga lelei e aunoa ma le fefe i le oti. Pe lē o le mea ea lenā o loo e faanaunau i ai? E faapefea ona faamatalaina le salalau atu o nei talitonuga? Po o le a faataunuuina moni ea le faamoemoe o le ola e faavavau?

Ua taʻua i le Failauga 3:11: “Ua tuuina foʻi e [le Atua] le manatu i le lalolagi i o latou loto.” O le upu “lalolagi” i le uluaʻi gagana Eperu, ua faaliliuina foʻi i lenei fuaiupu i le “faavavau.” Ua faaalia ai na tuu e le Atua i le mafaufau o le tagata le faanaunauga ia ola e faavavau, mai lava i le amataga i le taimi na ia faia ai le uluaʻi ulugalii.

Peitaʻi, ina ia taunuu lenā faanaunauga e fia ola e faavavau, na tatau ona talia e le uluaʻi ulugalii le pule a le Atua e filifili ai le mea ua saʻo ma sesē. Pe ana faapea la te faia, semanū e faamasinoina i laʻua e Ieova ua tatau i ai le ola “e faavavau,” i le faatoʻaga o Etena lea na saunia mo i laʻua.—Kenese 2:8; 3:22.

Ua Melea le Ola e Faavavau

Ua faaalia i faamaumauga a le Tusi Paia, na totō e le Atua i le faatoʻaga “le laau e iloa ai le lelei ma le leaga,” lea e iai le fua na ia faasāina Atamu ma Eva ona aai ai auā e oti ai. (Kenese 2:9, 17) O le lē ʻaina o le fua o le a faaalia ai lo la amanaʻia o le pule a le Atua. Ae o le ʻaina o le fua o le laau, o le a faaalia ai lo la tetee i le pule a le Atua. Na lē usiusitai Atamu ma Eva i faatonuga a Ieova ma ʻau atu iā Satani, o se agelu na fouvale i le pule a le Atua. O le iʻuga, na filifili le Atua ua lē agavaa Atamu ma Eva e ola e faavavau.—Kenese 3:1-6.

Na tuu atu e le Atua iā i laʻua le ola, po o le oti. O le oti le iʻuga o lo la lē usiusitai, ma na matuā muta ai ma lo la ola i le lalolagi. Sa lē mafai e Atamu ma Eva po o so o se tasi o a la fanau ona ola pea, ona o se vaega i totonu o o latou tino lea e mafai ona ola pea pe a oti. *

Ua mafatia fanau uma a Atamu ona o lona fouvale. Ua faamatala e le aposetolo o Paulo iʻuga nei. Na ia tusi: “Faapei ona oo mai o le agasala i le lalolagi i le tagata e toʻatasi, o le oti foʻi ona o le agasala, ona oo mai ai lea o le oti i tagata uma lava, auā ua agasala uma lava.”—Roma 5:12.

Ua Toe Maua le Faamoemoe o le Ola e Faavavau

Na faataʻitaʻia e Paulo le tulaga o fanau a Atamu i se pologa i le uluaʻi senituri. Ona o le agasala tuufaasolo, na lē mafai ai ona ʻalofia le fananau mai o fanau a Atamu ma Eva o ni “auauna a le agasala,” e oo i ai le oti. (Roma 5:12; 6:16, 17) Seʻi vaganā ai la le vaifofō lea na saunia e Ieova, e toe faatau mai ai le saʻolotoga o le avea ma auauna na semanū e lē mafai ona saʻoloto. Na faamatala e Paulo: “Faapei ona faasalaina o tagata uma lava i le agasala e tasi, [o Atamu lea] e faapea foʻi ona taʻuamiotonuina o tagata uma lava i le amiotonu e tasi, latou te ola ai.” Ina ia “taʻuamiotonuina,” na iʻu ai ina faia e Iesu le taulaga, o lona soifua lelei atoatoa “e fai ma togiola mo tagata uma lava.” Na silafia e Ieova le mana o le taulaga e aveesea ai tagata mai “le faasala” i le “sala.”—Roma 5:16, 18, 19; 1 Timoteo 2:5, 6.

O le pogai lenā e lē taitai ai maua e saienitisi le vaifofō i le ola e faavavau i le suʻesuʻeina o le tino o le tagata, ae e maua le tali i se isi mea. E tusa ai ma le Tusi Paia, e māfua ona feoti tagata ona o amioga ma le faamasinotonu, ae lē o se mea e faalētonu i le tino o le tagata. O le taulaga togiola a Iesu o le vala lea e toe maua ai le ola e faavavau, ma e tusa ai foʻi ma le tulafono a le Atua. O le taulaga foʻi, o se faailoaga lenā o le faimea tonu ma le alofa o le Atua. O ai la o le a maua aogā mai le taulaga ma mauaina le ola e faavavau?

O le Ola e Lē Mafai Ona Oti o se Meaalofa

O Ieova o le Atua e “mai le vavau e oo i le faavavau.” E lē mafai ona maliu. (Salamo 90:2) O Iesu Keriso le uluaʻi tagata na foaʻiina atu i ai e Ieova le meaalofa o le ola e lē mafai ona oti. Na faamatala e Ioane: “Ua toe tū mai Keriso nai ē ua oti, e lē toe maliu lava o ia, e lē toe pule le oti iā te ia.” (Roma 6:9) Ioe, na faamatala e Paulo le eseesega o Iesu lea na toe tū ma taʻitaʻi o le lalolagi faapea, e na o Iesu e lē mafai ona toe maliu. O le a “tumau e faavavau” ona soifua Iesu. “E lē uma” lona soifua.—Eperu 7:15-17, 23-25; 1 Timoteo 6:15, 16.

E lē na o Iesu e mauaina lenā meaalofa. Ua maua foʻi e Kerisiano na faauuina e le agaga paia o ē ua filifilia e pule o ni tupu i le mamalu i le lagi, le toe tū lea na maua e Iesu. (Roma 6:5) Na taʻua e le aposetolo o Ioane, ua tuuina atu lenei faaeaga i tagata e 144,000. (Faaaliga 14:1) E latou te maua foʻi le ola e lē mafai ona oti. Na taʻua e Paulo e tusa ai o lo latou toe tū: “E lē mafaia ona avea o le malo o le Atua ma tofi o i latou ua i ai tino ma aano ma toto; . . . pe a ilia le pu faauma; auā e ilia lava, e toe tutū mai ai ē ua oti ma le ola pea, e liua foʻi i tatou. Auā e tatau ona ofu o lenei tino iʻu vale i le tino ola pea, ia ofu foʻi lenei tino oti i le tino e lē oti lava.” E lē oo le pule a le oti i ē e mauaina lenei toe tū.—1 Korinito 15:50-53; Faaaliga 20:6.

E mataʻina lenei faaaliga mai le Atua. E oo foʻi i agelu, e leʻi foafoaina e ola pea e lē mafai ona oti e ui o ni foafoaga agaga. Ua faaalia ai i inei le mea moni, o le a faaumatia agelu ia na ʻau ma Satani i lana fouvalega. (Mataio 25:41) I le isi itu, o le a maua e i latou o le a tupu faatasi ma Iesu le meaalofa o le ola e lē mafai ona oti, o se faamaoniga lea o le matuā faatuatuaina e Ieova o lo latou faamaoni.

Po o le uiga la o lenei mea e na o le 144,000 tagata, e foliga mai ua na o se vaega itiiti pe a faatusatusa atu i le faitau piliona o ē na soifua mai, o le a maua le ola e faavavau? E leai. Seʻi o tatou talanoaina le pogai.

Ola e Faavavau i se Lalolagi Parataiso

Ua taʻua i le tusi o Faaaliga le vaaiga matagofie, o se motu o tagata e toʻatele o ē ua maua le ola e faavavau i se lalolagi parataiso. O loo faatasi ma i latou ē na maliliu, ae ua toe faatutūina ma maua le soifua mālōlōina i le malaulau ma le malosi o le talavou. (Faaaliga 7:9; 20:12, 13; 21:3, 4) Ua latou ulu atu i “le vaitafe manino o le vai o le ola, e manino e pei o le maa tioata, ua tafe ifo mai le nofoālii o le Atua.” O ona auvai o loo iai “laau o le ola . . . , o lau foʻi o . . . laau e faamālōlō ai nuu.” O le valaaulia alofa lenei a Ieova: “O lē fia inu, inā sau ia, atoa ma lē manaʻo i ai, inā ave fua ia le vai o le ola.”—Faaaliga 22:1, 2, 17.

O nei laau ma vai e lē o ni vaifofō po o ni vaipuna e faatumauina ai le talavou, e pei ona saʻilia e tagata i senituri ua mavae. Peitaʻi, ua faaatagia mai ai sauniuniga alofa a le Atua e ala mai iā Iesu Keriso, mo le toe faafoʻisia o le tulaga lelei atoatoa o tagata lea na iai muamua.

E leʻi suia le finagalo o le Atua e avatu le ola e faavavau i ē usiusitai. O le a faataunuuina lenā fuafuaga auā e faamaoni Ieova. Ua taʻua i le Salamo 37:29: “E fai lava le nuu mo tagata amiotonu, e nonofo ai pea i latou.” Ua uunaʻia i tatou ma ē ua mauaina le ola e lē mafai ona oti i le lagi, e folafola atu e faapea: “Ua tetele au galuega e ofo ai! E tonu ma faamaoni ou ala, Le Tupu o augātupulaga e! Le Alii e, o ai sē lē mataʻu ma vivii atu i lou suafa? Auā ua na o oe e paia.”—Faaaliga 15:3, 4.

Po o e naunau i le meaalofa tautele o le ola e faavavau? Afai o lea, e ao ona e faamaoni ma usitai i le “Tupu o augātupulaga.” E ao ona e aʻoaʻo e uiga iā Ieova, ma Iesu Keriso lē ua mafai ai ona maua le ola. O le a maua e i latou uma e lotomalilie e talia tapulaa a le Atua i mea e saʻo ma sesē, le meaalofa o le ‘ola e faavavau.’—Ioane 17:3.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 7 Mo se faamatalaga o le aʻoaʻoga i le mea e tupu pe a oti, faamolemole tagaʻi i le mataupu e 6 o le tusi, O ā Aʻoaʻoga Moni a le Tusi Paia? lomia e Molimau a Ieova.

[Pusa/Ata i le itulau 5]

Se Faanaunauga e Tumau e Faavavau

Ua faamatalaina i le Tala iā Kilikamesa, o se tala mai Mesopotamia, lea e manatu na tupu i le meleniuma lona lua T.L.M., se toa na saʻilia le ola talavou e faavavau. Na atualalaina e Aikupito anamua ē na maliliu, ona sa latou manatu o le a mafai ona toe faaaogā e na tagata o latou tino, ia na talitonu o loo iai se vaega o loo ola pea e lē mafai ona oti. O lea la, na faatumuina tuugamau o nisi tagata Aikupito i mea uma ia na manatu i ai, e ono manaʻomia e na tagata oti i le isi o latou olaga.

Na taatele i tagata Saina tusa o le senituri lona valu T.L.M. le talitonuga e mafai ona ola pea le tagata, ae o le senituri lona fā T.L.M., na latou manatu ai e mafai ona taulau lea fuafuaga pe a faaaogā ni vailaau faapitoa. Na taumafai ni saienitisi ma tagata Europa e saʻili ni vailaau e mafai ona ola ai pea le tagata. O nisi o a latou vai e oona, pe na iai ni mea e feoti ai tagata e pei o uʻamea faasuavaia siliva ma le teio. O ai na iloa pe toʻafia na feoti ai i le inuina o nei vai!

Sa taatele foʻi i na taimi talafatu e uiga i se Vaipuna e Faatumauina ai le Talavou—e faapea o se vaipuna e toe faafoʻisia ai le malosi i tagata uma na feinu ai.

[Pusa/Ata i le itulau 7]

Po o le a E Fiu e Ola e Faavavau?

E manatu nisi o le a tatou fiu e ola e faavavau, o ni mea e lē aogā e faifai pea e lē uma. Atonu o le ola e faavavau lea e latou te manatu i ai, o se toe faatelega o le olaga lea e iai i le taimi nei, lea e manatu i ai le toʻatele o se mea e fiu ai ma e leai se uiga. Peitaʻi, i le Parataiso lea o le a toe faafoʻisia mai e le Atua, ua ia folafola i tagata, “e faafiafia foʻi i latou iā te i latou ona o le manuia e tele.” (Salamo 37:11) O le ituaiga ola lea o le a avatu ai i tagata le avanoa e maua ai le poto i foafoaga a Ieova, ma faaaogā lelei ai le taimi e ati aʻe ma suʻesuʻe ai le poto i galuega ia e na ona tatou moomoo ai i aso nei e fia maua.

Ua taʻua e Dr. Aubrey de Grey o se saienitisi mai le Iunivesite a Cambridge, o lē na auai i se suʻesuʻega i le faafualoaina o le soifua o le tagata: “E lē taitai fiu tagata e lelei a latou aʻoaʻoga ma e faaaogā lelei foʻi o latou taimi, ma e lē taitai foʻi uma mea fou e latou te fia faia.” E oo lava i na tulaga ua taʻua i le Afioga a le Atua, “e lē mailoa e le tagata le galuega ua faia e le Atua mai le amataga e oo i le gataaga.”—Failauga 3:11.