Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Tutusa Ou Manatu ma le Silafaga a Ieova i Mea Paia?

Pe Tutusa Ou Manatu ma le Silafaga a Ieova i Mea Paia?

Pe Tutusa Ou Manatu ma le Silafaga a Ieova i Mea Paia?

“Ia outou faaeteete . . . neʻi ai sē faitaaga, po sē faatalalē i mea paia.”—EPERU 12:15, 16.

1. O ā uiga o iai i aso nei e lē taliaina e auauna a Ieova?

I LE tulaga lava ia o le lalolagi, ua faasolo ina mou atu le naunau o tagata i mea paia. O Edgar Morin, o sē e suʻesuʻe i olaga ma le vafealoaloaʻi o tagata, na faapea mai: “O faavae sa fua i ai amioga tatau, e pei o le Atua, le natura o mea, le atunuu moni, le talaaga, faapea foʻi ma māfuaaga, o na mea uma ua lē o toe tāua. . . . Ua pule lava le tagata i lana filifiliga i le mea e manaʻo e faatāua.” O loo atagia mai ai “le agaga o lenei lalolagi,” po o “le agaga lea o loo matuā galue nei i ē ua faalogogatā.” (1 Korinito 2:12; Efeso 2:2) Peitaʻi o lenā agaga po o le uiga lē faaaloalo, e lē taliaina e i latou ua tuuina atu o latou ola iā Ieova, ma lotomalilie e gauaʻi i lana pule silisili ese. (Roma 12:1, 2) Na i lo lea, ua malamalama auauna a Ieova e tāua tele le paia i la latou tapuaʻiga. O ā mea i o tatou olaga e tatau ona paia? O le a talanoaina i lenei mataupu ni mea se lima e paia i auauna uma a Ieova. I le mataupu o sosoo mai, o le a talanoaina ai le paia o a tatou faatasiga faa-Kerisiano. Ae o le ā tonu lava le uiga o le upu “paia”?

2, 3. (a) Ua faapefea e le Tusi Paia ona faamatilatila mai le paia o Ieova? (e) E faapefea ona tatou manatu i le suafa o Ieova o se mea e paia?

2 I le gagana Eperu a le Tusi Paia, o loo faailoa mai e le upu “paia” se manatu o le faaesea pe vavae ese mai. I le tulaga tau tapuaʻiga, o loo faatatau atu i ai le “paia” ona ua faaesea mai isi gaoioiga masani. E paia atoatoa Ieova. Ua taʻua o ia o “le Paia.” (Faataoto 9:10; 30:3) I Isaraelu anamua, sa fusi ai e le faitaulaga sili i luma o lona pulou ie, se mea na faia i le auro o loo togitogi ai upu nei, ‘E Paia Ieova.’ (Esoto 28:36, 37) O loo faamatala mai e le Tusi Paia kerupi ma serafi i le lagi, o loo tutū e latalata ane i le nofoālii o Ieova ma folafola atu: “E paia, e paia, e paia Ieova.” (Isaia 6:2, 3; Faaaliga 4:6-8) O nei gaoioiga faifai pea e faamaonia ai, e paia Ieova, e mamā, ma e lē ponā, i se tulaga silisili e lē matāea e se tasi. Auā foʻi, o ia o le Puna o mea mamā uma.

3 E paia le suafa o Ieova. Na faapea mai le faisalamo: “Ia latou vivii atu i lou suafa e sili ia ma le mātaʻutia; e paia lava ia.” (Salamo 99:3) Na aʻoaʻo e Iesu i tatou e tatalo: “Lo matou Tamā e, o i le lagi, Ia paia lou suafa [pe, “ia avea o se mea e mamalu; ia tausia o se mea e paia”].” (Mataio 6:9) Na taʻua e Maria, o lē na avea ma tinā o Iesu i le lalolagi: “Ua vivii atu loʻu loto i le Alii, . . . o Lē e ona le mana ua faia e ia mea silisili mo aʻu, e paia foʻi lona suafa.” (Luka 1:46, 49) O i tatou o auauna a Ieova, e tatou te iloa e paia lona suafa, ma ia aua lava neʻi faia se mea e faalumaina ai lenā suafa paia. E lē gata i lea, ia iā i tatou le silafaga a Ieova i le paia. O lona uiga, o mea e paia iā Ieova, e tatau foʻi ona paia iā i tatou.—Amosa 5:14, 15.

Le Māfuaaga Tatou te Faaaloalo ai iā Iesu?

4. Aiseā ua taʻua ai e le Tusi Paia Iesu, “o le Paia”?

4 Ona o Iesu o le “Alo e toʻatasi” o le Atua paia o Ieova, sa paia ai foʻi le foafoaina o ia. (Ioane 1:14; Kolose 1:15; Eperu 1:1-3) O le ala lea o le taʻua o ia “o le Paia o le Atua.” (Ioane 6:69) I le taimi na liliu ai lona soifua mai le lagi i le lalolagi, sa tumau pea lona paia, auā o le malosi o le agaga paia lea na mafai ai e Maria ona fanauina Iesu. Na taʻu atu e se agelu iā Maria: “E afio ifo le Agaga Paia i luga iā te oe, . . . e taʻua ai le tama paia e fanau mai, o le Alo o le Atua.” (Luka 1:35) A o tatalo Kerisiano i Ierusalema iā Ieova, e faalua ona latou taʻua le Alo o le Atua e faapea, “o lau auauna paia o Iesu.”—Galuega 4:27, 30.

5. O le ā le galuega paia sa faataunuu e Iesu i le lalolagi, ma aiseā e tāua ai lona toto?

Sa iai se galuega paia na tatau ona faataunuu e Iesu a o iai i le lalolagi. I lona papatisoga i le 29 T.A., sa faauuina ai Iesu e avea ma Ositaulaga Sili i le malumalu faaleagaga o Ieova. (Luka 3:21, 22; Eperu 7:26; 8:1, 2) E lē gata i lea, sa tatau ona maliu o ia i se maliu faataulaga. O lona toto masaa o le a saunia ai le togiola, ina ia maua e tagata agasala le faaolataga. (Mataio 20:28; Eperu 9:14) O le mea lea tatou te manatu ai i le toto o Iesu o se mea e paia, e “tāua.”—1 Peteru 1:19.

6. O ā o tatou uiga e tatau ona faaalia iā Keriso Iesu, ma aiseā?

6 Na taʻua e Paulo le tatau ona tatou matuā faaaloalo iā Keriso Iesu, o lo tatou Tupu ma le Ositaulaga Sili, i lona tusi mai: “Ua matuā faaeaina ai o ia [lona Alo] e le Atua, ma foaʻiina atu ai iā te ia o le suafa e silisili i suafa uma lava; ina ia tootuli o tulivae uma lava i le suafa o Iesu, o ē o i le lagi, ma ē o i le lalolagi, ma ē o i lalo o le lalolagi; ma ia taʻutaʻu atu e laulaufaiva uma lava o Iesu Keriso o le Alii lava ia, ia iʻu ai i le viiga o le Atua le Tamā.” (Filipi 2:9-11) E faaalia le iā i tatou o le silafaga a Ieova i mea e paia, pe a tatou fiafia e gauaʻi atu iā Keriso Iesu lo tatou Taʻitaʻi, o ia foʻi le Tupu ua faapaleina, o le Ulu o le faapotopotoga Kerisiano.—Mataio 23:10; Kolose 1:18.

7. E faaalia faapefea lo tatou gauaʻi atu iā Keriso?

7 E aofia foʻi i lo tatou gauaʻi iā Keriso, le faaalia o le faaaloalo tatau i tane ua faaaogā e Keriso e taʻimua i le galuega o loo ia faatonutonuina mai. E tatau ona tatou manatu, e paia le matafaioi o loo faatino e i latou ua faauuina e le agaga, o loo faia aʻe ai le Vaega Pule. E paia foʻi le matafaioi a i latou ua tofia e le Vaega Pule e avea ma ovasia i lālā, i itumalo, i matagaluega, ma faapotopotoga. O lea ua tāpā ai lo tatou faaaloalo loloto ma le matuā gauaʻi atu i lenei faatulagaga.—Eperu 13:7, 17.

Se Nuu Paia

8, 9. (a) Na faapefea ona avea le fanauga a Isaraelu ma nuu paia? (e) Na faapefea ona faamamafa e Ieova i le fanauga a Isaraelu le mataupu i le paia?

Sa osia e Ieova se feagaiga ma Isaraelu. O le faiā lenā na maua ai e lenā nuu fou se tulaga faapitoa. Sa faapaiaina ai i latou, pe na faaesea ai. Na fetalai atu Ieova iā i latou: “Ia paia lava outou mo aʻu; auā o aʻu o Ieova, o loo paia lava aʻu, ua ou vavaeeseina foʻi outou i nuu uma, ina ia fai lava outou mo aʻu.”—Levitiko 19:2; 20:26.

9 Ina ua faatoʻā amata mai le nuu o Isaraelu, sa matuā faamamafa atu e Ieova iā i latou le mataupu o le paia. O le oti lo latou faasalaga pe afai e ō aʻe pe papaʻi atu i le mauga lea o le a tuuina ifo ai Tulafono e Sefulu. O inā na avea ai le Mauga o Sinai ma mauga paia. (Esoto 19:12, 23) E oo foʻi i le faiva faaositaulaga, le malumalu ma mea uma sa faaaogā ai, sa vaai i ai e paia. (Esoto 30:26-30) O le ā le tulaga o iai i le faapotopotoga Kerisiano?

10, 11. Aiseā e faapea atu ai e paia le faapotopotoga Kerisiano o ē faauuina, ma o le ā se aafiaga o lenei mea i “isi mamoe”?

10 E paia i le silafaga a Ieova le faapotopotoga o Kerisiano faauuina. (1 Korinito 1:2) O le mea moni, o Kerisiano faauuina uma lava i le lalolagi i so o se taimi, e faatusa i se malumalu paia, e ui e lē o i latou o le malumalu sili faaleagaga o Ieova. O loo afio Ieova i lenā malumalu e ala i lona agaga paia. Na tusi mai Paulo: “Ua faatatauina iā [Keriso Iesu] le fale atoa, o loo alu aʻe, ina ia fai ma malumalu paia i le Alii. O outou foʻi, ua atiina aʻe faatasi outou iā te ia e fai ma afioaga o le Atua i le Agaga.”—Efeso 2:21, 22; 1 Peteru 2:5, 9.

11 Na toe tusi atu Paulo i Kerisiano faauuina: “Tou te lē o iloa ea o le malumalu outou o le Atua, o loo nofo foʻi le Agaga o le Atua i totonu iā te outou? . . . e paia le malumalu o le Atua, o outou lava ia.” (1 Korinito 3:16, 17) E ala i lona agaga, o loo “nofo” ai Ieova faatasi ma le ʻaufaauuina ma ‘savali i totonu iā te i latou.’ (2 Korinito 6:16) Na te taʻitaʻia pea lana “auauna” faamaoni. (Mataio 24:45-47) E tāua tele i “isi mamoe” lo latou faaeaga o le auaumea faatasi ma le vasega o le “malumalu.”—Ioane 10:16; Mataio 25:37-40.

O Mea Paia i o Tatou Olaga o ni Kerisiano

12. O ā mea e paia i o tatou olaga, ma aiseā?

12 E tele mea e fesootaʻi atu i olaga o sui faauuina o le faapotopotoga Kerisiano ma a latou aumea, e manatu i ai o ni mea paia. O la tatou faiā ma Ieova o se mea e paia. (1 Nofoaiga a Tupu 28:9; Salamo 36:7) Ona o le tautele iā i tatou o lenā faiā, tatou te lē faatagaina ai se mea po o se tasi, e faaleagaina lenā faiā ma lo tatou Atua, o Ieova. (2 Nofoaiga a Tupu 15:2; Iakopo 4:7, 8) E tāua le tatalo i le faatumauina o se faiā māfana ma Ieova. Sa paia tele le tatalo i le perofeta o Tanielu, o le ala lea na ia faamaoni ai pea i lana masani o le tatalo iā Ieova, e oo lava i le taimi na lamatia ai lona ola. (Tanielu 6:7-11) Ua faatusaina “talosaga a le ʻau paia,” po o Kerisiano faauuina, i mea manogi sa faaaogā mo tapuaʻiga i le malumalu. (Faaaliga 5:8; 8:3, 4; Levitiko 16:12, 13) O lenei faatusa ua faatāua ai le paia o le tatalo. O se matuā faaeaga le mafai ona talanoa atu i le Pule Silisili Ese aoao. E lētioa lava a paia le tatalo i o tatou olaga!

13. O le ā le malosiaga e paia, ma e tatau faapefea ona tatou faatagaina e galue i o tatou olaga?

13 O loo iai se malosiaga i olaga o Kerisiano faauuina ma a latou aumea, e mautinoa e paia iā i latou—o le agaga paia. O lenā agaga o le malosi galue lea o Ieova. Talu ai e gaoioi lenei malosi e tusa ai o le finagalo o le Atua paia, ua fetaui ai le taʻua o le “Agaga Paia,” po o “le agaga e paia.” (Ioane 14:26; Roma 1:4) E faaaogā e Ieova lona agaga paia, e saunia mai ai le malosi i ana auauna auā le talaʻia o le tala lelei. (Galuega 1:8; 4:31) E foaʻi atu e Ieova lona agaga i “ē anaana iā te ia,” o i latou o loo “savavali i la le Agaga,” ae lē i tuʻinanauga o le tino. (Galuega 5:32; Kalatia 5:16, 25; Roma 8:5-8) O lenei malosiaga ua mafai ai e Kerisiano ona fuaina mai “le fua o le Agaga”—o uiga lelei—ma “amio [paia] e lelei ma le amio Atua.” (Kalatia 5:22, 23; 2 Peteru 3:11) Afai e paia pe matuā mamalu iā i tatou le agaga paia, o le a tatou lē faia la so o se mea e ono faatigā ai i lenā agaga, pe faalavelavea ai lona gaoioi mai i o tatou olaga.—Efeso 4:30.

14. O le ā le faaeaga e paia i le ʻaufaauuina, ma ua faapefea ona faia ai se sao o isi mamoe i lenei faaeaga?

14 O le faaeaga ua iā i tatou e tauaveina le suafa o le Atua paia, o Ieova, ma avea ma ana Molimau, o le isi lea mea e paia iā i tatou. (Isaia 43:10-12, 15) Ua taʻuagavaaina e Ieova Kerisiano faauuina e avea ma “auauna o le feagaiga fou.” (2 Korinito 3:5, 6) O lea ua poloaʻia ai i latou ina ia talaʻi atu “lenei tala lelei o le malo” ma “fai nuu uma lava ma soo.” (Mataio 24:14; 28:19, 20) O loo latou faamaoni i le faataunuuina o lenei poloaʻiga, ma ua talileleia foʻi e le faitau miliona o tagata, e peiseaʻī o loo faapea mai i le ʻaufaauuina: “Tatou te ō ma outou; auā ua matou faalogo, o loo iā te outou le Atua.” (Sakaria 8:23) I se faatatauga faaleagaga, e peiseaʻī o loo auauna fiafia i latou nei o ni ē “galuefanua” ma “galuevine,” mo ‘auauna faauuina a lo tatou Atua.’ O le faia faapena ua matuā fesoasoani ai isi mamoe i ē faauuina, i le faataunuuina o la latou faiva i le lalolagi.—Isaia 61:5, 6.

15. O le ā le galuega sa manatu i ai le aposetolo o Paulo e paia, ma aiseā ua tatou manatu ai foʻi faapena?

15 O se faaaʻoaʻoga, o le aposetolo o Paulo. Sa manatu Paulo i lana talaʻiga po o lana faiva o se mea e paia. Sa ia taʻua o ia o se ‘auauna a Iesu Keriso i nuu ese, o loo faia le faiva o ositaulaga [po o le galuega paia] o le tala lelei a le Atua.’ (Roma 15:16) Ina ua tusi atu Paulo i Kerisiano i Korinito, sa ia taʻua lana faiva, o se “ʻoa.” (2 Korinito 4:1, 7) O la tatou talaʻiga ua tatou faalauiloa atu ai afioga paia a le Atua. (1 Peteru 4:11) O lea la, pe o tatou o ē faauuina po o isi foʻi mamoe, ae tatou te manatu uma lava i le galuega o le molimau atu, o se faaeaga e paia.

‘Ia Atoatoa le Faapaiaina i le Mataʻu i le Atua’

16. E faapefea ona ʻalofia lo tatou “faatalalē i mea paia”?

16 Sa lapataʻia e Paulo ona uso Kerisiano ina ia aua neʻi avea i latou ma ē “faatalalē i mea paia.” Ae sa ia fautuaina i latou ina ia ‘tausisi i le amio lelei,’ ‘ia faaeteete ina neʻi iai se aa oona e tupu aʻe e faasoesa ma leaga ai nisi e toʻatele.’ (Eperu 12:14-16) O le faaupuga “aa oona” e faasino atu i nisi tagata o le faapotopotoga Kerisiano, atonu e vaavaai masei ma faitio i le auala e faatino ai mea. Mo se faaaʻoaʻoga, atonu latou te lē ioeina le silafaga a Ieova i le tulaga mamā o se faaipoipoga, po o le manaʻoga ina ia mamā tau amio. (1 Tesalonia 4:3-7; Eperu 13:4) Pe atonu latou te talanoa ma faasalalau ni manatu e tetee ai i le upu moni, o ‘upu leaga e lē aogā’ e tau faaofi mai e i latou ‘ua sesē ese mai le upu moni.’—2 Timoteo 2:16-18.

17. Aiseā e manaʻomia ai taumafaiga faifai pea a ē faauuina, ina ia atagia atu le silafaga a Ieova i le tulaga paia?

17 Na tusi atu Paulo i ona uso faauuina: “Le ʻau pele e, . . . ia tatou faamamā iā te i tatou i mea uma e leaga ai le tino atoa ma le agaga, ia faaatoatoaina lo outou faapaiaina i le mataʻu i le Atua.” (2 Korinito 7:1) O inei e faaalia ai e tatau i Kerisiano faauuina, o “ē ua tofutofusia i le valaau mai le lagi,” ona faia taumafaiga faifai pea ina ia atagia atu le silafaga a Ieova i le tulaga paia, i vala uma o o latou olaga. (Eperu 3:1) E faapena foʻi le timaʻiga a Peteru i ona uso faauuina: “Ia pei o fanau gauaʻi, aua neʻi amio outou e tusa ma o outou tuʻinanau tuai, a o vālea outou; a e pei ona paia o ia na valaauina outou, ia faapea foʻi outou ona paia i a outou amio uma.”—1 Peteru 1:14, 15.

18, 19. (a) E faaalia faapefea e le “motu o tagata e toʻatele,” e paia iā i latou mea o loo silasila i ai Ieova e paia? (e) O le ā le isi vala o o tatou olaga o ni Kerisiano, o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai?

18 Ae faapefea i latou o le “motu o tagata e toʻatele,” o le a faasaoina mai “le puapuaga tele”? Ua latou faamaonia foʻi le iā i latou o le silafaga a Ieova i mea paia. I le tusi o Faaaliga, ua faaalia ai lo latou tuuina atu iā Ieova o le auaunaga paia i le lotoā i le lalolagi o lona malumalu faaleagaga. Ua latou faatuatua atu i le taulaga togiola a Keriso, lea e faaalia faafaatusa i le ‘tāina o o latou ofu ma faasinasinaina o latou ofu i le toto o le Tamaʻi mamoe.’ (Faaaliga 7:9, 14, 15) O inei latou te maua ai se tulaga mamā i luma o Ieova, ma tatau ai ona latou “faamamā iā te i [latou] i mea uma e leaga ai le tino atoa ma le agaga, ia faaatoatoaina lo [latou] faapaiaina i le mataʻu i le Atua.”

19 O se vala tāua i olaga o Kerisiano faauuina ma a latou aumea, o a latou faatasiga e lē aunoa mo le tapuaʻiga iā Ieova ma le suʻesuʻeina o lana Afioga. E paia iā Ieova faatasiga a ona tagata. E faapefea ma aiseā e tatau ai ona paia iā i tatou, faatasiga o loo silasila i ai Ieova e paia? O le manatu lenā o le a tatou talanoaina i le mataupu o sosoo mai.

O se Autaluga

• O le ā le manatu taatele o le lalolagi lea e lē taliaina e auauna a Ieova?

• Aiseā ua avea ai Ieova ma Puna o mea uma e paia?

• E faapefea ona faaalia lo tatou faaaloalo i le tulaga paia o Keriso?

• O ā mea e tatau ona paia i o tatou olaga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 23]

I Isaraelu anamua, sa paia iā i latou le faiva faaositaulaga, le fale fetafaʻi, ma mea uma sa faaaogā ai

[Ata i le itulau 24]

O loo faia aʻe i Kerisiano faauuina o loo i le lalolagi se malumalu paia

[Ata i le itulau 25]

O le tatalo ma le galuega talaʻi o ni faaeaga paia