Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Manatu Tāua Mai le Pese a Solomona

Manatu Tāua Mai le Pese a Solomona

O Loo Ola le Afioga a Ieova

Manatu Tāua Mai le Pese a Solomona

“E PEI o le susana i totonu o laau talatala, o loo faapea laʻu uō i teine.” “E pei o le moli i totonu o laau o le vao, o loo faapea [laʻu] manamea i tauleleʻa.” “O ai ea lenā ua sisila mai e pei o le taeao; e lalelei mai e pei o le masina; e pupula mai e pei o le lā?” (Pese a Solomona 2:2, 3; 6:10) Maʻeu le susua ma le faagaeeloto o nei faaupuga o i le Pese a Solomona, o se tasi o tusi o le Tusi Paia! O le tusi atoa lava, o se solo, ua tumu i ni faaupuga aogā ma le logomālie, lea ua taʻua ai “o le pese silisili.”—Pese a Solomona 1:1.

O le tupu o Solomona na fatuina lenei solo i tuā i Isaraelu, pe tusa o le 1020 T.L.M., i le amatamataga o lana nofoaiga e 40 tausaga. O lenei pese o loo faamatala ai le tala i se faigāuō a se tama leoleo mamoe ma se tamaʻitaʻi mai se nuu maotua, le teine Sulami. O isi tagata o loo taʻua i lenei solo, o le tinā o le teine ma ona tuagane, o “tama fafine a Ierusalema [po o tamaʻitaʻi o le maota o le tupu],” ma “tama fafine a Siona [po o fafine o Ierusalema].” (Pese a Solomona 1:5; 3:11) E faigatā i se tasi e faitauina lenei tusi ona tau faavasega po o ai uma lea e fai a latou faamatalaga i le Pese a Solomona. Ae mafai pe a mātau a latou tala o loo fai, ae po o ā foʻi tala o loo fai atu e isi iā i latou.

O le Pese a Solomona o se vaega o le Afioga a le Atua, ma e lua ni māfuaaga ua matuā tāua ai le feʻau o loo momoli mai e lenei tusi. (Eperu 4:12) Muamua, ua aʻoaʻoina ai i tatou i le ituaiga o alofa moni i le va o se alii ma se tamaʻitaʻi. Lona lua, o loo faaalia mai ai le ituaiga o alofa o loo iai i le va o Iesu Keriso ma le faapotopotoga o Kerisiano faauuina.—2 Korinito 11:2; Efeso 5:25-31.

AUA TOU TE “FAFAGU I [LOʻU ALOFA MO] LAʻU PELE”

(Pese a Solomona 1:1–3:5)

“Ia sogi mai o ia iā te aʻu i sogi o lona fofoga; auā e sili ona lelei o lou faapelepele mai i le uaina.” (Pese a Solomona 1:2) O upu nei o loo amata ai le talanoaga fetaliaʻi i le Pese a Solomona, sa fai e se teine e lē taualoa mai se nuu maotua, o lē na auina atu i le faleʻie o le tupu o Solomona. Aiseā na oo ai o ia i le faleʻie?

Fai mai o ia: “Na ita mai iā te aʻu o fanau a loʻu tinā; na latou tofia aʻu e fai ma leoleo i tovine.” Na feita ona tuagane iā te ia, ina ua valaaulia o ia e le tama leoleo mamoe lea na alofa i ai, ina ia la ō e savalivali i se aso matagofie o le tau e totogo ai mea. Ona latou faia ai lea o se mea e taofi ai le teine mai le alu atu, e ala i le tofia o ia e leoleoina le tovine mai le osofaʻia e “alope iti, o ē faamaumau i vine.” O lana galuega lenei na māfua ai ona latalata i le toagalauapi a Solomona. Sa maitaulia mai e le tupu lona lalelei a o agaʻi ifo ‘i le toekosi,’ po o togā lama, ona aami ane ai lea o ia i le toagalauapi.—Pese a Solomona 1:6; 2:10-15; 6:11.

A o taʻu atu e le teine lona faanaunauga mo lana leoleo mamoe pele, ona fai ane lea i ai o tamaʻitaʻi o le maota ina ia ‘alu atu o ia i tulagavae o le lafu’ ma saʻili i le tama. Peitaʻi na musu Solomona e tuu atu le teine e alu. Sa faailoa ane e Solomona i le teine lona maofa i lona lalelei tele, ma folafola i ai lona avatua iā te ia o le “pale auro e ema i ario.” Peitaʻi e leʻi nenee ai le teine i nei upu. Na saʻili atu le tama leoleo mamoe i le toagalauapi a Solomona ma maua i ai le teine, ona ia faapea atu lea i ai: “Faauta, laʻu uō e, ua e lalelei; faauta, ua lalelei oe.” Sa faatautō e le teine tamaʻitaʻi o le maota e faapea: “Tou te lē tātātuli pe fafagu i [loʻu alofa mo] laʻu pele, seʻia faitalia [lava aʻu].”—Pese a Solomona 1:8-11, 15; 2:7; 3:5.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

1:2, 3—Aiseā ua faatusa ai i le uaina, le manatuaina o upu faapelepele a le tama leoleo mamoe, ma lona suafa ua pei o le uu? E pei ona faafiafiaina le loto o se tasi pe a inu le uaina, ma lagona le mālū o lona tino pe a liligi ifo i ai se uu, sa faapena le malosi ma le māfanafana o lagona o le teine, a o ia manatuaina le alofa ma le igoa o si ana uō leoleo mamoe. (Salamo 23:5; 104:15) E faapena foʻi i Kerisiano moni, aemaise i ē faauuina; e faamalosia ma faalaeiauina i latou, a o toe manatunatu i le alofa ua faaalia e Iesu Keriso mo i latou.

1:5—Aiseā ua faatusa ai e le teine lona tino lanu uliuli i “fale ie o Kitara”? E tele aogā o ie ua faia mai i fulufulu ʻoti. (Numera 31:20) Mo se faaaʻoaʻoga, sa faaaogā ‘ie na faia mai i fulufulu ʻoti,’ e suʻi ai le “ufi i luga o le malumalu.” (Esoto 26:7) E pei lava ona iai i faleʻie i Bedouin i aso nei, e foliga foʻi sa faapena faleʻie i Kitara, sa faia mai i fulufulu o ʻoti lanu uli.

1:15—O le ā na uiga i ai le tama leoleo mamoe ina ua faapea atu: “Ua ni mata o se lupe ou mata”? O loo faapea mai le tama leoleo mamoe, o mata o lana uō teine e foliga mālū ma agavaivai, e pei o mata o lupe.

2:7; 3:5—Aiseā na faatautō ai tamaʻitaʻi o le maota “i sevi ma ʻaila o le vao”? E lauiloa sevi ma ʻaila i lo latou matagofie ma le vavai manaia o o latou tino pe a feminoiaʻi. O lona uiga, sa faia e le teine Sulami ni gaoioiga mananaia uma i se uiga agavaivai, ina ia faatautō ai tamaʻitaʻi o le maota, ia aua neʻi o latou taumafai e fafagu pe faamaʻite aʻe se alofa iā te ia.

Lesona mo i Tatou:

1:2; 2:6. O ni fefaaaliaʻiga mamā o lagona faapelepele atonu e talafeagai a o faagasolo le faigāuō. Peitaʻi, e tatau ona faaeteete se alii ma se tamaʻitaʻi o loo faauō, ina ia moni le alofa e māfua ai ona faaali nei lagona, ae lē na o le manaʻo e faamalie ai faanaunauga lē talafeagai, lea e oo atu ai ina faatino amioga lē mamā faaleulugalii.—Kalatia 5:19.

1:6; 2:10-15. Sa leʻi faatagaina e tuagane o le teine Sulami lo latou tuafafine e ō na o laʻua ma lana pele i se nofoaga e mamao ese i vaega maugā. E lē faapea sa manatu tuagane e amio lē mamā lo latou tuafafine, po o iai foʻi ni ona faanaunauga leaga. Peitaʻi na latou mananaʻo pea e puipuia o ia, ina ia aua neʻi iai i se tulaga e ono tofotofoina ai. O le lesona mo ē o loo faia ni faigāuō, ia ʻalofia nofoaga e ono tuua ai i ni faaosoosoga.

2:1-3, 8, 9. E ui i lona lalelei tele, ae sa lotomaulalo le teine Sulami ma ia faatusaina o ia i “le fuga o le laau i Sarona [se fugālaau taatele].” O lona lalelei ma lona faamaoni iā Ieova, na manatu ai le tama leoleo mamoe i lana manamea ua pei “o le susana i totonu o laau talatala.” Ae faapefea le tama? Ona o lona ia foʻi aulelei, sa faatusa ai e lana teine o ia, i se “sevi.” Atonu foʻi sa naunau o ia i mea faaleagaga ma tuutoina atoatoa iā Ieova. Fai mai le teine: “E pei o le moli [e maua ai le paolo ma fua e ʻaina] i totonu o laau o le vao, o loo faapea [laʻu] manamea i tauleleʻa.” Pe lē avea ea le faatuatua ma le tuutoina i le Atua, o ni uiga matagofie e manaia pe a e saʻilia i se tasi e te fia faaipoipo i ai?

2:7; 3:5. Sa leʻi tosina ni lagona alofa faaleituaiga o le teine Sulami iā Solomona. Sa ia faatautōina foʻi tamaʻitaʻi o le maota o le tupu, ina ia aua neʻi o latou taumafai e fafagu pe faamaʻite aʻe ni lagona alofa iā te ia mo se isi lava tama, seʻi vaganā ai lana uō leoleo mamoe. E lē mafai, ma e lē tatau foʻi ona faaali atu ou lagona alofa i so o se tasi o le isi itupā. E na o auauna faamaoni lava a Ieova, e tatau ona saʻili atu i ai se Kerisiano nofofua ua fia faaipoipo.—1 Korinito 7:39.

“TOU TE MAIMOA I NI Ā I LE SULAMI?”

(Pese a Solomona 3:6–8:4)

E iai se mea “o loo alu aʻe nai le vao e faapei o le asu faaniutū.” (Pese a Solomona 3:6) O le ā na vaaia e fafine Ierusalema ina ua latou ō atu i fafo e vaavaai? O Solomona ma ana auauna o loo taliu mai i le aai! Ma o loo afio mai le tupu ma aumai le teine Sulami.

Sa tuliloa mai e le tama leoleo mamoe le teine ma e leʻi umi ae ona maua le auala e feiloaʻi atu ai iā te ia. A o faamautinoa atu e le tama lona alofa i le teine, sa taʻu mai foʻi i ai e le teine lona manaʻo e fia alu ese mai le aai, i le faapea mai: “Ou te alu atu i le mauga o i ai le muro, ma le mea maupuʻepuʻe o i ai le lipano.” Ua valaaulia e le teine le tama leoleo mamoe, “ia maliu mai [laʻu] manamea i lana faatoʻaga, ma taumafa i ona fua e sili ona lelei.” Ua tali atu le tama: “Loʻu tuafafine e, laʻu avā e, ua ou sau i laʻu faatoʻaga.” Ua faapea ane tama fafine a Ierusalema iā i laʻua: “Aʻu uō e, inā taumamafa ia; aʻu uō pele e, inā feinu ia [oulua], feinu ia, ia malilie.”—Pese a Solomona 4:6, 16; 5:1.

Sa faamatala atu e le teine Sulami lana miti i tamaʻitaʻi o le maota, ona ia faapea atu lea iā i latou: “Ua ou vaivai aʻu i loʻu alofa.” Ua latou fesili mai: “Se ā se mea e sili ai [lau] manamea i se isi manamea?” Ua tali atu le teine: “O [laʻu] manamea, e sinasina ma le mūmū, e silisili ese i le mano.” (Pese a Solomona 5:2-10) Ina ua matuā viiviia ma faasilisilia o ia e Solomona, fai mai si ana tali lotomaulalo: “Tou te maimoa i ni ā i le Sulami?” (Pese a Solomona 6:4-13) Sa manatu le tupu o lona avanoa lea e gau mai ai le loto o le teine i isi ana mau viiviiga. Peitaʻi sa mausalī pea le alofa o le teine i lana uō leoleo mamoe. Na iʻu lava ina sisii lima o Solomona, ma toe tuu loa le teine e foʻi i lona aiga.

Taliina o Fesili Faale-Tusi Paia:

4:1; 6:5—Aiseā ua faatusaina ai le lauulu o le teine i “fulufulu o le lafu ʻoti”? E taʻu mai i lenā faatusatusaga, e iila ma matagofie lona lauulu e pei o fulufulu uli o ʻoti.

4:11—O le ā le uiga o le faatusa o laugutu o le teine Sulami i ‘laugutu ua sisina ifo ai le meli’ ma le ‘meli ma le suāsusu o loo i lalo o lona laulaufaiva’? E manaia tele ma suamalie le tofo o le meli, aemaise lava le meli ua faatoʻā aumai mai se faamoega lagomeli. O le taʻua foʻi o le meli ma le suāsusu o loo i lalo o le laulaufaiva o le teine, ua faamamafa atili mai ai le logolelei ma le logomālie o upu na tautala ai le teine Sulami.

5:12—O le ā le uiga o le faaupuga “o ona mata e pei ni mata o se lupe e latalata ane i vaitafe, o loo taeele i le suāsusu”? O loo tautala le teine e faatatau i mata aulelei o lana manamea. Atonu o loo ia faatusaina le mea uliuli lea e faataamilomilo ai le mea paʻepaʻe o mata o lana manamea, i ni lupe tau lanu efuefu o loo taeele i se suāsusu.

5:14, 15—Aiseā ua faamatala ai faapenei, lima ma vae o le leoleo mamoe? E foliga mai o loo faasino atu upu a le teine i tamatamaʻilima o le leoleo mamoe e pei o ni mama auro, ma ona atigilima e pei o ni tasesa. Ua ia faatusaina vae o lana leoleo mamoe i “pou sesa” auā e malolosi ma mananaia.

6:4—Aiseā ua faatusaina ai le teine iā “Tiresa”? O Tiresa, o le aai lenei o Kanana na faatoʻilaloina e Iosua, ma ina ua mavae aso o Solomona, sa avea loa Tiresa ma uluaʻi laumua o le malo i mātū o ituaiga e sefulu o Isaraelu. (Iosua 12:7, 24; 1 Tupu 16:5, 6, 8, 15) Fai mai se tasi tusitusiga: “E foliga mai e matuā matagofie lava le aai, fua i le taʻua i nei.”

6:13—O le ā “le siva o ʻau e lua”? E mafai foʻi ona taʻua lenei faaupuga o le “siva a Maanaima.” O le aai e ana lenā igoa sa tū i le itu i sasaʻe o le Vaitafe o Ioritana, e latalata i le vanu o Iapoka. (Kenese 32:2, 22; 2 Samuelu 2:29) “O le siva o ʻau e lua” atonu e faasino atu i se ituaiga o siva sa faia i lenā aai pe a oo i le taimi o se tausamiga.

7:4—Aiseā na faatusa ai e Solomona le ua o le teine Sulami i “se ʻolo o nifo o elefane”? Muamua atu, na taʻu atu ai i le teine nei upu faaviivii: “O lou ua ua pei o le ʻolo o Tavita.” (Pese a Solomona 4:4) O le ʻolo e umī ma lauiti, a o le nifo elefane e lamolemole. Sa matuā maofa Solomona i le itiiti manaia ma le molemole o le ua o le teine.

Lesona mo i Tatou:

4:1-7. E ui ina lē lelei atoatoa le teine Sulami, ae sa mafai ona ia teena faatosinaga a Solomona. O inā na faamaonia ai lona tulaga mamā tau amio. Ua avea le malosi o lona faamaoni tau amio mamā, ua faaopoopo atili i lona lalelei faaletino. O le tulaga foʻi lenā e tatau ona iai uma tuafāfine Kerisiano.

4:12. O se faatoʻaga po o se togālaau matagofie e puipuia e se pā, e faatoʻā mafai lava ona ulu atu i ai pe a ui atu i le faitotoʻa o loo loka. Ua faatusaina faapena le alofa o le teine Sulami, na faatoʻā faaalia lava i lē o le a avea ma ana tane. Maʻeu se faaaʻoaʻoga matagofie mo alii ma tamaʻitaʻi Kerisiano uma e leʻi faaipoipo!

“O LE AFI MŪ SAESAE” A IOA

(Pese a Solomona 8:5-14)

Ina ua iloa mai e tuagane o le teine Sulami lona toe foʻi atu i lo latou aiga, ona latou fesili lea: “O ai ea lenā, o loo alu aʻe mai le vao, o loo faalagolago i lona manamea?” I se taimi muamua atu, na faapea mai ai se tasi o tuagane: “Afai o se pā o ia, ona tatou ati aʻe ai lea i ona luga o se ʻolo ario; a e afai o se puipui o ia, ona tatou pupuni ai lea i ai i laupapa arasi.” Talu ai o lenei ua uma ona tofotofoina ma faamaonia le moni o le alofa o le teine Sulami, ua ia faapea atu ai: “O aʻu nei o le pā, o oʻu susu foʻi ua pei o ʻolo; ona avea ai lea o aʻu i ona luma e pei o sē ua alofaina.”—Pese a Solomona 8:5, 9, 10.

O le alofa moni e pei “o le afi mū saesae” a Ioa lea. Aiseā? Auā o lenā alofa e puna mai iā Ieova. O Ia lē na tuuina i totonu o o tatou loto le faalogona e alofa ai. O se afi e mumū saesae, e lē mafai ona tineia lona sasao malosi aʻe. O le matagofie lenā o loo faamatalaina e le Pese a Solomona, e faatatau i le alofa i le va o se alii ma se tamaʻitaʻi, e ‘malosi [e lē foʻi] e pei o le oti.’—Pese a Solomona 8:6.

Ua faamalamalama mai foʻi e le pese taʻutaʻua a Solomona, le sootaga māfana i le va o Iesu Keriso ma i latou o lana “faatoʻānofotane” i le lagi. (Faaaliga 21:2, 9) O le alofa o Iesu mo Kerisiano faauuina, e silisili atu na i lo le alofa i le va o se alii ma se tamaʻitaʻi. Ua faapena le lē maluelue o le faamaoni tuutoina o sui o le vasega a le faatoʻānofotane. Sa lotomalie foʻi Iesu e foaʻiina atu lona soifua mo “isi mamoe.” (Ioane 10:16) O lea la, e mafai e tagata tapuaʻi uma lava ona faataʻitaʻi i le alofa faamaoni ma le tuutoina sa faaalia e le teine Sulami.

[Ata i le itulau 18, 19]

O le ā tatou te aʻoaʻoina mai i le Pese a Solomona, i le ituaiga o paaga faaipoipo e tatau ona tatou saʻilia?