Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe Na Tumau Ona Faagaogaoina Iuta?

Pe Na Tumau Ona Faagaogaoina Iuta?

Pe Na Tumau Ona Faagaogaoina Iuta?

NA VALOIA i le Tusi Paia o le a faagaogaoina le laueleele o le malo o Iuta e Papelonia, ma o le a tumau ona faagaogaoina seʻia toe foʻi ane tagata Iutaia na faaaunuua. (Ieremia 25:8-11) O le māfuaaga sili e talitonu ai i le moni o lenei valoaga, o le talafaasolopito na faamauina i le pe tusa ma le 75 tausaga talu ona mavae le toe foʻi ane o le vaega muamua na faaaunuua i lo latou nuu moni. O loo taʻua ai, “O ē na totoe na sao i le pelu na tāfea e ia [le tupu o Papelonia] i Papelonia; sa i ai latou iā te ia ma ona atalii e fai ma auauna ua oo i ona pō o le pule o le malo o Peresia.” Ma ua lipotia mai e tusa ai o le laueleele: “O aso uma sa gaogao ai sa fai ai sapati.” (2 Nofoaiga a Tupu 36:20, 21) Pe e iai se faamaoniga o suʻesuʻega mai toega mea o le eleele e lagolago ai lenei manatu?

I le tusi Biblical Archaeology Review, na taʻua ai e le polofesa Palesitina e suʻesuʻea toega mea o le eleele, o Ephraim Stern e faapea: “Na faaleagaina e Asuria ma Papelonia vaega tetele o Isaraelu anamua, peitaʻi, e ese le tala ua taʻu mai e le suʻesuʻega o toega mea o le eleele i le iʻuga o a la manumalo.” Ua ia faamatala mai: “E leai ni faamaumauga o le talafaasolopito e faatatau iā Iuta ina ua uma ona faaumatia e Papelonia. . . . E matou te leʻi mauaina ni faamaoniga o le toe nofoia o Iuta seʻia oo i le taimi o Peresia . . . E ui sa iai se faamaoniga o le iai o Asuria i Palesitina, ae e leʻi iai se faamaoniga ina ua uma le faaumatiaina e Papelonia. . . . I lenā taimi atoa, e leai se aai e tasi na faaleagaina e Papelonia faapea na toe nofoia.”

E ioe i ai le polofesa o Lawrence E. Stager mai le Iunivesite o Harvard. Ua ia taʻua: “I Filisitia atoa faapea ma Iuta mulimuli ane ai, na faaleagaina e le tupu o Papelonia laufanua, lea na avea ai ma fanua valevalenoa i sisifo o le vaitafe o Ioritana.” Na toe faapea mai atili Stager: “Na faatoʻā toe amata ona maua . . . ni faamaumauga e uiga iā Ierusalema ma Iuta, ina ua toe foʻi tagata Iutaia na faaaunuua i lo latou laueleele i le taimi o Kuresa le Sili, o le tagata Peresia na sosoo ane e pulea Papelonia.”

Ioe, na taunuu moni afioga a Ieova e tusa ai o le faagaogaoina o Iuta. E taunuu moni mea uma e valoia e Ieova le Atua. (Isaia 55:10, 11) Ia tuu atu lo tatou faatuatuaga atoa iā Ieova ma folafolaga o loo i lana Afioga, le Tusi Paia.—2 Timoteo 3:16.