Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Epela—O se Aai Anamua ua Toe Maua

Epela—O se Aai Anamua ua Toe Maua

Epela—O se Aai Anamua ua Toe Maua

I le taumāfanafana o le 1962, na faia ai ni saʻiliʻiliga a Paolo Matthiae, o se talavou Italia e suʻesuʻe i toega o mea e maua mai i le eleele, i laufanua i mātū i sisifo o Suria. Sa lilo i lona mafaufau se mea o le a ia mauaina. Sa manatu i le ogatotonu o Suria e lē o se ogāeleele lelei mo suʻesuʻega. Ae peitaʻi, ina ua amata eli le eleele mo suʻesuʻega i le lua tausaga mulimuli ane ai i Tell Mardikh, pe tusa o le 40 maila (60 kilomita) i le itu i saute o Aleppo, na maua ai se mea e manatu i ai le toʻatele o ‘le mea aupito i sili lea ona tāua na maua i suʻesuʻega i le lona 20 senituri.’

E FAAMAONIA i tusitusiga anamua sa iai se aai e igoa iā Epela. Ae peitaʻi, e leai se tasi na te iloa po o lē fea o maupuʻepuʻe o loo tūtū solo i Sasaʻe Tutotonu o tanumia ai le aai. O se tasi o tusitusiga, o loo faamatalaina ai le manumalo o Sarakona, le tupu o Akata iā “Mari, Yarmuti, ma Epela.” I se isi tusitusiga, na taʻua ai e le tupu o Sumeria o Gudea ia laupapa tāua na ia maua faapea, sa aumai mai “mauga o Epela.” O loo iai foʻi le igoa Epela i Karnak, i Aikupito, i se lisi o aai anamua na faatoʻilaloina e Pharaoh Thutmose III. Ma o le māfuaaga lenā o le taumafai o tagata suʻesuʻe i toega o mea e saʻilia Epela.

Sa maua foʻi aogā i se isi suʻesuʻega sa faia o mea na ʻeli aʻe mai le palapala. I le 1968, na maua ai se vaega o le faatagata o Ibbit-Lim, o se tupu o Epela na iai. O lenā faatagata na tusia ai se taʻutinoga i le gagana Akaia e iloa ai na faia faapitoa mo le atua fafine o Ishtar, lea “na taʻutaʻua i Epela.” Ioe, na iloa mai suʻesuʻega o mea na maua mai i le palapala “se gagana fou e lē iloa e le ʻau eli palapala, se talafaasolopito fou, ma se aganuu fou.”

Na maua i le 1974/1975 faamaoniga faapea o Tell Mardikh o Epela anamua lenā, ina ua maua ni papamaa lea sa tele ina tusia ai le igoa o le aai. Ua faaalia foʻi i nei suʻesuʻega i toega mea e faapea, a itiiti mai e faalua ona iai lenā aai i le vaipanoa lava lenā. Ina ua mavae se vaitaimi o ana taaʻiga malolosi na iai, ona oo loa lea ina faatamaʻia. Na toe fausia Epela, ae na toe faatamaʻiaina lava ma mou atu ai mo le faitau senituri.

E Tasi le Aai ae Tele Tala e Faatatau i Ai

O aai aupito leva na iai, sa fausia i luga o vaipanoa e fefiloi le palapala ma le oneone, e pei o le va o le vaitafe o Hitekelu ma le Eufirate, lea na mafai ona faia ai ni faatoʻaga e fua tele mai. O uluaʻi aai o loo taʻua i le Tusi Paia sa iai i Mesopotamia. (Kenese 10:10) E foliga mai o le igoa Epela o loo uiga atu i le “Papa Sinasina,” lea e faasino atu i papa papaʻe e taʻua o namu o loo tū ai i luga le aai. E foliga mai na filifilia le mea e tū ai le aai, ona o āi papa papaʻe nei e mautinoa lava le maua ai o le vai, lea e tāua tele i se vaipanoa e mamao ese mai vaitafe tetele.

O le itiiti o timuga e maua i laufanua o Epela ua lē tele ai ni mea e totō ae ua na o laau e pei o saito, vine, ma olive. E talafeagai foʻi laufanua mo le faia o ni lafu manu, aemaise lava i lafu mamoe. O le lelei tele o le mea e tū ai Epela—i le va o Mesopotamia ma le talafatai o le Metitirani—ua avea ai o se nofoaga e lelei i fefaatauaʻiga o laupapa, maatāua taugofie, ma uʻamea. O loo nofoia le aai e tagata pe tusa ma le 200,000, ma e toetoe o le 10 pasene o loo nonofo i le taulaga.

O toega o le maota tele lava o le tupu, ua faamaonia ai le maoaʻe o le tulaga tau atinaʻe na faia e tagata Epela. Ina ia oo atu i le maota, e te ui atu i se alatatala pe tusa ma le 40 i le 50 futu le maualuga (12-15 mita). Sa iai se taimi na toe faatelē ai lenei maota, ina ia faafaigofie ona faia galuega manaʻomia a le pulega a o faasolo ina malosi. Sa galulue tagata taualoa i lalo o se pulega—pulega a le tupu ma lana masiofo, ma na fesoasoani i ai “alii” ma “kovana.”

E silia i le 17,000 maa omea ma fasi maa na toe maua. I le amataga, e tusa e silia i le 4,000 papamaa atoatoa na tuuina lelei i luga o fata e fai i laau. O nei faamaoniga e iloa ai le telē o le tulaga tau fefaatauaʻiga na aafia ai Epela. O se faataʻitaʻiga, sa faia fefaatauaʻiga a le nuu ma Aikupito, e pei ona faaalia e ni faailoga o loo iai ata o farao e toʻalua. Na tele lava ina tusia papamaa i le gagana Sumeria. O nisi o papamaa na tusia i le gagana Epela, o se gagana anamua a tagata e tupuga mai iā Semu lea e faigatā, e manaʻomia se tagata e faaliliuina na upu, ae faafetai ai i nei mea na maua mai toega o mea anamua. Na faateʻia tagata mai sasaʻe e suʻesuʻe i gagana, aganuu, ma talafaasolopito i le mauaina o lenā gagana anamua. Atonu e faateʻia oe i nisi o papamaa na iai ni lisi o upu e tusia i le gagana Sumeria faapea ma le gagana Epela. O loo taʻua i le tusi Ebla—Alle origini della civiltà urbana (Epela—I le Amataga o le Atiina Aʻe o le Aai) faapea o “le lomifefiloi aupito tuai lea ua tatou iloa.”

E manino mai o Epela o se atunuu na iai ana vaegaʻau, ona o papamaa na eli aʻe o loo tusia ai tagata tau Epela o loo fasiotia o latou fili, po o le faailoa mai foʻi i papamaa ata o ulu o i latou na latou vavaeeseina. Ae peitaʻi na muta le malosi o Epela ina ua fesagaʻi o ia ma le malosi o Asuria ma Papelonia. E lē faigofie ona toe suʻe atu le taimi tonu na tutupu ai na mea, ae e foliga mai na osofaʻia e Sarekona 1 (e lē o Sarekona lea o loo taʻua i le Isaia 20:1) Epela ona toe sosoo ai lea ma le osofaʻia e Naram-Sin o le tama po o le atalii a sona alo. Ua faaalia e mea na eli mai le eleele faapea, o i latou na osofaʻi ane sa sauā, ma o a latou osofaʻiga faafuaseʻi na matuā mataʻutia lava.

Ae e pei ona taʻua, ina ua mavae sina taimi ona toe fausia lea o Epela, ma oo ina toe tulaʻi mai o se aai tāua i lea vaipanoa. Sa toe fausia le aai e tusa ai o faatulagaga maʻoti, e toe siitia ai lona telē ma le mataʻina. I le aai i laufanua maulalo, sa iai se vaipanoa paia sa vavae ese faapitoa mo le atua fafine o Ishtar, lea foʻi e vaai i ai tagata Papelonia o le atua o le uluola o mea. Atonu na e faafofoga i le Ishtar Gate (Faitotoʻa taʻutaʻua a Ishtar) lea na toe maua i mea na eli aʻe i Papelonia. O le fale e faapitoa lona mataʻina i Epela e foliga mai na faaaogā e tuu ai leona ia na vaai i ai e paia i le atua fafine o Ishtar. Ma ua tulaʻi mai ai loa ma le mataupu e faatatau i le tapuaʻiga a tagata Epela.

Tapuaʻiga i Epela

E pei lava ona iai i isi vaipanoa i Sasaʻe, sa iai foʻi ni atua aloaʻia i Epela. Ma o nisi o na atua o Paala, Hatata (o le igoa o loo aliali mai ai se vaega o suafa o ni tupu patino o Suria), ma Takono. (1 Tupu 11:23; 15:18; 2 Tupu 17:16) Na matuā matataʻu lava tagata Epela i na atua. Na latou faaaloalo foʻi i atua o isi tagata. Ua iloa i suʻesuʻega i mea na eli aʻe i le eleele ae faapitoa lava i le meleniuma lona lua T.L.M. faapea, na avatu foʻi le tapuaʻiga e faamamaluina ai tuaa ua maliliu.

Sa lē talitonu atoatoa tagata Epela i o latou atua. O le aai fou foʻi o Epela e iai foʻi pa matagofie lapotopoto e ātu lua, e maofa ai so o se fili. O le itu i tua o le pa, o lona perimita po o le fua faataamilo e toetoe lava lua maila. E iloa lelei atu lava lenā pa.

E ui i lea, ae na toe mou atu foʻi Epela lea na toe ati aʻe. E foliga mai na faatoʻilaloina mulimuli e tagata sa Hetī Epela lea sa avea o se aai malosi i le pe tusa o le 1600 T.L.M. E tusa ai ma se solo na fatu anamua, sa “matuā nutililii e pei o se faguele” le aai o Epela. E leʻi umi ae mou atu ma le talafaasolopito. Na taʻua i se faamatalaga a tagata tau na savalia Ierusalema i le 1098 le vaipanoa na iai muamua Epela, ma faasino atu i ai o se nofoaga maotua o le atunuu e taʻua o Mardikh. Ua toetoe lava a galo atoatoa Epela ae na toe maua ina ua mavae le tele o senituri.

[Pusa i le itulau 14]

O LE Ā LE SOOTAGA A EPELA I LE TUSI PAIA?

Na tulaʻi mai se naunau fia iloa o le ʻau faitofā o le Tusi Paia, ona o se mataupu na lomia i le mekasini Biblical Archeologist i le 1976. O le tagata na faaliliuina mea na tusia i papamaa na maua i Epela, na tulaʻi ai se manatu e faapea, o mea na tusia i papamaa e aofia ai igoa o tagata, ma nuu na taʻua i le Tusi Paia i senituri mulimuli ane ai. Atonu ua fai si televave o manatu na i lo manatu moni o loo taʻua i le mataupu, na amata ai ona tusia e nisi o tagata atamamai faapea, o mea na maua i suʻesuʻega i Epela ua faamaonia ai le maufaatuatuaina o faamatalaga o loo i le Kenese. * Na taʻua e Mitchell Dahood o se patele Katoliko, o “papamaa [mai Epela] ua faamalamalamaina ai mea e lē o manino i le Tusi Paia.” O se faataʻitaʻiga e talitonu o ia, e mafai ona faamalamalamaina ai “le faafitauli e faatatau i le mamao i tuā o le taimi na amata faaaogā ai le suafa o le Atua o Isaraelu.”

Ua iloiloina nei ma le saʻo nei faamatalaga. Ona o le mea moni, o le gagana Eperu ma le gagana Epela o ni gagana a ē na tupuga mai iā Semu, o loo telē la le avanoa e talitutusa ai nisi o igoa o aai po o tagata, ma igoa o loo i le Tusi Paia. Ae peitaʻi, e lē o faamaonia ai faapea, o loo faatatau atu na igoa po o nuu i igoa o loo taʻua i le Tusi Paia. O lea, o le telē o le a aafia ai le suʻesuʻeina o le Tusi Paia ona o le mamao ua oo i ai suʻesuʻega o mea na maua i Epela, o le a faaalia lava i le lumanaʻi. Ma e tusa ai ma le suafa o le Atua, na faafiti le tusitala o le mataupu Biblical Archeologist faapea na ia taʻua le igoa “Yahweh” i tusitusiga i le gagana Epela. O nisi o tagata atamamai, e manatu i le faailoga o loo i le papamaa e faaliliu i le ja faapea o se tasi o atua mai le tele o atua o Epela, ae o loo faamatala mai e nisi o tagata atamamai faapitoa, o le faailoga o loo i le papamaa, ua na o se faailoga o le kalama. Po o le ā lava le tulaga, ae e lē o faatatau atu i le Atua moni e toʻatasi o Ieova.—Teuteronome 4:35; Isaia 45:5.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 19 Pe a fia talanoaina le auala ua lagolagoina ai e suʻesuʻega i toegā mea anamua faamatalaga a le Tusi Paia, tagaʻi i le mataupu e 4 o le tusi The Bible—God’s Word or Man’s? Lomia e Molimau a Ieova.

[Faafanua/Ata i le itulau 12]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

SAMI TELE

KANANA

SURIA

Aleppo

Epela (Tell Mardikh)

Vaitafe o Eufirate

[Faamatalaga i Ata]

O le tagata suʻesuʻe i toega o mea e maua mai le eleele: Missione Archeologica Italiana a Ebla-Università degli Studi di Roma ‘La Sapienza’

[Ata i le itulau 12, 13]

Se ula auro pe tusa o le 1750 T.L.M.

[Ata i le itulau 13]

Toega o le maota tele o le tupu

[Ata i le itulau 13]

Faamatalaga a le ʻautusiata i maa omea o loo teuina i se potu e teu ai faamaumauga

[Ata i le itulau 13]

Papamaa

[Ata i le itulau 13]

Uatogi a le aiga tautupu i Aikupito, i le 1750-1700 T.L.M.

[Ata i le itulau 13]

Tagata tau Epela ma ulu o latou fili

[Ata i le itulau 14]

Se maa ua tuuina atu mo le atua fafine o Ishtar

[Faamatalaga i Ata]

Missione Archeologica Italiana a Ebla - Università degli Studi di Roma ‘La Sapienza’

[Faamatalaga i Ata i le itulau 13]

O ata uma (ae lē o le ata o le maota tele o le tupu): Missione Archeologica Italiana a Ebla - Università degli Studi di Roma ‘La Sapienza’