Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Avā, ia Faaaloalo Loloto i a Outou Tane

Avā, ia Faaaloalo Loloto i a Outou Tane

Avā, ia Faaaloalo Loloto i a Outou Tane

“O outou fafine [avā], ia outou usiusitai i a outou lava tane.”—EFESO 5:22.

1. Aiseā e masani ai ona faigatā ona faaaloalo i se tane?

I LE tele o atunuu pe a faaipoipo se ulugalii, e fai e le faatoʻā nofotane se tautoga, lea e taʻutino atu ai o le a ia faaaloalo loloto i lana tane. Ae peitaʻi, o le auala e feutagaʻi ai le tele o tane ma a latou avā, o le a faalagolago i ai le faigofie po o le faigatā ona faataunuu o lenā tautoga. Peitaʻi, e ese le matagofie o le amataga mai o faaipoipoga. Na toina e le Atua se ivi mai iā Atamu, le uluaʻi tagata, ma fai ai le fafine. O le taʻutinoga fiafia lenei a Atamu: “O le ivi lava lenei o oʻu ivi, ma le aano o oʻu aano.”—Kenese 2:19-23.

2. O le ā ua tupu i fafine ma faaipoipoga talu mai le 1960?

2 E ui lava i lenā amataga lelei na iai, ae i le amatamataga o tausaga mai le 1960, na manu aʻe ai i le Iunaite Setete se faalapotopotoga e taʻua o le saʻolotoga o fafine—o se taumafaiga a fafine ina ia saʻoloto mai i pulega a tamāloloa. I le taimi lenā, e pe tusa e 300 tane e tuua o latou aiga, ae tasi le avā e faia faapea. E oo ane i le faaiʻuiʻuga o tausaga mai le 1960, o le fuafaatatau ua iai, pe tusa e 100 tane e tuua o latou aiga, i le tasi o le avā e faia faapea. I le taimi nei, e foliga mai ua mafai e fafine ona palalauvale, taumafa ʻava malosi, ulaula, ma fai amioga lē mamā e pei lava ona faia e tane. O le fesili la, po ua sili atu ea le fiafia o fafine? E leai. I nisi atunuu, e tusa o le ʻafa o faaipoipoga e iʻu ina toe tatala. E tusa ai ma taumafaiga a nisi fafine e faaleleia a latou faaipoipoga, po ua faaleleia ai la pe leai?—2 Timoteo 3:1-5.

3. O le ā le faafitauli autū o loo aafia ai faaipoipoga?

3 O le ā le faafitauli autū? I nisi taimi, o le faafitauli lava lea na iai mai le amataga, i le taimi na faasesēina ai Eva e le agelu fouvale, “le gata tuai lea, ua igoa i le tiapolo, i le ma Satani.” (Faaaliga 12:9; 1 Timoteo 2:13, 14) Ua taʻufaatauvaaina e Satani le mea na aʻoaʻoina mai e le Atua. Mo se faaaʻoaʻoga, e faatatau i faaipoipoga, ua faafoliga mai e le Tiapolo le faaipoipoga e faapea, o se mea ua faasāsā naʻuā ma e aunoa ma se alofa. O faamatalaga sesē ua ia faasalalauina e ala i televise ma mekasini a le lalolagi—lea o loo ia pulea—ua fuafua ina ia foliga atu ai e manatu faapito ma ua lē o toe aogā faatonuga mai le Atua. (2 Korinito 4:3, 4) Ae ui lava i lea, afai tatou te iloiloina ma fetālaʻi o tatou mafaufau i mea o fai mai ai le Atua e uiga i le vaega e faatino e se fafine i le faaipoipoga, o le a tatou iloa ai le atamai ma le aogā pea o le Afioga a le Atua.

O Fautuaga mo i Latou ua Faaipoipo

4, 5. (a) Aiseā e ao ai i se tamaʻitaʻi ona faautauta pe a mafaufau ua fia faaipoipo? (e) O le ā e ao i se tamaʻitaʻi ona fai muamua a o leʻi ioe atu e faaipoipo?

4 O loo aumai e le Tusi Paia se upu lapataʻi. O loo taʻu mai ai e ui lava i faaipoipoga e taulau manuia e feagai lava ma “puapuaga” i lenei lalolagi o loo pulea e le Tiapolo. E ui lava la o le Atua na fuafuaina le faaipoipoga, o loo lapataʻia e le Tusi Paia i latou e faaipoipo. Na taʻua e se tasi o tusitala faagaeeina o le Tusi Paia e faatatau i se fafine ua oti lana tane ma ua saʻoloto e toe faaipoipo: “Afai e nofo fua pea ia, e sili lona manuia” po o le fiafia. Sa fautuaina foʻi e Iesu le nofo fua mo i latou e “mafaia ona talia.” Peitaʻi, afai e filifili se tasi e faaipoipo, e ao ona faaipoipo “tau lava i lē ua i le Alii,” o lona uiga, i se tagata ua tuuina atu ma papatiso e tapuaʻi i le Atua.—1 Korinito 7:28, 36-40; Mataio 19:10-12.

5 O le māfuaaga e faapitoa ai lava i se fafine ona manatu mamafa i le tagata o le a ia faaipoipo i ai, ona o le lapataʻiga a le Tusi Paia lea o loo faapea mai: “O le fafine nofo tane, ua noanoa ia e le tulafono i lana tane.” Seʻi vanagā lava ua oti le tane, pe ua ia faia se amioga lē mamā faaleituaiga ma ua tatala ai le faaipoipoga a le ulugalii ona faatoʻā “tuusaunoa lea o ia i le tulafono” a le tane. (Roma 7:2, 3) O le alofa lea e māfua i le fetosina aʻi o le tasi i le isi atonu e aogā i le taimi o le faananau o le alofa faavalea o le tasi i le isi, ae e lē lava lea ituaiga o alofa e faavae ai se faaipoipoga fiafia. E ao la i le fafine o loo nofo fua ona fesili ifo iā te ia lava, ‘Po ua ou nofo sauni e ulu atu i se faatulagaga lea o le a ou ola ai i le tulafono a le tamāloa lenei?’ O le taimi e iloilo ai le fesili lenei o le taimi a o leʻi faaipoipo, ae lē o le uma o le faaipoipoga.

6. O le ā le filifiliga e mafai ona fai e le tele o fafine i aso nei, ma aiseā e tāua tele ai?

6 I le tele o nofoaga i aso nei, e iai i le tamaʻitaʻi le aiā e teena pe talia ai se faamalamalamaga a se alii mo se faaipoipoga. Peitaʻi, o le mea e sili ona faigatā i se tamaʻitaʻi o le faia lea o se filifiliga atamai, talu ai e mafai ona malolosi ona faanaunauga fia faaipoipo. Fai mai le faamatalaga a se tasi tusitala: “O le tele lava o lo tatou mananaʻo e fai se mea, po o le faaipoipo po o le aʻe i se mauga, o le tele foʻi lea o lo tatou faia o faaiʻuga e aunoa ma le faamautinoa muamua, ma tatou uaʻi atu ai loa i na o faamatalaga tatou te mananaʻo e faalogo i ai.” O se filifiliga e lē lelei ona fai a se tagata aʻe mauga e ono āfaina ai lona ola; e faapena foʻi ona mataʻutia le faia o se filifiliga lē atamai mo se paaga faaipoipo a se tasi.

7. O ā fautuaga atamai mo le saʻilia o se paaga faaipoipo?

7 E ao i se tamaʻitaʻi ona iloilo totoʻa mea o le a aofia ai i le iai i le tulafono a se tamāloa e fia faaipoipo iā te ia. I tausaga ua teʻa, na faapea mai ai ma le loto maulalo se teine mai Initia: “E matutua ma ua iai le atamai i o ma mātua, ma e lē faigofie ona faasesēina i laʻua e pei ona ono tupu iā i maʻua. . . . E faigofie lava ona ou faia se mea sesē.” E tāua tele le fesoasoani lea e maua mai i mātua faapea ma isi. Sa faalaeiauina e se tasi faufautua atamai ia le ʻautalavou ina ia faamasani i mātua o le tagata e te ono faaipoipo i ai, ma ia mātau foʻi feutagaʻiga a lea tagata ma ona mātua ma isi tagata o lona aiga.

Le Auala na Faaalia ai e Iesu le Gauaʻi

8, 9. (a) Na faapefea ona manatu Iesu i lona gauaʻi i le Atua? (e) O ā aogā e mafai ona maua mai le gauaʻi?

8 E ui lava o se luʻi lenei mea o le gauaʻi, ae e mafai e fafine ona manatu i ai o se tulaga faaaloalo, e pei ona sa faia e Iesu. E ui o lona gauaʻi i le Atua sa aofia ai puapuaga, e aofia ai le maliu i luga o se laau faaoosala, ae sa ia maua le olioli i lona gauaʻi i le Atua. (Luka 22:41-44; Eperu 5:7, 8; 12:3) E mafai ona vaai atu fafine iā Iesu o se faaaʻoaʻoga, auā ua faapea mai le Tusi Paia: “O le ulu o le avā o le tane lea, a o le ulu o Keriso o le Atua lea.” (1 Korinito 11:3) O le mea mataʻina i inei, e lē faapea seʻiloga e faaipoipo se fafine ona faatoʻā i lalo lea o le tulaga ulu o tamāloloa.

9 O loo faamatala mai e le Tusi Paia e ao i fafine, pe ua faaipoipo pe nofo fua ona lolo i le tulaga ulu o tane ua agavaa faaleagaga o loo pulea ma vaaia le faapotopotoga Kerisiano. (1 Timoteo 2:12, 13; Eperu 13:17) Pe afai e mulimuli fafine i le faatonuga a le Atua i le faia faapea, ua latou faataatia ai se faaaʻoaʻoga mo agelu i le faatulagaga faalefaalapotopotoga a le Atua. (1 Korinito 11:8-10) E faaopoopo atu i lenā, e mafai e fafine faaipoipo ua matutua ona aʻoaʻo fafine talavou e ala i a latou faaaʻoaʻoga ma fautuaga lelei ina ia “usiusitai atu i a latou lava tane.”—Tito 2:3-5.

10. Sa faapefea ona faataatia e Iesu se faaaʻoaʻoga i le faaalia o le gauaʻi?

10 Sa silafia e Iesu le tāua o le usitai tatau. I se tasi o mea na tupu na ia faalaeiauina ai le aposetolo o Peteru ina ia totogi atu ni lafoga mo i laʻua i taʻitaʻi faaletagata, ma sa ia avatu foʻi iā Peteru se tupe e fai ai. Mulimuli ane na tusi mai Peteru: “Ia outou usiusitai atu i tofiga uma a tagata [ona] o le Alii.” (1 Peteru 2:13; Mataio 17:24-27) E tusa ai ma le faaaʻoaʻoga sili ona matilatila a Iesu i le gauaʻi, tatou te faitau ai e faapea: “A ua sasaʻa atu o ia e ia lava, o fai mona le uiga o le pologa, i lona fanau mai faapei o tagata. A o iloa o ia i ona foliga e faapei o se tagata, ua faamaulalo o ia e ia lava, ua na anaana ua oo ina maliu.”—Filipi 2:5-8.

11. Aiseā na faalaeiau ai Peteru i avā ina ia usiusitai e oo lava i tane e lē talitonu?

11 Ina ua faalaeiau atu i Kerisiano ina ia usiusitai e oo lava i taʻitaʻi sauā ma lē amiotonu o lenei lalolagi, sa faamatala e Peteru faapea: “Auā na valaauina outou ona o lea lava mea; auā na tigaina Keriso lava mo outou, ua tuuina mai ai e ia le faaaʻoaʻo mo outou, ina ia outou mulimuli atu i ona tulagāaao.” (1 Peteru 2:21) Ina ua uma ona faamatala le auala sa mafatia ai Iesu ma le auala sa ia tumau ai i le usitai, ona faalaeiau mai lea o Peteru i avā e lē talitonu a latou tane: “Ia faapea outou fafine, ia usiusitai i a outou lava tane, afai foʻi e lē faalogo nisi i le upu, ia maua i latou i le amio lelei a avā, a e leai se upu, pe a latou vaai ane i a outou amio mamā ma le faaaloalo.”—1 Peteru 3:1, 2.

12. O ā aogā na iai ona o le usiusitai o Iesu?

12 E ono manatu i le usitai a o tauemu pe fai mai ni faamatalaga lē lelei e faapea o se vaivaiga. Peitaʻi, e lē o le manatu lenā sa iā Iesu. Na tusi Peteru e faapea: “O lē sa agateleina, a e leʻi toe agatele atu, na faatigaina o ia, a e leʻi faamatau atu.” (1 Peteru 2:23) O nisi sa vaai tino iā Iesu a o puapuagatia na iʻu ina avea ma tagata talitonu, e ui e lē o iloa po o fea na iʻu i ai, e aofia ai ma le pagota lea sa faasatauro faatasi ma Iesu, ma le taʻitaʻiʻau lea na vaai i Lona faasalaga. (Mataio 27:38-44, 54; Mareko 15:39; Luka 23:39-43) O le tulaga lava e tasi, na taʻua e Peteru o nisi tane lē talitonu—e oo lava i ē e sauā—e mafai ona avea ma Kerisiano pe a latou mātauina amioga usiusitai a a latou avā. Ua tatou molimauina faamaoniga o lenei mea i o tatou aso.

Le Auala e Taulau ai Taumafaiga a Avā

13, 14. Ua faapefea ona aogā le usitai i tane lē talitonu?

13 O avā talitonu, ua latou maua le loto malie o a latou tane e ala i a latou amio e pei o Keriso. I se tauaofiaga Itumalo talu ai nei a Molimau a Ieova, na faapea mai ai se tane e uiga i lana avā Kerisiano: “O le mea moni lava sa ou lē magafagafa i aʻu mea sa fai iā te ia. Ae ui i lea, sa tumau pea lona faaaloalo mai iā te aʻu. E usitai mai iā te aʻu i taimi uma lava. E leʻi taumafai foʻi e faamalosia mai ona talitonuga iā te aʻu. E na te tausia ma le faapelepele aʻu. Pe afai e alu i se fono, e galue mamafa e sauni saʻu meaʻai ma teu le fale a o leʻi alu. Ona o lana amio na amata ai ona ou fiafia i le Tusi Paia. Ma i le taimi nei ua avea aʻu ma Molimau.” Ioe o le amio lelei a lana avā na ‘maua ai o ia e aunoa ma se upu.’

14 E pei ona faamamafa mai e Peteru, e lē tāua tele faamatalaga a le avā ae o ana mea e fai lea e maua ai iʻuga lelei. Na faataʻitaʻia mai lenei mea i se avā na ia aʻoaʻoina upu moni o le Tusi Paia, ma sa matuā faanaunau e auai atu i sauniga faa-Kerisiano. Na ʻeʻē atu lana tane, “Akenese, e te alu ese atu loa mai le faitotoʻa lenā, aua neʻi e toe foʻi mai!” E leʻi ui Akenese i le “faitotoʻa lenā” ae e ese le faitotoʻa na alu ese atu ai. O le isi pō na fai ai le sauniga na sosoo ai, na ia faamataʻu atu: “E te foʻi mai ua ou leai ma le fale.” O le tulaga lenā na iai, e tolu aso na alu ai. Ina ua foʻi mai, na fesili atu ma le agalelei le avā: “A laulau atu sau mea ʻai?” E leʻi faaluafesasi Akenese i lona tuutoina atu iā Ieova e oo lava i mea iti. Na iʻu ina manaʻo lana tane i se suʻesuʻega faale-Tusi Paia, tuuina atu lona ola i le Atua, ma mulimuli ane auauna o se ovasia e tele ni ona tiute tauave.

15. O ā ituaiga “teuga” o loo fautuaina mo avā Kerisiano?

15 Sa fautuaina e le aposetolo o Peteru se mea lea sa faia e le avā e pei ona taʻua i le palakalafa na muamua atu, o “teuga,” peitaʻi e lē o faamamafaina le ‘fili o le laulu’ po o “le oofu i ofu.” Na i lo lea, fai mai Peteru: “A o [teuga o] le tagata lilo o le loto, ia teua lea i le mea e lē pala, o le loto agamalu ma le filemu, o le mea tau tele lava lea i luma o le Atua.” O le loto agamalu e mafai ona atagia mai ai le filemu i le leo, ma uiga faaalia na i lo le tetee ma le tagisā. E ao lava la i se avā Kerisiano ona faaalia le faaaloalo loloto i lana tane.—1 Peteru 3:3, 4.

O Faaaʻoaʻoga e Faaaʻoaʻo i Ai

16. O ā mea ua avea ai Sara ma faaaʻoaʻoga lelei mo avā Kerisiano?

16 Fai mai le manatu na tusia e Peteru: “Auā sa faapea foʻi fafine paia anamua ona teuteu iā i latou, o ē na faamoemoe i le Atua, na usiusitai i latou i a latou lava tane.” (1 Peteru 3:5) Sa malamalama nei avā o le faamalieina o Ieova e ala i le utagia o lana fautuaga o le a maua ai le fiafia i le aiga ma le taui o le ola e faavavau. Sa taʻua e Peteru ia Sara, le avā lalelei a Aperaamo, e aliali mai sa masani ona “faalogo iā Aperaamo, na ia taʻua o ia o le ‘alii.’” Sa lagolagosua Sara i lana tane mataʻu i le Atua, lea sa tofia e le Atua i se nuu mamao e auauna ai. Sa tuua e Sara lona olaga taugalemu sa iai, ma na ia tuu foʻi lona ola i se tulaga lamatia. (Kenese 12:1, 10-13) Sa viiviia e Peteru ia Sara ona o lana faaaʻoaʻoga o le loto tele ma faapea mai: “Ua fai foʻi outou ma ana tama, pe a agalelei ma le lē mataʻu i se mea e tasi e mataʻu ai.”—1 Peteru 3:6.

17. Aiseā sa ono manatu ai foʻi Peteru iā Apikaila o se faaaʻoaʻoga mo avā Kerisiano?

17 O le isi fafine loto tele sa faamoemoe i le Atua o Apikaila, ma atonu sa manatunatu foʻi i ai Peteru. O ia o se “fafine mafaufau lelei,” ae o Napalu lana tane o le “finau vale ia ma le leaga i ana mea e fai.” Ina ua musu Napalu e fesoasoani iā Tavita ma ona tauleleʻa, na latou fuafua mai e faaumatia uma Napalu ma lona ʻauaiga uma. Peitaʻi na fai e Apikaila le gaoioiga e faasao ai lona ʻauaiga. Sa ia faaee i asini le uta o taumafa ma agaʻi atu e faafetaui Tavita a o agaʻi mai ma ona tagata ua faaauupegaina. Ina ua oo atu iā Tavita, ona oso ese lea o ia mai le asini, faapaʻū i ona luma ma talosaga atu ina ia faagesegese lona toʻatamaʻi. Sa matuā ootia lagona o Tavita i lenei mea ma faapea mai: “Faafetai iā Ieova le Atua o Isaraelu, o lē na auina mai oe i le aso nei e faafetaiai iā te aʻu. Faafetai foʻi i lou mafaufau.”—1 Samuelu 25:2-33.

18. O le faaaʻoaʻoga a ai e ao i avā ona mafaufau i ai, pe a faaosoosoina i le naunau alofa mai i ai o se isi tane, ma aiseā?

18 O le isi faaaʻoaʻoga lelei mo avā, o le teine talavou Sulami lea sa maumauaʻi ma tumau pea lona faamaoni i le tama leoleo mamoe lē taualoa lea sa ia ioe e faaipoipo atu i ai. Sa tumau pea lona alofa mo le tama e ui lava i le alofa faananau mai i ai o se tupu tamaoaiga. A o faailoa mai ona lagona e faatatau i le tama leoleo mamoe, na faapea mai le teine Sulami: “Ia tuuina aʻu i lou loto e faapei o se faamaufaailoga, e faapei o se faamaufaailoga i lou lima; auā ua malosi le alofa e pei o le oti. . . . E lē mafaia i vai e tele ona tineia le alofa, e le mafai ona lofia i vaitafe.” (Pese a Solomona 8:6, 7) Tau ina ia faapea foʻi ona maumauaʻi fafine faaipoipo uma, ina ia tumau le faamaoni i a latou tane ma faaaloalo loloto i ai.

O se Isi Fautuaga Mai le Atua

19, 20. (a) O le ā se isi māfuaaga e ao ai i avā ona usitai i a latou tane? (e) O le ā se faaaʻoaʻoga lelei ua saunia mai mo avā?

19 O le manatu mulimuli, seʻi manatu i faamatalaga o loo siʻomia ai le tatou mau autū: “O outou fafine, ia outou usiusitai i a outou lava tane.” (Efeso 5:22) Aiseā e tāua ai lenā usiusitai? “Auā,” o loo faaauau mai le fuaiupu e sosoo ai, “o le tane o le ulu ia o le avā, pei o Keriso foʻi o le ulu ia o le ekalesia.” O loo faalaeiauina la avā: “Faapei ona usiusitai o le ekalesia iā Keriso, ia faapea foʻi fafine i a latou lava tane i mea uma lava.”—Efeso 5:23, 24, 33.

20 Ina ia usitaia le faatonuga lenei, e ao i avā ona suʻesuʻe ia iloa lelei ma mulimuli i le faaaʻoaʻoga a le ekalesia po o le faapotopotoga o soo faauuina o Keriso. Faamolemole faitau le 2 Korinito 11:23-28 o le a iloa ai mea sa onosaia e se tasi o lenā faapotopotoga, le aposetolo o Paulo, ona o le faamaoni i lona Ulu, o Iesu Keriso. I le pei o le aposetolo o Paulo, e ao i avā ma isi uma o le faapotopotoga ona tumau i le usitai faamaoni atu iā Iesu. E faaalia e avā lenei tulaga pe a latou gauaʻi i a latou tane.

21. O le ā e mafai ona faaosofia ai avā e faaauau ona usiusitai i a latou tane?

21 E ui ina toʻatele avā i aso nei e lē fiafia i le manatu e tatau ona usiusitai, ae o le fafine atamai e na te faavasegaina itu e lelei ai. Mo se faaaʻoaʻoga, seʻi faapea o le tane e lē talitonu; o le usitai la o le avā i lona tulaga ulu i mea uma, seʻi vaganā ai mea e feteenaʻi ma tulafono po o mataupu silisili a le Atua, e ono mafai ai ona ia maua le taui matagofie o le ‘faaolaina o lana tane.’ (1 Korinito 7:13, 16) E lē gata i lea, o le a ia maua ai foʻi le faamalieina i lona iloa o loo faamaonia e Ieova ona ala, ma o le a ia matuā tauia o ia i lona mulimuli i le faaaʻoaʻoga a lona Alo pele.

Pe E te Manatua?

• Aiseā e lē faigofie ai i se avā ona faaaloalo i lana tane?

• Aiseā e ao ai ona manatu mamafa i le ioe atu i sē ua fia faaipoipo iā te oe?

• Ua faapefea ona avea Iesu ma faaaʻoaʻo i avā, ma o ā aogā o le mulimuli i lana faaaʻoaʻoga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 19]

Aiseā e ao ai ona manatu mamafa pe talia pe leai se tasi ua fia faaipoipo iā te oe?

[Ata i le itulau 21]

O le ā e aʻoaʻoina e avā mai le faaaʻoaʻoga a tagata e pei o Apikaila o loo taʻua i le Tusi Paia?