Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Tatou Vivii Faatasi i le Suafa o Ieova

Ia Tatou Vivii Faatasi i le Suafa o Ieova

Ia Tatou Vivii Faatasi i le Suafa o Ieova

“Ia outou faaneenee atu iā Ieova faatasi ma aʻu, ma ia tatou vivii faatasi i lona suafa.”—SALAMO 34:3.

1. O le ā le faaaʻoaʻoga lelei na faataatia e Iesu i le taimi o lana talaʻiga i le lalolagi?

I LE pō o Nisani 14, 33 T.A., sa pepese faatasi ai Iesu ma ona aposetolo i viiga o Ieova a o iai i se potu pito i luga o se fale i Ierusalema. (Mataio 26:30) O le taimi mulimuli lenā mo Iesu e faia ai faapea, faatasi ma ona aposetolo. Peitaʻi, sa talafeagai mo Iesu le faaiʻuina o la latou sauniga lenā faatasi ma ona soo i le usuina o viiga o Ieova. Mai lava i le amataga o lana talaʻiga e oo i le faaiʻuga, sa viiviia pea e Iesu lona Tamā ma faalauiloa atu ma le maelega Lona suafa. (Mataio 4:10; 6:9; 22:37, 38; Ioane 12:28; 17:6) A fua i ai, e tusa o lea sa ia faaleo maia le valaaulia māfana a le faisalamo: “Ia outou faaneenee atu iā Ieova faatasi ma aʻu, ma ia tatou vivii faatasi i lona suafa.” (Salamo 34:3) O se faaaʻoaʻoga lelei tele mo i tatou e mulimuli ai!

2, 3. (a) E faapefea ona tatou iloa e iai se uiga faavaloaga o le Salamo 34? (e) O le ā o le a tatou talanoaina i le mataupu lenei ma le mataupu o sosoo mai?

2 I ni nai itula talu ona māeʻa a latou pesega o viiga faatasi ma Iesu, ae molimauina loa e le aposetolo o Ioane se isi vaaiga ese na tupu. Na ia molimauina lona Matai ma ni tagata solitulafono se toʻalua o fasiotia i luga o ni laau faaoosala. Na gauia e ni fitafita Roma vae o tagata solitulafono e toʻalua ina ia vave ai ona feoti. Peitaʻi, na lipotia mai e Ioane latou te leʻi gauia vae o Iesu. E oo ane fitafita iā Iesu, ua maliu o ia. I le Evagelia a Ioane, na ia faamatala ai e faapea, o lenei mea na tupu o le faataunuuga lea o le isi vaega o le Salamo e 34: “O ona ivi uma e lē gau lava se tasi.”—Ioane 19:32-36; Salamo 34:20.

3 E tele isi vala o le Salamo e 34 e faaoso naunau i Kerisiano. Peitaʻi, i le mataupu lenei ma lea e sosoo mai, o le a tatou iloiloina ai mea na tutupu na ala ai ona tusia e Tavita lenei salamo ma iloilo ona vaega e faalaeiauina ai.

Ua Sola Tavita Mai iā Saulo

4. (a) Aiseā na faauu ai Tavita e avea mulimuli ane ai ma tupu o Isaraelu? (e) Aiseā na “alofa tele” ai Saulo iā Tavita?

4 E avea Saulo ma tupu o Isaraelu, a o talavou lava Tavita. Ae, na iʻu ina lē usitai Saulo ma lē fiafia ai loa le finagalo o Ieova. O le māfuaaga lenā na taʻu atu ai e le perofeta o Samuelu iā te ia: “Ua saeia e Ieova le malo o Isaraelu nai iā te oe i lenei aso, ma ua foaʻi atu ai i le tasi e sili lona lelei i lou.” (1 Samuelu 15:28) Mulimuli ane, na faatonu e Ieova ia Samuelu e faauu Tavita, le uii o atalii o Iese, e avea ma tupu e sosoo ai o Isaraelu. O le taimi lea, ua pagatia Saulo i uiga lē fiafia ona ua teʻa ese le agaga o le Atua mai iā te ia. Ona aumai ai lea o Tavita mai Kipea, o ia o se tasi e agavaa i musika e auauna i le tupu, ma sa avea musika a Tavita ma mea e mapu ai Saulo, o lē na “alofa tele . . . iā te ia.”—1 Samuelu 16:11, 13, 21, 23.

5. Aiseā na suia ai uiga o Saulo agaʻi iā Tavita, ma o le ā na faamalosia Tavita e fai?

5 A o faagasolo taimi, na manino mai le faatasi o Ieova iā Tavita. Sa fesoasoani Ieova iā te ia e faatoʻilaloina Koliata le tagata tinoese o Filisitia, ma lagolago iā Tavita a o faamamaluina o ia i Isaraelu ona o lona tomai o se tagata tau. Peitaʻi, na avea le faamanuiaina e Ieova o Tavita ma pogai na lotovale ai Saulo, ma amata ai loa ona ita iā Tavita. E faalua lava ona velo e le tupu o Saulo ia Tavita i le tao, a o tāina e Tavita musika mo ia. Sa mafai ona ʻalo ese Tavita ma sao mai ai i na taimi e lua. Ina ua taumafai atu Saulo i lona tolu o taimi e fasioti iā te ia, na iloa e le tupu lenei o le a sosoo ai o Isaraelu ua tatau ona sola ina ia ola ai. O le iʻuga, ona o le faaauau pea ona taumafai o Saulo e puʻe ma fasioti iā Tavita, na sola ai loa Tavita ma nofo i nuu e lē o ni nuu o Isaraelu.—1 Samuelu 18:11; 19:9, 10.

6. Aiseā na faatonuina ai e Saulo le fasiotia o tagata Nove?

6 A o agaʻi ese atu Tavita mai i Isaraelu, na mālōlō i le aai o Nove, lea sa iai le fale fetafaʻi o Ieova. E foliga mai sa iai ni tauleleʻa sa malaga faatasi ma Tavita, o lea la sa saʻilia ai e Tavita ni mea e ʻai mo tauleleʻa faapena foʻi ma ia. Na logo tala Saulo ua ave e le faitaulaga ni mea aʻi mo Tavita ma ona tauleleʻa ma le pelu lea na aumai e Tavita mai iā Koliata ina ua maliu. Ona o le ita tele, na faatonu ai e Saulo ina ia fasiotia tagata uma o le aai, e aofia ai ma faitaulaga e 85.—1 Samuelu 21:1, 2; 22:12, 13, 18, 19; Mataio 12:3, 4.

Na Toe Faasaoina Foʻi Mai le Oti

7. Aiseā sa lē saogalemu ai mo Tavita ona sola i Kata?

7 Ina ua tuua e Tavita Nove, ona sola lea pe tusa ma le 25 maila i le itu i sisifo i Filisitia ma taumafai e saʻili sona lafitaga i le tupu o Akisa i le nuu tonu lava o Koliata, o Kata. Atonu sa manatu Tavita e lē taitai manatu Saulo e mafai ona ia sola atu i inā. E leʻi umi se taimi, ae mātauina e auauna a le tupu o Kata ia Tavita. Ina ua logo tala Tavita ua iloa o ia e tagata, ‘ona matuā fefe ai lea i luma o Akisa le tupu o Kata.’—1 Samuelu 21:10-12.

8. (a) O le ā ua taʻu mai iā i tatou i le Salamo 56 e uiga i le mea na tupu iā Tavita i Kata? (e) Na faapefea ona toetoe lava a oti ai Tavita?

8 Ona puʻe lea e tagata Filisitia o Tavita. Atonu o le taimi lea na fatu ai ma le loto naunau e Tavita le salamo lea na ia augani ai iā Ieova: “Ia e utu oʻu loimata i lau fagu.” (Salamo 56:8 ma le ulutala) O le auala lea sa ia faailoa ai lona talitonuga o le a lē faagaloina e Ieova lona faavauvau ae o le a ia tausia faapelepele ma puipuia o ia. Sa mafaufau foʻi Tavita i se fuafuaga e faasesē ai le tupu Filisitia. Sa ia faafoliga i se tagata valea. Ina ua iloa e le tupu o Akisa, na ia otegiaina ana auauna i le avatu o se tamāloa “faavalevalea” i ona luma. E manino mai le lagolagoina e Ieova o le fuafuaga a Tavita. Na alu ese Tavita mai le aai, ma toe sao mai ai i se tasi foʻi mea na toetoe lava a oti ai.—1 Samuelu 21:13-15.

9, 10. O le ā le māfuaaga na tusia ai e Tavita le Salamo 34, ma o ai isi atonu sa manatu i ai Tavita a o ia fatuina lenei salamo?

9 E lē o taʻu maia e le Tusi Paia pe na sosola i Kata ia Tavita faatasi ma ē na lagolagoina o ia, pe sa latou nonofo pea i nuu latalata ane o Isaraelu ma vaavaai mai o ia. Po o le ā lava le tulaga na iai, ae e foliga mai na latou matuā fiafia ina ua toe feiloaʻi ma faamatala i ai e Tavita le auala na toe faasaoina ai foʻi o ia e Ieova. O le mea lenā na tupu o loo faamatalaina i le Salamo 34, e pei ona faaalia i lona ulutala. I fuaiupu amata e fitu o le salamo lenei, o loo viiviia ai e Tavita le Atua ona o le laveaʻiina o ia ma valaaulia i latou na lagolago iā te ia ina ia vivii iā Ieova o Lē Sili e Laveaʻia Ona tagata.—Salamo 34:3, 4, 7.

10 Na maua le lafitaga o Tavita ma ona tagata i le ana i Atulama i se vaipanoa maugā o Isaraelu, e tusa ma le sefulu maila i sasaʻe o Kata. A o latou iai i inā, na amata ai ona ō ane tagata sa lē fiafia i le pulega a le tupu o Saulo ma aufaatasi atu ma i latou. (1 Samuelu 22:1, 2) Ina ua fatu la e Tavita upu o le Salamo 34:8-22, atonu o tagata na sa i lona manatu. E aogā foʻi mea o faamanatu mai i na fuaiupu mo i tatou i aso nei, ma e mautinoa lava le aogā iā i tatou o se talanoaga auʻiliʻili o lenei salamo matagofie.

Pe e Tutusa Ou Faanaunauga Autū ma Tavita?

11, 12. O ā ni māfuaaga o iā i tatou e ao ai ona viia e lē aunoa Ieova?

11 “Ou te faafetai iā Ieova i aso uma lava; e lē aunoa ona viiga i loʻu gutu.” (Salamo 34:1) I le ola ai o se tasi ua maumausolo, sa ono tele mea e popole ai Tavita i le tausiga faaletino, ae e pei ona faaalia mai i upu nei, e leʻi avea ona popolega i aso taʻitasi ma mea na lafoaʻia ai lona faanaunauga e viia Ieova. O se faaaʻoaʻoga lelei tele mo i tatou pe a tatou fesagaʻi ma faigatā! Pe tatou te i le aʻoga, galuega, faatasitasi ma aumea Kerisiano, po o le auaunaga i le lautele, o lo tatou faanaunauga sili o le viia lea o Ieova. Manatunatu i le anoanoaʻi o māfuaaga o loo iā i tatou e faia ai faapea! O se faaaʻoaʻoga, o loo faaauau pea ona tatou maua le fiafia i mea ofoofogia o le foafoaga a Ieova o loo faasolosolo ona tatou iloaina. Seʻi tau ina manatu i mea ua ia faataunuuina e ala i le vaega i le lalolagi o lana faalapotopotoga! E ui i lo latou lē lelei atoatoa, ua faaaogāina e Ieova tagata faamaoni i ni tulaga mataʻina i o tatou taimi. O le ā se faatusatusaga o galuega a le Atua ma galuega a i latou o loo faatāuaina e le lalolagi? Pe e te lē ioe ea faatasi ma Tavita o lē na tusi foʻi e faapea: “[Ieova] e, e leai lava so le vao atua e tusa ma oe; e leai foʻi se galuega e tusa ma au galuega.”—Salamo 86:8.

12 I le pei o Tavita, tatou te lagona le talafeagai ona viiviia e lē aunoa Ieova ona o ana galuega lē mafaatusalia. E lē gata i lea, e faagaeetia i tatou i le iloaina ua iai nei le Malo o le Atua i aao o le Suli tumau o Tavita, o Iesu Keriso. (Faaaliga 11:15) O lona uiga la ua matuā lata mai lava le iʻuga o lenei faiga o mea. Ua i se tulaga lamatia le lumanaʻi e faavavau o le sili atu i le ono piliona o tagata. Ua matuā manaʻomia lava ona taʻu i isi le Malo o le Atua atoa ai ma mea ua toe o se aga ona faia loa lea e le Malo mo le fanau a tagata, ma fesoasoani i ai e tatou te vivii faatasi iā Ieova. Ma le mautinoa lava la, o le mea e ao ona tatou faamuamua i le olaga, o le faaaogā lea o avanoa uma e faalaeiau ai isi ina ia talia “lenei tala lelei” a o leʻi oo ina tuai.—Mataio 24:14.

13. (a) O ai lea na mitamita ai Tavita, ma o ā ituaiga tagata na tali ane i ai? (e) O faapefea ona tosina mai tagata lotomaulalo i le faapotopotoga Kerisiano i aso nei?

13 “E mitamita loʻu agaga iā Ieova; e faalogologo i ai ē ua puapuagaina [“lotomaulalo,” NW], ona latou fiafia ai lea.” (Salamo 34:2) E lē o mitamita Tavita i inei ona o se mea ua mafai ona ia faia. O se faaaʻoaʻoga, e lē o mitamita e faatatau i le auala na ia faasesēina ai le tupu o Kata. Na iloa lelei e Tavita o Ieova na puipuia o ia a o iai i Kata, ma na mafai ona ia sao mai ona o le fesoasoani a Ieova. (Faataoto 21:1) E leʻi mitamita la Tavita iā te ia lava, ae na mitamita iā Ieova. Talu ai na faaneenee Tavita iā Ieova, na tosina ai tagata lotomaulalo iā Ieova. Sa faaauau foʻi ona faaneeneeina faapena e Iesu le suafa o Ieova, ma na tosina ai iā te Ia tagata lotomaulalo, o ē e aʻoaʻo gofie. I aso foʻi nei, o loo tosina ai tagata lotomaulalo mai atunuu uma i le faapotopotoga faavaomalo o Kerisiano faauuina, lea o lona Faaao po o le ulu o Iesu. (Kolose 1:18) Ua faagaeetia loto o nei tagata i lo latou faalogo o faamamaluina le suafa o le Atua e ana auauna lotomaulalo, ma pe a latou faalogo foʻi i le feʻau mai le Tusi Paia, lea ua fesoasoani le agaga o le Atua iā i latou ia malamalama ai.—Ioane 6:44; Galuega 16:14.

E Faamalosia lo Tatou Faatuatua i Sauniga

14. (a) Pe sa faamalieina Tavita e vivii iā Ieova tau lava o ia? (e) O le ā le faaaʻoaʻoga sa faataatia e Iesu e faatatau i faatasitasiga mo le tapuaʻiga?

14 “Ia outou faaneenee atu iā Ieova faatasi ma aʻu; ma ia tatou vivii faatasi i lona suafa.” (Salamo 34:3) E leʻi faamalieina Tavita i le tau ina vivii na o ia iā Ieova. Sa ia valaaulia ma le alofa ana aumea e aufaatasi ma ia i le viiviia o le suafa o le Atua. E faapena foʻi Iesu Keriso, le Tavita Sili, sa fiafia e viiviia Ieova i luma o tagata—i sunako o le nuu, i taimi o tausamiga i le malumalu o le Atua i Ierusalema, ma pe a faatasi ma ona soo. (Luka 2:49; 4:16-19; 10:21; Ioane 18:20) Maʻeu se avanoa e faafiafiaina ai o le mulimuli lea i le faaaʻoaʻoga a Iesu, o le avatu lea o le viiga iā Ieova i so o se tulaga lava e mafai ai ona fai faatasi ma aumea talitonu, aemaise lava le taimi lenei ua tatou ‘iloa o le Aso ua tāulata mai’!—Eperu 10:24, 25.

15. (a) O ā aafiaga o le mea na tupu iā Tavita i ona tagata? (e) E faapefea ona tatou maua aogā i le auai i a tatou sauniga?

15 “Na ou saʻili atu iā Ieova, ona tali mai ai lea o ia iā te aʻu, ma na laveaʻiina aʻu ai mea uma na ou fefe ai.” (Salamo 34:4) E tāua tele iā Tavita le mea na tupu. O le pogai lea na ia faapea mai ai: “Na valaau atu lenei tagata ua tigāina, ona faafofoga mai ai lea o Ieova, ma na faaola iā te ia i ona puapuaga uma lava.” (Salamo 34:6) Pe a tatou faatasitasi ma aumea talitonu, tatou te maua ai avanoa e faamatala ai mea tutupu e ati aʻe ai i le auala na fesoasoani ai Ieova iā i tatou ia onosaia faigatā e tutupu mai. O le faia faapea e faamalosia ai le faatuatua o a tatou aumea talitonu, e pei lava ona faamalosia i faaupuga a Tavita le faatuatua o ē na lagolago iā te ia. Pe a fua atu i aumea a Tavita, e tusa o lea sa latou “vaavaai atu iā te ia [Ieova], ona faaolioliina lea o i latou; e lē mā foʻi o latou mata.” (Salamo 34:5) E ui lava sa latou fesolasolataʻi mai le tupu o Saulo, peitaʻi latou te leʻi mamā ai. Sa latou mautinoa o loo lagolago e Ieova Tavita, ma sa latou olioli ai. I se tulaga talitutusa, o loo taufai faamoemoe uma ē faatoʻā fiafia mai, ma ē ua leva ona avea ma Kerisiano moni i le lagolago a Ieova. Ona ua latou mātauina taʻitoʻatasi le fesoasoani a Ieova, o le a faaalia mai i lo latou fiafia lo latou naunautaʻiga ia tumau i le faamaoni.

Ia Lotofaafetai i le Fesoasoani a Agelu

16. O faapefea ona faaaogā e Ieova ana agelu e fesoasoani mai iā i tatou?

16 “E to lauapi le agelu a Ieova e siʻosiʻomia ai ē o matataʻu iā te ia, e laveaʻi foʻi o ia iā te i latou.” (Salamo 34:7) E leʻi manatu Tavita i le faasaoina o ia e Ieova e faapea o se mea e na o ia lava e mafai ona tupu ai. E moni na faauuina Tavita e Ieova, e avea ma tupu e sosoo ai o Isaraelu; ae na iloa e Tavita o loo faaaogā e Ieova ana agelu e leoleoina ona tagata tapuaʻi faamaoni, po o le ā lava lo latou tulaga pe aloaʻia pe faatauvaa foʻi. I o tatou aso, o loo mātauina ai foʻi e tagata tapuaʻi moni le puipuiga o loo saunia mai e Ieova. I Nasi i Siamani —atoa ai ma Angola, Malawi, Mozambique, ma le tele o isi atunuu—sa tauivi ai taʻitaʻi o malo e tafiesea Molimau a Ieova. Ua faamaonia le lē taulau o a latou taumafaiga. O loo faaauau pea ona lauolaola Molimau a Ieova i na atunuu a o latou viiviia faatasi le suafa o le Atua. Aiseā? Auā o loo faaaogā e Ieova ana agelu paia e puipuia ma taʻitaʻia ona tagata.—Eperu 1:14.

17. O ā ni auala o loo fesoasoani mai ai agelu a le Atua iā i tatou?

17 E lē gata i lenā, e mafai foʻi e agelu a Ieova ona faapogaia mea ina ia aveesea ai mai tagata o Ieova, so o se tasi e faapogaia isi ia tausuai. (Mataio 13:41; 18:6, 10) Ma e tusa foʻi pe tatou te lē iloa i nisi taimi, ae e aveesea e agelu toʻatugā e ono faalavelavea ai la tatou auaunaga i le Atua, latou te puipuia foʻi i tatou mai mea e ono afāina ai la tatou faiā ma Ieova. O le mea e sili ona tāua, latou te taʻitaʻia i tatou i le galuega o le faalauiloaina o le “tala lelei e faavavau” mo tagata uma, e aofia ai vaipanoa o loo faia ai le galuega talaʻi i tulaga e lamatia ai. (Faaaliga 14:6) E masani ona tusia i lomiga a Molimau a Ieova * ia faamaoniga o le fesoasoani a agelu. E anoanoaʻi nei mea na tutupu e lē faigofie ai ona faapea atu o ni mea na teʻi lava ua tutupu.

18. (a) O le ā e manaʻomia mai iā i tatou ina ia maua ai aogā mai le fesoasoani a agelu? (e) O le ā o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai?

18 Ina ia faaauau ona maua aogā mai le taʻitaʻiga ma le puipuiga a agelu, e ao ona tatou faaauau ona viiviia le suafa o Ieova po o ā lava teteega e oo mai. Ia manatua e to lauapi agelu a le Atua e ‘siʻosiʻomia na o ē matataʻu iā Ieova.’ O le ā le uiga o lenā mea? O le ā le mataʻu i le Atua, ma e faapefea ona tatou ati aʻe? Afai e alofa le Atua, aiseā e finagalo ai tatou te matataʻu iā te ia? O fesili nei o le a talanoaina i le mataupu o sosoo mai.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 17 Tagaʻi i le Jehovah’s Witnesses—Proclaimers of God’s Kingdom, itulau 550; 2005 Yearbook of Jehovah’s Witnesses, itulau 53-54; Le Olomatamata, Mati 1, 2000, itulau 5-6; Ianuari 1, 1991, itulau 27 faa-Peretania; ma le Fepuari 15, 1991, itulau 26 faa-Peretania.

O le ā Lau Tali?

• O ā faigatā na onosaia e Tavita a o talavou?

• I le pei o Tavita, o le ā e ao ona avea ma o tatou faanaunauga autū?

• O le ā le manatu e ao ona iā i tatou e faatatau i sauniga faa-Kerisiano?

• O faapefea ona faaaogā e Ieova ana agelu e fesoasoani mai iā i tatou?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Faafanua i le itulau 21]

(Tagaʻi i le lomiga mo le ata atoa)

Rama

Kata

Sekeleka

Kipea

Nove

Ierusalema

Peteleema

Atulame

Kaila

Heperona

Sefa

Vao Matua

Karamelu

Meona

Enokati

Sami Oona

[Faamatalaga i Ata]

Faafanua: Mai faafanua ua fai ma meatotino a le Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel

[Ata i le itulau 21]

E oo lava i taimi sa fesolasolataʻi ai Tavita, sa ia viiviia pea le suafa o Ieova

[Ata i le itulau 23]

E faamalosia lo tatou faatuatua pe a tatou faalogo i mea tutupu e faalaeiauina ai e faamatala i a tatou sauniga faa-Kerisiano