Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Wessel Gansfort “o Sē na Toefuata‘i a o Le‘i Oo i le Toefuata‘iga”

Wessel Gansfort “o Sē na Toefuata‘i a o Le‘i Oo i le Toefuata‘iga”

Wessel Gansfort “o Sē na Toefuataʻi a o Leʻi Oo i le Toefuataʻiga”

E iloa uma e tagata aʻoga o le Porotesano Toefuataʻiga lea na faavaeina i le 1517, igoa nei e pei o Luteru, Tiniteli ma Kalavini. Peitaʻi e toʻalaiti tagata e iloaina le igoa o Wessel Gansfort. Sa faaigoa o ia “o Sē na Toefuataʻi a o leʻi oo i le Toefuataʻiga.” Pe e te fia iloa atili lenei tamāloa?

SA FANAU Wessel i le aai o Groningen i Holani i le 1419. I le senituri lona 15, e toʻatele e leʻi aʻoʻoga ae sa maua le avanoa e aʻoga ai Wessel. E ui sa atamai o ia i le aʻoga ae sa lē mafai ona faaauau ana aʻoaʻoga, ona o le mativa o nai ona mātua. Peitaʻi ina ua faalogo se fafine mauʻoa ua oti lana tane i le tulaga atamai o Wessel, ona ia ofo mai lea na te totogia lona pili aʻoga. O inā na mafai ai loa ona toe faaauau ana aʻoaʻoga. E leʻi umi ae maua loa lona faailoga o le M.A. (Master of Arts). Mulimuli ane na maua le isi ona faailoga taualoa i mataupu tau Tusi Paia (doctor of theology).

Sa matuā galala Wessel i le fia mauaina o le poto. Peitaʻi e leʻi tele ni faletusi na iai i na aso. E ui sa iai masini lomitusi i ona vaitaimi, ae sa tele lava ina tusi lima uma tusi ma sa taugatā foʻi. Na auai atu Wessel i se vaega o ni faifeʻau sa femalagaaʻi solo i faletusi ma monaseri po o fale o monike, e saʻili nisi o faamatalaga ma ni tusi ua leva ona lē o toe faaaogāina. Ma sa latou fefaasoaaʻi faamatalaga na latou mauaina. Sa ia faamauina le anoanoaʻi o faaupuga ma faamatalaga mai tusi faa-Eleni ma le faa-Latina. Na masalosalo isi faifeʻau iā Wessel ona o le tele o mea na te iloa ae latou te leʻi faalogo lava i ai. Ma faaigoa ai loa o ia o le Magister Contradictionis po o le Alii o Feteenaʻiga.

“Aiseā E te Lē Taʻitaʻiina ai Aʻu iā Keriso?”

Pe ā ma le 50 tausaga a o leʻi tupu le Toefuataʻiga, sa feiloaʻi ai Wessel iā Thomas à Kempis (pe ā o le 1379-1471), o lē sa ia tusia le De Imitatione Christi (Faataʻitaʻi i le Keriso). Na avea Thomas à Kempis ma se tasi o le lotu sa taʻua o le Brethren of the Common Life, lea e faatāuaina ai le ola i se olaga tuutōina. Na faapea mai lē na tusia se tusi i le talaaga o Wessel, na faalaeiauina Wessel e Thomas à Kempis, ina ia tatalo atu iā Maria mo se fesoasoani. Sa lē fiafia Wessel ma tali atu e faapea: “Aiseā e te lē taʻitaʻiina ai aʻu iā Keriso, lea na te valaaulia uma ē o tigāina ma mafatia e ō atu iā te ia?”

Sa tetee atu Wessel i le manatu o le faauuina o ia e avea ma patele. Ina ua fesiligia i le māfuaaga ua ia teena ai le seleina o lona ulu e faailoa atu ai le avea ma se patele, sa ia tali atu e lē fefe pe a fasiotia o ia, ona o lea sa malamalama lelei i ana gaoioiga uma. E foliga sa faatatau atu o ia i patele faauuina ia e lē mafai ona faafalepuipuiina, ma afai ua seleina o latou ulu, e mafai ona sao ai le toʻatele o patele mai le faasalaga oti! Sa tetee foʻi Wessel i isi tū masani a le lotu. Mo se faaaʻoaʻoga sa faitioina o ia i le lē talitonu i vavega ia sa faamatalaina i se tusi sa taʻutaʻua i ona vaitaimi, le Dialogus Miraculorum. Na ia faapea mai, “e sili ai le faitau mai le Tusi Paia.”

“E Gata lo Tatou Iloa i Mea Tatou te Fesili Ai”

Sa telē le malamalamaga o Wessel i le gagana Eperu ma le Eleni lea na iai tusitusiga a lotu a ona augātamā. E mataʻina lona naunau i uluaʻi gagana na tusia ai le Tusi Paia, auā na ia muamua soifua iā Erasmus ma Reuchlin. * A o leʻi tupu le toefuataʻiga, sa lē taatele le malamalamaga faa-Eleni. I Siamani e toʻaitiiti ni tagata popoto na iloa le faa–Eleni, ma e leʻi iai ni fesoasoani po o ni aʻoga e aʻoaʻo ai le gagana. Ina ua faatoʻilaloina Konesetanepole i le 1453, na feiloaʻi atu ai Wessel i monike Eleni na sulufaʻi atu i le itu i Sisifo, ma sa ia aʻoaʻoina mai ai vaega autū o le gagana Eleni. O na aso, sa na o tagata Iutaia e tautatala i le gagana Eperu, ma e foliga mai na aʻoaʻo e Wessel vaega autū o le gagana Eperu mai tagata na liliu i le lotu Iutaia.

Sa pele iā Wessel le Tusi Paia, ona sa ia talitonu na faagaeeina e le Atua. O le māfuaaga lea e lē feteenaʻi ai mau uma o loo iai i le Tusi Paia. Na talitonu Wessel o le faaliliuina o fuaiupu o le Tusi Paia e tatau ona ōgatusa lelei ma le uiga atoa o se mataupu ma e lē mafai ona suia le uiga. So o se faamalamalamaga ua suia e tatau ona manatu i ai o se faatautee i le aʻoaʻoga a le lotu. O se tasi o mau e fiafia i ai Wessel o le Mataio 7:7, lea e faapea mai: “Ia outou saʻili [pea], ona outou maua ai lea.” Ona o le manatu o iai i lenā mau ua talitonu ai Wessel i le aogā o le fesili ma faapea mai ai, “e gata lo tatou iloa i mea tatou te fesili ai.”

Se Talosaga Inā Mataʻina

Sa asiasi atu Wessel i Roma i le tausaga 1473. Na ia maua ai se avanoa e fono ai ma Pope Sixtus IV, o ia o se tasi o pope e toʻaono ia na māfua ai ona oo i le Toefuataʻiga o Porotesano, ona o le mataʻutia o a latou amioga lē mamā. Na taʻua e Barbara W. Tuchman o se tusitala o talafaasolopito e faapea, o Sixtus IV na amata maia se vaitaimi o “uiga lē taupulea ma le lē māsiasi e suʻe ai manuia o le tagata lava ia ma faiga faapolotiki e fai faamalosi.” Na matuā faateʻia tagata lautele i ana faiga faaʻauʻau e aunoa ma se māsiasi. Na faapea mai se tusitala o talafaasolopito, atonu na manaʻo Sixtus e avea le tofiga o le pope ma tofiga a le latou aiga. E toʻaitiiti lava nisi na loto tetele e teena na faiga lē tonu.

Peitaʻi na ese mai Wessel Gansfort. Na faapea mai Sixtus iā te ia: “Loʻu atalii e, so o se mea e te manaʻo mai ai ou te avatua.” Na vave tali atu Wessel e faapea: “Tamā paia e, . . . ona o lau afio lea ua avea ma ositaulaga sili ma le leoleo mamoe i lenei lalolagi, ou te talosaga atu . . . ia faatino lou tofiga maualuga i se auala a taunuu mai le Leoleo Mamoe Sili . . . e mafai ona ia faapea atu iā te oe: ‘Ua lelei ia, le auauna lelei e, ma le faamaoni, inā ulufale mai ia i le fiafia o lou Alii.’” Na tali mai Sixtus o le mea lenā e pule ai ia, ae tatau ona filifili Wessel i se mea e manaʻo ai. Na faapea atu Wessel: “Ou te talosaga atu la mo saʻu Tusi Paia Eleni ma le Eperu mai le faletusi i le Vatikana.” E ui na talia e le pope lona manaʻoga, ae na faapea mai, e ese le valea o Wessel, ona o le manaʻo i le Tusi Paia ae lē talosaga atu mo le tofiga faaepikopō!

“O se Pepelo ma se Sesē”

Na manaʻomia tele se tupe e fausia ai le malumalu o loo taʻutaʻua nei o Sistine Chapel, ma fai loa e Sixtus le faatauina o pepa mo faamagaloga mo ē ua maliliu. Sa alumia nei pepa o faamagaloga. Na faapea mai le tusi Vicars of Christ—The Dark Side of the Papacy: “O fafine ma tamāloloa ua maliliu a latou paaga faapea ma mātua faavauvau, ua latou faaaluina uma a latou tupe ina ia aveesea ē pele iā i latou mai Pulekatolio.” Sa talileleia e tagata ia na talitonu , e mafai ona faamaonia e le pope le sao atu o ē pele iā i latou i le lagi.

Ae na talitonu maumauaʻi Wessel e lē mafai e le Lotu Katoliko e aofia ai ma le pope, ona faamagaloina agasala. Na faapea mai Wessel o le faatauina o pepa o faamagaloga “o se pepelo ma se sesē.” E leʻi talitonu foʻi o ia e tatau ona faailoa atu a tatou agasala i patele ina ia maua ai le faamagaloga.

Sa fesiligia foʻi e Wessel le lē masesē o le pope, ma faapea mai e lē malosi le faavae o lo latou faatuatuaga pe a faatalitalia tagata e talitonu i le pope, auā e tele foʻi mea sesē a pope latou. Na tusi Wessel e faapea: “Afai latou te lē faaaogāina tulafono a le Atua ae faaaogā a latou lava tulafono, . . . e lē taulau a latou galuega ma faatonuga.”

Saunia e Wessel le Ala mo le Toefuataʻiga

Na maliu Wessel i le 1489. E ui sa ia tetee i mea sesē a le lotu, ae sa avea pea o ia ma se Katoliko. Peitaʻi e leʻi tuuaʻia lava o ia e le lotu o sē faatautee. Ae ina ua maliu, na taumafai monike mapolotu a le Katoliko e faatamaʻia ana tusitusiga ona sa lē matuā ōgatasi ma aʻoaʻoga a le lotu. E oo mai i le vaitaimi o Luteru, ua toetoe a galo le igoa o Wessel, ma e leʻi lomiaina ma sana galuega, toe laiti ana tusitusiga na sao mai. Sa lomia le tusi muamua a Wessel i le va o le 1520 e oo i le 1522. Na faaaofia ai se tusi na tusia e Luteru e faaalia ai lona amanaʻia o tusitusiga a Wessel.

E ui e lē o Wessel na amataina le Toefuataʻiina e pei o Luteru, ae sa ia taʻusalaina i lumāmea nisi o mea sesē ia na māfua ai le Toefuataʻiga. Ua faamatalaina Wessel e le Cyclopedia a McClintock ma Strong e faapea, o se tasi “e aupito i tāua i tagata Siamani moni, lea na fesoasoani e saunia le ala mo le Toefuataʻiga.”

Sa manatu Luteru iā Wessel o sana paaga. Ua tusia e le tusitala o C. Augustijn e faapea: “Na faatusa e Luteru lona vaitaimi ma le mea na oo iā Elia. E pei lava ona manatu le perofeta ua na o ia e tauina le taua mo le Atua, na manatu foʻi Luteru ua na o ia lana tauiviga ma le lotu. Ae ina ua faitauina tusitusiga a Wessel ua ia iloa ai, na faasaoina e le Alii se ‘vaega totoe i Isaraelu.’” “Na oo lava ina taʻutino Luteru: ‘Pe ana ou vave faitau i ana tusitusiga, semanū e manatu oʻu fili ua tutusapau oʻu uiga ma manatunatuga o Wessel.’” *

“Ona Outou Maua ai Lea”

E leʻi faafuaseʻi ona tupu le Toefuataʻiga. Ua leva ona mafaufauina e tagata. Na iloa e Wessel le faanaunauga o tagata i le toefuataʻiina ona o amiolētonu a pope. Na ia faapea atu i se tamaitiiti aʻoga sogasogā: “Atalii e, o le a iai le aso e lē toe talia ai e aʻoaʻo Kerisiano moni, aʻoaʻoga a . . . faifeʻau pepelo.”

E ui ina iloa e Wessel le tele o mea sesē ma faiga lē tonu i ona vaitaimi, ae na te leʻi mafai ona faamalamalamaina atoatoa le upu moni o le Tusi Paia. Ae sa ia manatu lava o le Tusi Paia e tatau ona faitau ma suʻesuʻeina. Na faapea mai le tusi A History of Christianity, sa taofi Wessel “ua na o le Tusi Paia e mafai ona suia tulaga o mea tau tapuaʻiga, ona e faagaeeina i le Agaga Paia.” I lenei vaitaimi, ua talitonu Kerisiano moni o le Tusi Paia o le Afioga faagaeeina a le Atua. (2 Timoteo 3:16) Peitaʻi, o upu moni o le Tusi Paia ua lē o toe natia pe faigatā ona malamalama i ai. O lea la ua sili atu ona aogā le taʻiala lenei a le Tusi Paia i le taimi nei na i lo le taimi ua teʻa i le faapea mai: “Ia outou saʻili, ona outou maua ai lea.”—Mataio 7:7; Faataoto 2:1-6.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 9 E telē le sao a tamāloloa nei i le suʻesuʻeina o uluaʻi gagana o le Tusi Paia. I le tausaga 1506, na lomiaina e Reuchlin le kalama Eperu, lea na mafai ai ona matuā suʻesuʻeina le Tusi Paia Eperu. Sa lomia e Erasmus le uluaʻi Tusi Paia Eleni i le tausaga 1516.

^ pala. 21 Wessel Gansfort (1419-1489) and Northern Humanism, itulau 9, 15.

[Pusa/Ata i le itulau 14]

Wessel Ma Le Suafa O Le Atua

I tusitusiga a Wessel, e tele lava ina faaaogā le upu “Johavah” mo le suafa o le Atua. Peitaʻi e faalua ona faaaogā e Wessel le upu “Jehovah.” E faatatau i manatu o Wessel, sa faapea mai le tusitala o H. A. Oberman, na manatu Wessel, ana iloa e Thomas Aquinas ma isi le gagana Eperu, “semanū latou te iloa ai, o le uiga o le suafa o le Atua lea na faaalia iā Mose, e faapea, ‘O le a avea aʻu ma mea e tatau ai’ na i lo le faapea, ‘O Aʻu lava o Aʻu.’” * I le faaliliuga o le New World Translation lea e maua tonu ai le uiga “E avea aʻu ma mea ou te loto i ai.”—Esoto 3:13, 14.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 30 Wessel Gansfort (1419-1489) and Northern Humanism, itulau 105.

[Faamatalaga i Ata]

Faamatalaga: Universiteitsbibliotheek, Utrecht

[Ata i le itulau 15]

Na fesiligia e Wessel le faatauina o pepa o faamagaloga lea na faamaonia e Pope Sixtus IV