Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Ati A‘e le Faapotopotoga

Ia Ati A‘e le Faapotopotoga

Ia Ati Aʻe le Faapotopotoga

“Ona fifilemu lea o ekalesia . . . ua faamāfanafanaina i latou.”—GALUEGA 9:31.

1. Atonu o ā ni fesili e fai faatatau i le faapotopotoga po o le “ekalesia a le Atua”?

I LE aso o le Penetekoso i le 33 T.A., na talia aloaʻia ai e Ieova se vaega o soo o Keriso e avea ma nuu fou, le “Isaraelu o le Atua.” (Kalatia 6:16) Na avea foʻi nei Kerisiano ua faauuina e le agaga, ma “ekalesia a le Atua” e pei ona taʻua ai i le Tusi Paia. (1 Korinito 11:22) O le ā e aofia ai i le avea o i latou ma faapotopotoga po o le ekalesia a le Atua? E faapefea ona faamaopoopoina le “ekalesia a le Atua? E faapefea ona faagaoioia i le lalolagi, e tusa lava po o fea o loo nonofo ai ona sui auai? Ma e faapefea ona aafia ai o tatou olaga ma lo tatou fiafiaga?

2, 3. Na faapefea ona faaalia e Iesu o le a matuā lelei ona faatulaga ekalesia?

2 E pei ona taʻua i le mataupu na seʻi mavae atu, na valoia e Iesu o le a iai se ekalesia o soo faauuina, i lona fetalai atu iā Peteru e faapea: “Ou te ati aʻe foʻi laʻu ekalesia i luga o lenei papa [Iesu Keriso], e lē mafai foʻi e faitotoʻa o seoli ona manumalo i ai.” (Mataio 16:18) A o iai pea Iesu ma ona aposetolo, na ia avatu ai faamatalaga i le auala e faagaoioia ma faatulagaina ai le ekalesia lea o le a latalata ona faavaeina.

3 Na aʻoaʻo atu Iesu e ala i upu ma gaoioiga ina ia faaaʻoaʻo i ai nisi i le faapotopotoga. O le a latou faia faapea e ala i le auauna atu i isi i la latou faapotopotoga. Na fetalai Keriso: “Ua outou iloa o alii o nuu ese ua aliitaʻi i latou; o ē ua sili foʻi o i latou, ua pule iā te i latou; a e lē faapea outou; a o sē fia sili iā te outou, ia fai o ia ma a outou auauna; o sē fia muamua foʻi iā te outou, ia fai o ia ma tautua a outou uma.” (Mareko 10:42-44) E manino mai la, o le “ekalesia a le Atua” e lē tatau ona taapeape, e lē pule lava le tagata ia i lana mea e fai, ma oo ai i se tulaga ua matuā lē maopoopo. Na i lo lea, e matuā lelei ona faatulaga, e galulue soosootauʻau ona tagata, ma e lelei fesootaʻiga a le tasi i le isi.

4, 5. E faapefea ona tatou iloa o le a manaʻomia e le faapotopotoga aʻoaʻoga faaleagaga?

4 Na faailoa mai e Lē o le a avea ma Ulu o lenā “ekalesia a le Atua,” o le a iai i ona soo ma isi na ia aʻoaʻo i ai, ni o latou tiute tauave i le faapotopotoga. O ā na tiute tauave? O se tofiga tāua tele, o le aʻoaʻoina faaleagaga o i latou i le faapotopotoga. Seʻi toe manatu i fetalaiga a Iesu o lē na toe tū, iā Peteru a o iai faatasi ma isi ona soo: “Simona e, le atalii o Ioane, pe e te alofa mai iā te aʻu?” Na tali atu Peteru: “Ioe, le Alii e, ua e silafia, ou te alofa iā te oe.” Na fetalai atu Iesu iā te ia: “Ia e fafaga i aʻu tamaʻi mamoe. . . . Ia e leoleo i aʻu mamoe. . . . Ia e fafaga i aʻu mamoe.” (Ioane 21:15-17) E ese le tāua o lea tofiga!

5 E tatou te iloa mai i fetalaiga a Iesu, o i latou ua faatasitasi i le faapotopotoga ua pei o ni mamoe o se lafu. O ia mamoe, o tane, avā, ma fanau Kerisiano, lea e manaʻomia ona fafaga faaleagaga ma tausia lelei. Talu ai na faatonu e Iesu ona soo e aʻoaʻo isi ma faia ni soo, o so o se tasi la e fou e avea ma ana mamoe, e ao ona aʻoaʻoina i le auala e faataunuu ai lenā galuega mai le Atua.—Mataio 28:19, 20.

6. O ā faatulagaga na faia i le ‘ekalesia fou a le Atua’?

6 Ina ua faavae le “ekalesia a le Atua,” sa masani ona faatasitasi i latou na faia aʻe ai, ina ia aʻoaʻoina ma faalaeiauina i latou: “Ua tumau pea i latou i le aʻoaʻoga a le ʻau aposetolo, ma le mafuta faatasi, ma le tofitofiga o le areto, ma talotaloga.” (Galuega 2:42, 46, 47) O se isi faamaumauga mataʻina i le talafaasolopito, o le tofia lea o nisi o tane agavaa e fesoasoani i le vaavaaia o mataupu aogā. E leʻi tofia ona e popoto po o tomai o loo iā i latou. O nei tane sa “tutumu i le agaga paia ma le poto.” O se isi o i latou o Setefano, ma o loo faamatalaina o ia o se “tagata ua tumu i le faatuatua ma le Agaga Paia.” O se tasi o iʻuga o le faatulagaina o le ekalesia, na iʻu ai ina “tupu foʻi le afioga a le Atua; ua matuā faatoʻateleina le ʻau soo i Ierusalema.”—Galuega 6:1-7.

Tane na Faaaogā e le Atua

7, 8. (a) O le ā le tiute tauave a le ʻauaposetolo ma toeaina i Ierusalema i uluaʻi Kerisiano? (e) O le ā le iʻuga na iai ina ua avatu faatonuga e auala atu i ekalesia?

7 Na taʻimua e le ʻauaposetolo le faatulagaga o le uluaʻi ekalesia, ae e lē na o i latou na faia lea galuega. Auā na iai se taimi na toe foʻi atu ai Paulo ma isi i Suria Anetioka. Ua taʻua i le Galuega 14:27: “Ua oo foʻi i laʻua, ona la faapotopotoina lea o le ekalesia, ma faamatalaina atu mea uma na faia e le Atua e i laʻua.” A o iai pea i latou i lea ekalesia, na lāgā ai se fesili pe manaʻomia ona peritomeina tagata talitonu o Nuu Ese. Ina ia foʻia le faafitauli, na auina atu Paulo ma Panapa “i le ʻau aposetolo ma toeaina i Ierusalema,” o ē na avea ma vaega pule.—Galuega 15:1-3.

8 Na taʻimua i le fono le toeaina o Iakopo, e lē o le soo a o le ʻafa uso o Iesu, ina ua ‘faapotopoto le ʻau aposetolo ma toeaina e filifili i lenei mea.’ (Galuega 15:6) Ina ua uma le talanoaga māeʻaeʻa na faia faatasi ai ma le fesoasoani a le agaga paia, na maua se iʻugāfono e ōgatusa ma le Tusi Paia. Na latou avatu lenei iʻugāfono i ekalesia e ala i se tusi. (Galuega 15:22-32) Na talia ma faatatauina manatu e i latou na mauaina lenei tusi. O le ā le iʻuga? Na ati aʻe ma faalaeiauina uso ma tuafāfine. Ua taʻua i le Tusi Paia: “Ua faamalosia foʻi ekalesia i le faatuatua, ma ua faatoʻateleina i lea aso ma lea aso.”—Galuega 16:5.

9. O ā tiute tauave mo tane Kerisiano agavaa o loo aumaia i le Tusi Paia?

9 Ae na faapefea ona faagaoioia ekalesia i aso taʻitasi? Seʻi fai ma faaaʻoaʻoga ekalesia i Kereta. E ui o le toʻatele o tagata e nonofo i lea motu e leaga talaaga o o latou olaga, ae na iʻu ina suia nisi ma avea ma Kerisiano moni. (Tito 1:10-12; 2:2, 3) Na nonofo nei Kerisiano i aai eseese, ma e mamao ese mai le vaega pule i Ierusalema. Ae peitaʻi e leʻi avea lea ma faafitauli, auā na tofia “toeaina” matutua faaleagaga e vaaia ekalesia taʻitasi i Kereta e pei foʻi ona sa faia i isi vaipanoa. Na ausia e nei tane, agavaa na manaʻomia ona iai i toeaina e pei ona taʻua i le Tusi Paia. O nisi na avea ma toeaina, po o ovasia, ‘ina ia mafaia ona apoapoaʻi atu i le aʻoaʻoga e ola ai ma aʻoaʻi atu i ē finau mai.’ (Tito 1:5-9; 1 Timoteo 3:1-7) Na agavaa isi tane faaleagaga e avea ma auauna o le faiva po o tiakono i ekalesia.—1 Timoteo 3:8-10, 12, 13.

10. E tusa ai ma le Mataio 18:15-17, o le ā le auala sa foʻia ai faafitauli?

10 Na faailoa mai e Iesu o le a iai ia faatulagaga i le faapotopotoga. Seʻi tomānatu i le tala o loo taʻua i le Mataio 18:15-17, lea na ia fetalai ai o le a iai taimi e aliaʻe mai ai feeseeseaʻiga i le va o ni tagata o le Atua, pe afai ua agasala le tasi i le isi. E alu atu le tagata ua agaleagaina, ma talanoa atu i lē na agasala ina ia “aʻoaʻi iā te ia” e tau lava o i laʻua. Pe a lē foʻia ai le faafitauli, ia ave se tasi pe toʻalua e iloa lelei le mea moni na tupu, ina ia foʻia ai le mataupu. E faapefea pe a lē foʻia lava le faafitauli? Na fetalai Iesu: A lē faalogo lava o ia iā te i laʻua, ia e taʻu atu i le ekalesia; pe afai e lē faalogo lava o ia i le ekalesia, ia avea o ia iā te oe, ia pei o le faapaupau, po o le tagata ao lafoga.” Na faavae pea “le ekalesia a le Atua” i tagata Iutaia a o fetalai e Iesu ia upu, o lona uiga, na faasino tonu atu lana fetalaiga iā i latou. * Peitaʻi ina ua faia aʻe le ekalesia po o le faapotopotoga Kerisiano, na faatatau atu loa le fetalaiga iā i latou. O le isi lea mea e faamaonia ai, o le a iai se faatulagaga a le faapotopotoga mo tagata o le Atua, ina ia ati aʻe ma taʻitaʻia ai Kerisiano taʻitoʻatasi.

11. O ā tiute tauave a toeaina na fai i le foʻiaina o faafitauli?

11 Ua talafeagai ai la ona avea toeaina po o ovasia ma sui o le faapotopotoga, e taulimaina pe foʻia faafitauli pe gafa foʻi ma mataupu ua faatino ai le agasala. E ōgatusa lenā ma agavaa e manaʻomia ona iai i ni toeaina e pei ona taʻua i le Tito 1:9. E moni e lē lelei atoatoa toeaina e pei o Tito lea na auina atu e Paulo i ekalesia, ‘ina ia faatonuina mea ua totoe’ sa manaʻomia ona faaleleia. (Tito 1:4, 5) I aso nei, ina ia tofia ni tane e avea ma toeaina, e ao ona faamaonia lo latou faatuatua ma le faamaoni mo se taimi a o leʻi avea ma toeaina. O le pogai lea e tatau ai ona maufaatuatuaina e isi i le faapotopotoga, le taʻiala ma le taʻitaʻiga ua ala mai i lea faatulagaga.

12. O le ā le tiute tauave a toeaina i le faapotopotoga?

12 Na faapea atu Paulo i toeaina i le faapotopotoga i Efeso: “O lenei, inā tausi ia outou iā te outou, atoa ma le lafu mamoe uma lava ua tofia ai outou e le Agaga Paia e fai ma leoleo, ia leoleo atu i le ekalesia a le Atua, ua faatauina e ia [“i le toto o lona lava Alo,” NW].” (Galuega 20:28) O le tulaga lava lea e tasi i ovasia o faapotopotoga i aso nei, ua tofia e “leoleo atu i le ekalesia a le Atua.” E ao ona latou tausia ma le alofa le lafu ae lē o le fia pulepuletutū. (1 Peteru 5:2, 3) E ao ona taumafai ovasia e ati aʻe ma fesoasoani i “le lafu mamoe uma lava.”

Ia Māfana i le Faapotopotoga

13. O ā ni mea e ono tulaʻi mai i le faapotopotoga i nisi taimi, ma aiseā?

13 E lē lelei atoatoa toeaina ma i latou uma i le faapotopotoga. O lea la, e mai lea taimi i lea taimi, e tulaʻi mai ai feeseeseaʻiga po o ni faafitauli e pei ona sa tutupu i le uluaʻi senituri a o iai pea nisi o le ʻauaposetolo. (Filipi 4:2, 3) Atonu e fai atu iā te oe e se ovasia po o se isi tagata se tala lē mafaufau, lē alofa pe e lē matuā saʻo atoatoa. Pe tatou te manatu foʻi o loo tupu se mea e lē talafeagai, ma e foliga mai o loo iloa e toeaina ae e lē o faasaʻoina. Atonu o loo iloilo le mataupu po o taulimaina i taʻiala o le Tusi Paia, ma tatou te lē o iloa isi uma faamatalaga moni. E tusa foʻi po o tupu se tulaga faapea, ae seʻi manatu i le mea lenei: Na iai se taimi, na tulaʻi mai ai se sesē matuiā i le faapotopotoga i Korinito, o se faapotopotoga sa manatu mamafa i ai Ieova. I se taimi mulimuli ane, na ia faamautinoa ai ua taulimaina le faafitauli, i se auala e saʻo ma maumauaʻi. (1 Korinito 5:1, 5, 9-11) E tatou te ono fesili ifo iā i tatou, ‘Pe ana ou ola i lenā vaitaimi i Korinito, po o le ā laʻu gaoioiga na semanū e fai?’

14, 15. Aiseā na lē toe feoaʻi ai nisi ma Iesu, ma o le ā se lesona mo i tatou?

14 Seʻi manatu i se isi itu na aafia ai le faapotopotoga. Seʻi faapea ua faigatā ona malamalama ma talia e se tasi se aʻoaʻoga a le Tusi Paia. Atonu na faia ni ana suʻesuʻega i le Tusi Paia ma lomiga o loo maua i le faapotopotoga, ma saʻili foʻi le fesoasoani a Kerisiano ua matutua faaleagaga, e oo lava i toeaina. Ae na faigatā lava ona ia malamalama ma talia lea aʻoaʻoga. O le ā e mafai ona ia faia? Na faapena se mea na tupu pe tusa toe tasi le tausaga a o leʻi maliu Iesu. Na ia taʻua o ia o le “areto ola,” ma ina ia ola e faavavau se tasi, e ao ona ‘ai i le tino o le Atalii o le tagata, ma inu i lona toto.’ Na faateʻia nisi o ona soo. Na i lo le saʻili atu mo se faamalamalamaga pe faatalitali ma le faatuatua, e toʻatele soo “e leʻi toe feoaʻi i latou ma [Iesu].” (Ioane 6:35, 41-66) Pe ana tatou ola foʻi i lea taimi, po o le ā tatou te ono faia?

15 I aso nei, e iai nisi ua lē toe auai faatasi ma le faapotopotoga, ua latou manatu e auauna i le Atua i la latou lava auala. Atonu latou te faapea mai ua māfua ona ua faamanuʻalia o latou faalogona, pe manatu e lē o faasaʻoina se sesē, pe latou te lē taliaina foʻi se aʻoaʻoga. Faamata o saʻo le latou gaoioiga ua fai? E moni e tatau ona iai se faiā a Kerisiano taʻitasi ma le Atua, ae e lē mafai ona tatou teena le mea moni, o loo faaaogā e le Atua le faapotopotoga i le lalolagi aoao, e pei ona ia faia i aso o le ʻauaposetolo. Na faaaogā ma faamanuia e Ieova faapotopotoga i le uluaʻi senituri, ma faatulaga toeaina agavaa ma auauna o le faiva ina ia maua ai e le faapotopotoga aogā. E faapena foʻi i aso nei.

16. Afai o tau mafaufau se tasi e tuua le faapotopotoga, o ā mea e ao ona ia mafaufau i ai?

16 Pe a manatu se Kerisiano e mafai ona ia faalagolago i lana ia lava faiā ma le Atua, e aunoa ma le faatasi atu i le faapotopotoga, ua ia lē usitaia la le faatulagaga a le Atua, mo le faapotopotoga i le lalolagi aoao ma faapotopotoga a tagata o le Atua. E ono tapuaʻi toʻatasi se tasi i le Atua pe faifaimea lava na o latou ma nisi foʻi o le faapotopotoga. Ae o le ā le aogā o le faatulagaga a le faapotopotoga i le saunia o toeaina ma auauna o le faiva? Ina ua tusi atu Paulo i le faapotopotoga i Kolose ma faatonu e faitau lea lava tusi i Laotikaia, na ia taʻua le ‘mauaa ma ia atiina aʻe iā Keriso.’ Na maua e i latou na faatasitasi ma le faapotopotoga aogā, ae lē o ē na faaesea i latou lava.—Kolose 2:6, 7; 4:16.

Le Poutū ma le Lagolago o le Upu Moni

17. O le ā ua taʻu mai i le 1 Timoteo 3:15 e faatatau i le ekalesia po o le faapotopotoga?

17 I le tusi muamua a Paulo i le toeaina Kerisiano o Timoteo, na ia otooto atu ai agavaa mo toeaina ma auauna o le faiva i faapotopotoga. Ona sosoo lea ma le taʻua e Paulo ‘o le ekalesia a le Atua soifua’ e faapea, “o le poutū foʻi lea ma le lagolago o le upu moni.” (1 Timoteo 3:15) O le ekalesia o Kerisiano faauuina uma, o i latou na sa avea ma poutū i le uluaʻi senituri. Ma e mautinoa o le faatulagaga autū mo Kerisiano taʻitoʻatasi e maua ai le upu moni, sa fesootaʻi atu i le faapotopotoga. O inā latou te faalogo o aʻoaʻoina ma faamausalīina ai le upu moni, ma ati aʻe ai.

18. Aiseā e tāua ai sauniga a le faapotopotoga?

18 I se tulaga talitutusa o le faapotopotoga Kerisiano i le lalolagi aoao, o le ʻauaiga lea o le Atua, “o le poutū foʻi lea ma le lagolago o le upu moni.” O lo tatou auai e lē aunoa ma fai se vaega i sauniga a tatou faapotopotoga, o le vala sili lea e ati aʻe ma faamalosia ai la tatou faiā ma le Atua, ma saunia ai e fai lona finagalo. Ina ua tusi atu Paulo i le faapotopotoga i Korinito, na ia taulaʻi atu i mea o loo aʻoaʻoina i sauniga. Na ia tusi atu e na te faanaunau ia manino ma malamalamagofie mea o loo aʻoaʻoina i a latou sauniga, ina ia “faamāfanafanaina” pe ati aʻe ai i latou o loo auai. (1 Korinito 14:12, 17-19) E mafai ona ati aʻe i tatou i aso nei, pe a tatou amanaʻia, o Ieova le Atua na amataina ma o loo ia lagolagoina foʻi, lea faatulagaga mo faapotopotoga.

19. Aiseā e te manatu ai e telē sou sao e tatau ona fai mo lau faapotopotoga?

19 Ioe, afai tatou te mananaʻo e ati aʻe o ni Kerisiano, e ao la ona tatou iai i totonu o le faapotopotoga. Ua tele tausaga o avea le faapotopotoga ma puipuiga mai aʻoaʻoga sesē, ma na faaaogā e le Atua e faamautinoa ai ua talaʻia le tala lelei o le Malo o le Mesia i le lalolagi aoao. E lē taumatea ua tele mea ua faataunuuina e le Atua e ala mai i le faapotopotoga Kerisiano.—Efeso 3:9, 10.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 10 Na iloa e Albert Barnes o se faitofā o le Tusi Paia, e faapea o le faatonuga a Iesu ina ia “taʻu atu i le ekalesia,” atonu o lona uiga “o nisi ua tofia e avea ma o latou sui e iloiloina ia mataupu. I le sunako a tagata Iutaia, sa iai ni toeaina na tofia e avea ma faamasino, lea e avatu ai ia ituaiga o faamasinoga.”

Pe E te Manatua?

• Aiseā e tatau ai ona tatou faatalitalia, e faaaogā e le Atua faapotopotoga i le lalolagi?

• O le ā e faia e toeaina mo le faapotopotoga e ui ina lē lelei atoatoa?

• O faapefea ona ati aʻe oe i le faapotopotoga o loo e auai atu i ai?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 26]

Na galulue le ʻauaposetolo ma toeaina i Ierusalema o se vaega pule

[Ata i le itulau 28]

E maua e toeaina ma auauna o le faiva faatonuga ina ia faataunuuina ai o latou tiute tauave i le faapotopotoga