Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ia Viia E Le Faapotopotoga Ieova

Ia Viia E Le Faapotopotoga Ieova

Ia Viia E Le Faapotopotoga Ieova

“Ou te taʻu atu lou suafa i oʻu uso; ou te pese atu viiga iā te oe i totonu o le faapotopotoga.”—EPERU 2:12.

1, 2. Aiseā e aogā tele ai le faapotopotoga, ma o le ā lona matafaioi autū?

I LE gasologa o le talafaasolopito, ua maua ai e tagata ni faauōga ma le saogalemu i le liʻo o le aiga. Peitaʻi, ua faailoa mai i le Tusi Paia se isi siʻomaga lea ua olioli ai le anoanoaʻi o tagata, i ni faauōga ma le saogalemu e sili atu i le lalolagi i aso nei. O lenā siʻomaga, o le faapotopotoga Kerisiano. E tusa po o e iai i se aiga e māfana ma faifaimea faatasi pe leai, ae e mafai ma e ao ona e talisapaia mea ua saunia e le Atua e ala mai i le faapotopotoga. Pe afai o lenā ua e aufaatasi ma se faapotopotoga o Molimau a Ieova, atonu la ua e faamaonia le māfana o le mafutaga ua e olioli ai, ma le saogalemu ua e maua.

2 O le faapotopotoga, e lē na o se vaega o loo faifaimea faatasi ai ni tagata. E lē o se faalapotopotoga po o se vaega e potopoto ai tagata e tutusa talaaga po o mea e fiafia i ai. Na i lo lea, e faaautū atu le faatulagaga o le faapotopotoga i le viiaina o Ieova le Atua. Ua loa ona iai lenā matafaioi e pei ona faamatilatila i le Salamo. Ua tatou faitau i le Salamo 35:18: “Ou te vivii atu iā te oe i le faapotopotoga tele, ma pese atu iā te oe i luma o le nuu e toʻatele.” Ua faalaeiauina foʻi i tatou i le Salamo 107:31, 32: “Ia vivii atu i latou iā Ieova ona o lona alofa, ma ona vavega na fai i le fanau a tagata. Ia latou faaneenee iā te ia i le faapotopotoga o le nuu.”

3. E tusa ai o upu a Paulo, o le ā le matafaioi a le faapotopotoga?

3 Na faamatilatila e Paulo se isi matafaioi tāua a le faapotopotoga ina ua ia faasino i “le fale o le Atua, o le ekalesia [po o le faapotopotoga] lea a le Atua soifua, o le poutū foʻi lea ma le lagolago o le upu moni.” (1 Timoteo 3:15) O le ā le faapotopotoga lea sa uiga i ai Paulo? O ā uiga o loo faaaogā ai le upu “ekalesia” po o le faapotopotoga i le Tusi Paia? Ma o ā aafiaga o lenei faapotopotoga i o tatou olaga ma faamoemoega? Ina ia maua tali i nei fesili, seʻi o tatou muaʻi iloilo auala eseese o loo faaaogā ai i le Afioga a le Atua le upu “ekalesia” po o le faapotopotoga.

4. O le ā le uiga e tele ina faaaogā ai le upu “faapotopotoga” i Tusitusiga Eperu?

4 O le upu Eperu e masani ona faaliliuina i le “faapotopotoga,” e faavae mai i se uiga o le “faatasitasi” po o le “faapotopoto.” (Teuteronome 4:10; 9:10) Na faaaogā e le faisalamo le “faapotopotoga” e faasino atu i agelu i le lagi, ma e mafai ona faamatala ai se vaega o tagata amioleaga. (Salamo 26:5; 89:5-7) Ae e tele ina faatatau atu e Tusitusiga Eperu i tagata Isaraelu. Na faailoa mai e le Atua o le a avea Iakopo ma “faapotopotoga o nuu,” ma na tupu lenā mea. (Kenese 28:3; 35:11; 48:4) Na valaauina pe na filifilia tagata Isaraelu e avea ma “faapotopotoga a Ieova,” le “faapotopotoga a le Atua.”—Numera 20:4; Neemia 13:1; Iosua 8:35; 1 Samuelu 17:47; Mika 2:5.

5. O le ā le upu Eleni e masani ona faaliliuina i le “faapotopotoga,” ma o le ā le uiga e mafai ona faatatau atu i ai lenei upu?

5 O le upu Eleni e tutusa i le faapotopotoga, o le ek·kle·siʹa, e mai upu Eleni e lua e uiga atu i le “fafo” ma le “valaau.” E mafai ona faatatau atu i se vaega o tagata, e pei o “le faapotopotoga” lea na faavevesi e Temetiu e tetee atu iā Paulo i Efeso. (Galuega 19:32, 39, 41) Ae ua faaaogā faalauaʻitele e le Tusi Paia lenā upu mo le faapotopotoga Kerisiano. Ua faaliliu e nisi faaliliuga lenei upu i le “lotu,” ae ua taʻua e le Imperial Bible-Dictionary, “e lē o taitai lava . . . faaaogā i le Feagaiga Fou e faasino atu i le fale tonu na potopoto ai Kerisiano mo tapuaʻiga.” Ae o le itu mataʻina, o le upu “faapotopotoga” i Tusitusiga Kerisiano Eleni, a itiiti mai e fā vala eseese o loo faatatau atu i ai.

Le Faapotopotoga Faauuina a le Atua

6. O ā mea na faia e Tavita ma Iesu i totonu o le faapotopotoga?

6 Na faatatau e Paulo upu a Tavita o loo i le Salamo 22:22 iā Iesu, ma tusi mai: “Ou te taʻu atu lou suafa i oʻu uso; ou te pese atu viiga iā te oe i totonu o le faapotopotoga. O le mea lea ua tatau ai ina ia avea [Iesu] ia faapei o ona uso i mea uma lava, ina ia faia o ia ma ositaulaga sili e alofa ma faamaoni i mea a le Atua.” (Eperu 2:12, 17) Na viia e Tavita le Atua i totonu o le faapotopotoga o Isaraelu anamua. (Salamo 40:9) Ae o le ā sa faasino i ai Paulo ina ua ia faapea mai sa vivii Iesu i le Atua “i totonu o le faapotopotoga”? O lē fea faapotopotoga sa faasino i ai Paulo?

7. O le ā le uiga autū o loo faaaogā ai e Tusitusiga Kerisiano Eleni le upu “faapotopotoga”?

7 E tāua mea ua tatou faitau i ai i le Eperu 2:12, 17. I se uiga e taaofaʻi ai, ua faaalia ai sa avea Keriso o se sui o se faapotopotoga lea na ia faalauiloa ai le suafa o le Atua i ona uso. O ai na uso? O i latou ia e faia aʻe ai le “fanau a Aperaamo,” o uso o Keriso na faauuina e le agaga paia, o “ē ua tofutofusia i le valaau mai le lagi.” (Eperu 2:16–3:1; Mataio 25:40) Ioe, o le uiga autū o le “faapotopotoga” i Tusitusiga Kerisiano Eleni, o le vaega o tagata e toʻatele o soo o Keriso na faauuina e le agaga paia. Ua faia aʻe e lenei ʻaufaauuina e 144,000 “le faapotopotoga o le ʻau ulumatua [o] ē ua tusia i le lagi.”—Eperu 12:23.

8. O le ā le fetalaiga a Iesu na ia uluaʻi faailoa atu e tusa ai o le ati aʻe o le faapotopotoga Kerisiano?

8 Na faailoa mai e Iesu e ao ona ati aʻe lenei “faapotopotoga” Kerisiano. Pe tusa o se tausaga a o leʻi maliu, na ia fetalai iā Peteru: “O Peteru oe, ou te ati aʻe foʻi laʻu ekalesia i luga o lenei papa, e lē mafaia foʻi e faitotoʻa o seoli ona manumalo i ai.” (Mataio 16:18) Na malamalama lelei Peteru ma Paulo, o Iesu o le papa lea na valoia. Na tusi Peteru, o ē na faia aʻe o ni “maa ola” o se fale faaleagaga i luga o le papa o Keriso, o i latou na o ‘le nuu na faatauina mai ina ia taʻutaʻu atu galuega lelei’ a Lē na valaauina i latou.—1 Peteru 2:4-9; Salamo 118:22; Isaia 8:14; 1 Korinito 10:1-4.

9. O anafea na amata ati aʻe ai le faapotopotoga a le Atua?

9 O anafea na amata ai ona ati aʻe lenei “nuu na faatauina mai” e avea ma faapotopotoga Kerisiano? O le Penetekoso 33 T.A. ina ua liligi ifo e le Atua le agaga paia i ona soo na faapotopoto i Ierusalema. Mulimuli ane i lenā lava aso, na avatu ai e Peteru se lauga mataʻina i se vaega o tagata Iutaia ma ē liulotu. E toʻatele na tuia o latou loto i le maliu o Iesu; na salamō ma papatisoina. Ua tatou maua mai faamaumauga a le Tusi Paia, e tolu afe i latou na faia faapea, ma avea ai loa ma vaega o le faapotopotoga fou lea ua tuputupu aʻe a le Atua. (Galuega 2:1-4, 14, 37-47) Na tuputupu aʻe ona e toʻatele pea isi tagata Iutaia ma ē na liulotu na iloa, ua lē o toe avea le Isaraelu faaletino ma faapotopotoga a le Atua. Na i lo lea, na avea Kerisiano faauuina lea na faia aʻe ai le ‘Isaraelu faaleagaga a le Atua,’ ma faapotopotoga moni a le Atua.—Kalatia 6:16; Galuega 20:28.

10. O le ā le faiā a Iesu i le faapotopotoga a le Atua?

10 E masani ona faaeseese e le Tusi Paia Iesu ma le ʻaufaauuina, e pei o le fuaitau, “e uiga iā Keriso atoa ma le ekalesia.” O Iesu le Ulu o lenei faapotopotoga o Kerisiano ua faauuina e le agaga paia. Na tusi Paulo e faapea o le Atua na “tuuina atu [Iesu] e fai ma ulu o mea uma lava mo le ekalesia, o lona tino lea.” (Efeso 1:22, 23; 5:23, 32; Kolose 1:18, 24) I aso nei, o loo iai i le lalolagi se vaega totoe toʻaitiiti o sui faauuina o lenei faapotopotoga. Ae tatou te mautinoa, e alofa Iesu lo latou Ulu iā i latou. Ua faamatala i le Efeso 5:25 ona faalogona iā i latou: “Faapei o Keriso foʻi ona alofa mai i le ekalesia, ma foaʻiina mai o ia e ia e fai mona sui.” E alofa i ai Iesu auā o loo latou pisi e ofo atu i le Atua ‘le taulaga o le viiga, o le fua lea o laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa,’ e pei o lea sa ia faia a o iai i le lalolagi.—Eperu 13:15.

Isi Uiga o le Upu “Faapotopotoga”

11. O le ā le uiga lona lua o loo faaaogā ai e Tusitusiga Kerisiano Eleni le upu “faapotopotoga”?

11 I nisi taimi, e faaaogā e le Tusi Paia le upu ekalesia po o le “faapotopotoga” i se faauigaga e tapulaa pe maʻoti, e lē faatatau atu i le vaega faauuina atoa e 144,000 lea e faia aʻe ai “le faapotopotoga a le Atua.” O se faaaʻoaʻoga, na tusi Paulo i se vaega o Kerisiano: “Aua le avea outou ma mea e tautevateva ai Iutaia, po o Eleni, po o le ekalesia a le Atua.” (1 Korinito 10:32) E manino mai, afai sa lē talafeagai le gaoioi a se Kerisiano i Korinito anamua, e ono avea lenā ma pogai e tausuai ai nisi. Ae po o le a avea ea lenā gaoioiga ma mea o le a tausuai ai so o se tasi po o ē uma i Eleni, Iutaia, po o le ʻaufaauuina mai lava i na aso seʻia oo mai i aso nei? E leai. E foliga mai i lenei fuaiupu, o loo faatatau atu “le ekalesia a le Atua” i Kerisiano o loo ola i se vaitaimi patino. O le isi la faaaogāina, e uiga atu i le taʻitaʻiga, le lagolago po o le faamanuiaina e le Atua o le faapotopotoga, o lona uiga, o Kerisiano uma i lenā taimi po o fea lava na iai. Pe faasino atu foʻi i le fiafia ma le filemu lea e maua i le faapotopotoga a le Atua i aso nei, o lona uiga o le ʻauuso Kerisiano uma.

12. O le ā le uiga lona tolu sa faaaogā ai i le Tusi Paia le upu “faapotopotoga”?

12 O le faaaogāina lona tolu o le upu “faapotopotoga” i le Tusi Paia, e faatatau atu i Kerisiano uma i se vaipanoa telē. E tatou te faitau i ai: “Ona fifilemu lea o ekalesia i Iutaia uma lava, ma Kalilaia, ma Samaria.” (Galuega 9:31) E sili atu i le tasi le vaega o Kerisiano sa iai i lenā vaipanoa telē, ae o nei vaega uma o Kerisiano i Iutaia, Kalilaia, ma Samaria, sa taʻua o le “ekalesia” po o le faapotopotoga. Pe a fua i le aofaʻi o ē na papatiso i le Penetekoso 33 T.A. ma mulimuli ane ai, atonu sa sili atu i le tasi le vaega na faapotopoto e lē aunoa i le vaipanoa o Ierusalema. (Galuega 2:41, 46, 47; 4:4; 6:1, 7) Na pulea e Herota Akeripa I Iuta seʻia oo ina maliu i le 44 T.A., ma e manino mai i le 1 Tesalonia 2:14, sa iai ni faapotopotoga i Iutaia i le pe tusa o le 50 T.A. Pe a tatou faitau atu la e faapea sa ‘faasauā Herota i nisi o le ekalesia,’ o lona uiga e lē na o se tasi se vaega e ono faasino atu i ai, ae o ni vaega na faapotopoto i Ierusalema.—Galuega 12:1.

13. O le ā le uiga lona fā ma o le auala masani foʻi lea o loo faaaogā ai e le Tusi Paia le upu “faapotopotoga”?

13 O le faaaogāina lona fā o le upu “faapotopotoga,” e faatapulaa ma ua masani ai, e faasino atu i Kerisiano o loo faia aʻe ai se faapotopotoga e tasi, e tai pei o se aiga. Na taʻua e Paulo “ekalesia i Kalatia.” E sili atu i le tasi se faapotopotoga faapena sa iai i lenā itumalo tele o Roma. E faalua ona faaaogā e Paulo le “ekalesia” i le numera tele e tusa ai o Kalatia, lea e aofia ai i latou i Anetioka, Teipe, Lusa, ma Ikonio. Sa tofia tane matutua ua agavaa po o ovasia i nei faapotopotoga. (1 Korinito 16:1; Kalatia 1:2; Galuega 14:19-23) E tusa ai ma le Tusi Paia, o na faapotopotoga uma o “ekalesia a le Atua.”—1 Korinito 11:16; 2 Tesalonia 1:4.

14. O le ā sa tatou faaiʻuga ua iai e tusa o le faaaogāina o le upu “faapotopotoga” i nisi o mau?

14 I nisi tulaga, atonu e toʻaitiiti nisi vaega i sauniga faa-Kerisiano, ma e mafai ona potopoto i se fale o se aiga. Ae sa faatatau atu foʻi le upu ekalesia po o le “faapotopotoga” i nei vaega toʻaitiiti. Ua tatou iloa nisi o na faapotopotoga sa iai i le fale o Akula ma Pisila, Numefa, ma Filemoni. (Roma 16:3-5; Kolose 4:15; Filemoni 2) O se faalaeiauga lenei mo faapotopotoga toʻaitiiti i aso nei, ia atonu o loo feiloaʻi e lē aunoa i se fale o se aiga. Na amanaʻia e Ieova nei faapotopotoga toʻaitiiti i le uluaʻi senituri, ma ua ia silasila mai foʻi i aso nei ma faamanuia i latou i lona agaga.

E Viia e Faapotopotoga Ieova

15. Na faapefea ona faailoa mai le galue o le agaga paia i nisi o uluaʻi faapotopotoga?

15 E pei ona muaʻi taʻua, i le faataunuuina o le Salamo 22:22, na viia ai e Iesu le Atua i totonu o le faapotopotoga. (Eperu 2:12) Na faia foʻi faapea e ona soo faamaoni. I le uluaʻi senituri ina ua tofia Kerisiano moni e le agaga paia e avea ma atalii o le Atua ma o uso o Keriso, na galue ai le agaga paia i nisi o i latou i se isi foʻi auala faapitoa. Na latou maua ni meaalofa faavavega a le agaga paia. O nisi o faailoaga o na meaalofa, o le upu o le poto po o le malamalama, o le mana e faamālōlō ai maʻi pe perofeta ane, po o le poto foʻi e tautatala ai i gagana sa latou leʻi iloa muamua.—1 Korinito 12:4-11.

16. O le ā se tasi o sini o meaalofa faavavega a le agaga paia?

16 E tusa ai o le tautala i se gagana, na taʻua e Paulo: “Ou te pese i le agaga, ou te pese foʻi i le mafaufau.” (1 Korinito 14:15) Na ia iloa le tāua o le malamalama o isi i le uiga o ana upu, ina ia mafai ai ona faatonuina i latou. O le sini o Paulo ia viia Ieova i le faapotopotoga. Na ia pulunaunau atu i isi o ē na iai meaalofa o le agaga: “Saʻiliʻili ia ina ia sili outou i le faamāfanafanaina o le ekalesia.” (1 Korinito 14:4, 5, 12, 23) E manino mai, sa fiafia Paulo i faapotopotoga i lenā vaipanoa, i lona iloa o loo iai i Kerisiano i na faapotopotoga avanoa e vivii atu ai i le Atua.

17. O le ā se mea ua tatou mautinoa e tusa ai o a tatou faapotopotoga i aso nei?

17 O loo faaaogā pea ma lagolago e Ieova lana faapotopotoga. O loo ia faamanuia i le vaega toʻatele o Kerisiano faauuina o loo i le lalolagi i aso nei. Ua iloa lenei i le anoanoaʻi o taumafa faaleagaga ua olioli ai tagata o le Atua. (Luka 12:42) O loo ia faamanuia le ʻauuso i le lalolagi atoa. Ma o loo ia faamanuia foʻi i faapotopotoga, o inā o loo tatou vivii atu ai i Lē na Faia mea uma, i a tatou gaoioiga ma upu e ati aʻe ai isi faaleagaga. O inā ua tatou maua ai aʻoaʻoga e viia ai le Atua i isi taimi, pe afai tatou te lē o auai i a tatou faapotopotoga.

18, 19. O ā mea e mananaʻo Kerisiano faamaoni i so o se faapotopotoga e fai?

18 Seʻi toe manatu i le faalaeiauga a Paulo i Kerisiano i le faapotopotoga i Filipi, i Maketonia: “O laʻu tatalo foʻi lenei, . . . ia tutumu outou i fua o le amiotonu mai iā Iesu Keriso, ina ia viia ai ma faaneeneeina ai le Atua.” E aofia ai lo latou tautatala atu i isi e i fafo atu o le faapotopotoga Kerisiano, e uiga i lo latou faatuatua iā Iesu ma lo latou faamoemoe matagofie. (Filipi 1:9-11; 3:8-11) O le mea moni na timaʻi Paulo i Kerisiano: “O lenei, o [Iesu] tatou te avatu soo ai le taulaga o le viiga i le Atua, o le fua lea o tatou laugutu, o loo faafetai atu i lona suafa.”—Eperu 13:15.

19 Pe e te fiafia e vivii i le Atua i “totonu o le faapotopotoga” e pei ona faia e Iesu, ma faaaogā ou laufofoga e viia ai Ieova i luma o ē e leʻi iloa ma viia o ia? (Eperu 2:12; Roma 15:9-11) E ono faalagolago la tatou tali i o tatou manatu i le matafaioi a la tatou faapotopotoga e tusa ai ma le fuafuaga a le Atua. O le a iloiloina i le mataupu o sosoo mai le auala o loo faatonutonu ma faaaogā ai e Ieova la tatou faapotopotoga, ma le matafaioi e ao ona iai i o tatou olaga i aso nei.

Pe E te Manatua?

• Na faapefea ona iai “le faapotopotoga a le Atua” lea ua faia aʻe i Kerisiano faauuina?

• O ā isi uiga e tolu o loo faaaogā ai e le Tusi Paia le upu “faapotopotoga”?

• E tusa ai o le faapotopotoga, o ā mea na mananaʻo Tavita, Iesu, ma Kerisiano o le uluaʻi senituri e fai, ma e faapefea ona aafia ai i tatou?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 21]

O le ā le faapotopotoga lea sa avea ai Iesu ma faavae?

[Ata i le itulau 23]

Na feiloaʻi vaega o Kerisiano o ni ekalesia po o “faapotopotoga a le Atua”

[Ata i le itulau 24]

I le pei o Kerisiano i Benin, e mafai ona tatou viiaina Ieova i faapotopotoga