Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Aua Ne‘i Faate‘aeseina Ē ua Faatasia e le Atua

Aua Ne‘i Faate‘aeseina Ē ua Faatasia e le Atua

Aua Neʻi Faateʻaeseina Ē ua Faatasia e le Atua

“E lē toe toʻalua ai, a o le tino e tasi i laʻua; o lenei, o ē ua faatasia e le Atua, aua neʻi faateʻaeseina e se tagata.”—MATAIO 19:6.

1, 2. Aiseā o se manatu faale-Tusi Paia ai, ma o se mea tatau foʻi le faatalitalia e ulugalii o faafitauli e tutupu i nisi o taimi?

SEʻI faaata i lou mafaufau o lea o le a alu sau faigāmalaga i se taavale i se nuu mamao. Po o le a e fesagaʻia ni faafitauli i le ala? O se mea e lē atamai pe a manatu o le a leai ni faafitauli e tutupu! E pei o se faataʻitaʻiga, e ono leaga le tau ma e manaʻomia ai ona e alu lemū ma faaeteete. I se isi taimi, atonu o le a faalētonu le taavale ma lē mafai ona e toe faaleleia. E manaʻomia ona e afe i tua o le auala, ma saʻili mo se fesoasoani. Pe ona o ia tulaga e te manatu ai o se faaiʻuga sesē le amataina o lenei faigāmalaga, ma ua tatau ai ona e lafoaʻi le taavale? E leai. Pe a e faimalaga i se nofoaga mamao, e te faatalitalia ni faafitauli e tutupu ma o se gaoioiga atamai le saʻilia o ni auala e foʻia ai na faafitauli.

2 E faapena foʻi le faaipoipoga. E mautinoa e iai faafitauli i se faaipoipoga, ma e lē atamai mo se ulugalii ua fuafua e faaipoipo, le manatu o le a sologa lelei mea uma i le tele o taimi. Ua taʻua manino i le Tusi Paia i le 1 Korinito 7:28, e iai “puapuaga i le tino” o le tane ma le avā. Aiseā? Ona e lē lelei atoatoa tane ma avā, ma o loo tatou ola foʻi i “aso faigatā.” (2 Timoteo 3:1; Roma 3:23) O lea la, e ui e mafai ona la nonofo faatasi ma le fealofani ma malolosi faaleagaga, ae e tulaʻi mai pea faafitauli i nisi o taimi.

3. (a) O le ā le manatu o le toʻatele i le lalolagi e faatatau i le faaipoipoga? (e) Aiseā e taumafai ai Kerisiano e faatumau a latou faaipoipoga?

3 I le lalolagi i aso nei pe a tulaʻi mai faafitauli i ulugalii, o le fofō muamua lava o le tatala o le faaipoipoga. Ua matuā faatupulaʻia talagā faaipoipoga i le tele o atunuu. Peitaʻi, e taulima e Kerisiano moni faafitauli na i lo le vave saʻilia o se talagā faaipoipoga. Aiseā? Latou te manatu i le faaipoipoga o se meaalofa e paia mai iā Ieova. Na fetalai Iesu e faatatau i ulugalii faaipoipo: “O ē ua faatasia e le Atua, aua nei faateʻaeseina e se tagata.” (Mataio 19:6) O le mea moni, e lē faigofie i taimi uma ona ola e tusa ai ma lenā taʻiala ua tuuina mai e Iesu. O se faaaʻoaʻoga, e masani ona fautuaina e isi tagata e aofia ai le ʻaufaufautua i faaipoipoga o ē latou te lē amanaʻia taʻiala a le Tusi Paia, ia ulugalii e teteʻa pe tatala le faaipoipoga ona o ni māfuaaga e lē faavaea mai le Tusi Paia. * Peitaʻi, e iloa e Kerisiano e sili atu ona lelei le toe faaleleia ma faatumau le faaipoipoga, na i lo le vave faamuta. Ioe, e tāua ona tatou manatu mai le amataga e fai mea uma i le auala a Ieova, ae lē fua i fautuaga a isi tagata.—Faataoto 14:12.

Foʻiaina o Faafitauli

4, 5. (a) O ā ni faafitauli e tutupu i se faaipoipoga? (e) Aiseā e aogā ai taʻiala o loo i le Afioga a le Atua e tusa lava pe tulaʻi mai ni faafitauli i se faaipoipoga?

4 O le mea moni, e manaʻomia ona uaʻi atu i le faaipoipoga mai lea taimi i lea taimi. I le tele lava o tulaga, o le a aofia ai le foʻiaina o feeseeseaʻiga laiti. Ae i nisi faaipoipoga, atonu e ogaoga ni faafitauli lea e lamatia ai le faavae mautū o le faiā. I nisi taimi, e ono manaʻomia ona e saʻili mo se fesoasoani mai i se toeaina Kerisiano faaipoipo ua iai sona tomai i faaipoipoga. Peitaʻi, e lē faapea ai ua lē taulau lau faaipoipoga ona o ia tulaga. Ua faamatilatila mai ai le tāua o le usitaia o taʻiala a le Tusi Paia i le foʻiaina o faafitauli.

5 Ona o Ieova na Faia tagata ma Amataina le faaipoipoga, e sili atu la lona silafia na i lo se isi lava i mea tatou te manaʻomia ina ia taulau ai se faaipoipoga. Ae o le fesili, Po o le a tatou faalogo i le fautuaga o loo i lana Afioga ma usitai i ai? E lē taumatea o le a aogā iā i tatou le faatatauina o ia fautuaga. Na fetalai Ieova i ona tagata i aso anamua: “E! ana uaʻi mai ou taliga i aʻu poloaʻiga, po ua tusa ma se vaitafe lou manuia; ma lau amiotonu, e tusa lea ma peau o le sami.” (Isaia 48:18) E mafai ona taulau manuia se faaipoipoga pe a mulimuli i taʻiala o le Tusi Paia. Seʻi o tatou iloilo muamua le fautuaga ua aumai e le Tusi Paia mo tane.

‘Ia Outou Alolofa i a Outou Avā’

6. O le ā le fautuaga a le Tusi Paia mo tane?

6 O loo aofia i le tusi a Paulo i Efeso taʻiala manino mo tane. Na tusi Paulo: “O outou tane, ia outou alolofa atu i a outou lava avā, faapei o Keriso foʻi ona alofa mai i le ekalesia, ma foaʻiina mai o ia e ia e fai mona sui; O loo faapea ona tatau ona alolofa o tane i a latou lava avā, faapei o latou lava tino; o lē alofa i lana lava avā, o loo alofa o ia iā te ia lava; auā e leai lava se tasi e ita i lona lava tino; a e peitaʻi na te fafaga ma tausi atu i ai, faapei o Keriso foʻi ona tausi i le ekalesia, a o outou, ia taʻitasi outou ma alofa i lana lava avā faapei o ia lava iā te ia.”—Efeso 5:25, 28, 29, 33.

7. (a) O le ā e ao ona avea ma vaega autū o le faavae o se faaipoipoga Kerisiano? (e) E faapefea ona alolofa atu pea tane i a latou avā?

7 E lē o talanoaina e Paulo faafitauli uma e ono tulaʻi mai i le va o le tane ma le avā. Na i lo lea, ua ia faailoa mai le fofō autū mo faafitauli e ala i le faaalia mai o le vaega autū o le faavae o faaipoipoga a Kerisiano uma, o le alofa. O le mea moni, e faaono ona taʻua le upu alofa i le mau i le palakalafa ua mavae atu. Mātau foʻi, o lea na taʻu atu e Paulo i tane: “Ia outou alolofa atu [pea] i a outou lava avā.” E mautinoa sa iloa e Paulo e faigofie atu ona ulu le alofa na i lo le faatumauina o le alofa. Aemaise i nei “aso e gata ai,” ua avea le toʻatele ma “ē alolofa i latou iā i latou” ma “ē lē ma faaleleia.” (2 Timoteo 3:1-3) O ia uiga leaga ua tele ina malepelepe ai faaipoipoga i aso nei, ae o le a lē faatagaina e se tane alofa uiga manatu faapito o le lalolagi e taaʻina ai ona mafaufauga ma gaoioiga.—Roma 12:2.

E Faapefea Ona E Tausia Manaʻoga o Lau Avā?

8, 9. O ā auala e tausia ai e se tane Kerisiano lana avā?

8 Afai o oe o se tane Kerisiano, e faapefea ona e teena faanaunauga manatu faapito ae faaalia le alofa moni mo lau avā? I upu a Paulo i Efeso lea na taʻua muamua, na ia faailoa mai ai mea e lua e ao ona faia e tane. Ia e tausia manaʻoga o lau avā, ma faapelepele iā te ia e pei ona e faia i lou lava tino. E faapefea ona e tausia lau avā? O se tasi o auala e ala i le tausia o ona manaʻoga faaletino. Na tusi atu Paulo iā Timoteo: “A e afai e lē tausi e se tasi i lona aiga, afai foʻi e lē sili ona tausi i ē mau ma ia, ua faafitia e ia le faatuatua, e sili foʻi lona leaga i lē ua lē faatuatua.”—1 Timoteo 5:8.

9 Ae peitaʻi, e tele atu isi mea e aofia ai na i lo le tau ina saunia o meaʻai, o lavalava, ma le fale. Aiseā? Auā e mafai lava ona tausia lelei e se tane manaʻoga faaletino o lana avā, ae galo ai le faamalieina o ona faalogona ma manaʻoga faaleagaga. E tāua tele la le tausia o ia i nei auala. O le mea moni e matuā pisi le toʻatele o tane Kerisiano i le vaaia o tiute tauave i totonu o le faapotopotoga. Ae e lē tatau lava ona avea lenā ma māfuaaga e na te tuulafoaʻia ai lona faataunuuina o ona tiute tauave mai le Atua, i le avea o se ulu o le aiga. (1 Timoteo 3:5, 12) E tusa ai ma lenei mataupu, na taʻua i lenei lomiga i nai tausaga ua mavae le faamatalaga lenei: “Ina ia tusa ai ma mea e manaʻomia e le Tusi Paia, e mafai ona faapea atu ‘o le galuega faaleoleo mamoe e amata mai i le aiga.’ Afai e faatalalē se toeaina i lona aiga e mafai la ona oo ai lona tofiga i se tulaga lamatia.” * E manino mai, e tāua tele ona e tausia lau avā i le itu faaletino, tau i faalogona, ae silisili ai ona tāua lona itu faaleagaga.

E Faapefea Ona E Faapelepele i Lau Avā?

10. E faapefea ona faapelepele e se tane lana avā?

10 Afai e te faapelepele i lau avā, e te matuā tausia lelei o ia auā e te alofa iā te ia. E tele ni auala e mafai ona e faia ai faapea. Muamua, ia lava le taimi e te lua mafuta ai ma lau avā. E ono mou atu le alofa o lau avā mo oe pe afai e te faatalalē i lea itu. Seʻi manatu foʻi, o le tele o le taimi ma le uaʻi lea e te manatu o loo manaʻomia e lau avā, atonu e lē o le mea lenā o loo ia lagona e na te manaʻomia. E lē lava le tau ina faapea atu e te faapelepele iā te ia. E tatau ona lagona e lau avā e te faapelepele iā te ia. Na tusi Paulo: “Aua le saʻili se tasi i lona lava lelei, a ia taʻitasi ma saʻili i le lelei o le isi.” (1 Korinito 10:24) I le avea ai o se tane alofa, e manaʻomia ona faamautinoa ua e iloa lelei manaʻoga moni o lau avā.—Filipi 2:4.

11. E faapefea ona aafia le faiā a se tane ma le Atua ma le faapotopotoga ona o le auala na te tausia ai lana avā?

11 O le isi auala e faaalia ai lou faapelepele i lau avā, e ala lea i le tausia ma le faapelepele o ia i upu ma gaoioiga. (Faataoto 12:18) Na tusi Paulo i tagata Kolose: “O outou tane, ia outou alolofa atu i a outou avā, aua foʻi neʻi faaonoono iā te i latou.” (Kolose 3:19) E tusa ai ma se tasi tusi, e ono faauiga atu le vaega mulimuli o le faamatalaga a Paulo i le “aua neʻi faia e pei o se auauna,” pe ia “aua le faia o ia ma pologa.” O se tane e sauā pe a na o i laʻua pe a o iai foʻi tagata, e faaalia ai e na te lē o faapelepele i lana avā. O le a aafia lana faiā ma le Atua pe afai e sauā i lana avā. Na tusi le aposetolo o Peteru i tane: “Ia fai le aiga ma le poto, ia faautauta i le tino vaivai o le fafine, ma āva iā te ia ona ua tofia faatasi i le ola e foaʻifuaina mai, ina neʻi faalavelaveina a outou tatalo.” *1 Peteru 3:7.

12. O le ā se mea e aʻoaʻoina e se tane Kerisiano mai le auala na tausia ai e Iesu le faapotopotoga Kerisiano?

12 Aua lava neʻi e manatu faapea e teʻiteʻi oso aʻe lagona alofa o lau avā mo oe. Ia faamautinoa atu iā te ia lou alofa e lē mavae mo ia. Na faataatia e Iesu se faaaʻoaʻoga mo tane Kerisiano i le auala na ia tausia ai le faapotopotoga Kerisiano. Sa ia agamalu, loto alofa, ma faamagalo, e oo lava i taimi na faaalia ai pea e ona soo ni uiga lē talafeagai. O lea na fetalai atu ai Iesu i isi: “Ia outou ō mai iā te aʻu, . . . auā o aʻu lē agamalu ma le loto maulalo; ona maua lea e outou o le mālōlōga mo outou agaga.” (Mataio 11:28, 29) I le faaaʻoaʻo iā Iesu, e tausia e se tane Kerisiano lana avā i le auala foʻi na tausia ai e Iesu le faapotopotoga. O se tane e na te faapelepele moni i lana avā e faaalia i upu ma gaoioiga, o le a avea lea o se faafouina moni i lana avā.

O Avā e Ola e Tusa ma Taʻiala a le Tusi Paia

13. O ā taʻiala o loo i le Tusi Paia e mafai ona fesoasoani i avā?

13 O loo iai foʻi i le Tusi Paia taʻiala e mafai ona fesoasoani i avā. Ua taʻua i le Efeso e 5:22-24, 33: “O outou fafine, ia outou usiusitai i a outou lava tane, faapei ona usiusitai i le Alii. Auā o le tane o le ulu ia o le avā, pei o Keriso foʻi o le ulu ia o le ekalesia, o ia foʻi o le Faaola o le tino. O lenei, faapei ona usiusitai o le ekalesia iā Keriso, ia faapea foʻi fafine i a latou lava tane i mea uma lava. . . . o le fafine foʻi ia āva o ia i lana tane.”

14. Aiseā e lē taʻufaataʻuvaaina ai avā e le taʻiala a le Tusi Paia e faatatau i le usiusitai?

14 Ia mātau, na faamamafa e Paulo le usiusitai ma le āva. Ua faamanatu mai ai i le avā ia usitai i lana tane. E ōgatusa lea ma le faatulagaga a le Atua. E iai se tasi e usiusitai pe gauaʻi atu i ai mea ola uma i le lagi ma le laueleele. E oo foʻi iā Iesu o loo gauaʻi atu iā Ieova le Atua. (1 Korinito 11:3) O se tane e pulea lelei lona tulaga ulu, o le a faigofie mo lana avā ona usiusitai atu pea iā te ia.

15. O ā nisi o fautuaga o loo i le Tusi Paia mo avā?

15 Na taʻua foʻi e Paulo e tatau i le avā ona “āva o ia i lana tane.” E ao i se avā Kerisiano ona ʻagamalu ma filemu’ ae aua le faatautee i le pule a lana tane pe fai lona lava loto. (1 Peteru 3:4) O se avā e amio atua, e galue mamafa mo le lelei o lona aiga ma taʻuleleia ai lana tane. (Tito 2:4, 5) O le a ia tautala faaaloalo e uiga i lana tane ma lē faia se mea e lē faaaloalo ai isi i lana tane. E na te taumafai malosi foʻi ina ia taulau manuia faaiʻuga a lana tane.—Faataoto 14:1.

16. O le ā se mea e mafai ona aʻoaʻoina e avā Kerisiano mai faaaʻoaʻoga a Sara ma Repeka?

16 E lē avea uiga agamalu ma le filemu o se avā Kerisiano ma itu e faapea ai, e leai pe e lē tāua foʻi ni ona manatu. Na taulamua avā amio atua anamua e pei o Sara ma Repeka, e faailoa atu o la popolega e uiga i ni mataupu, ma ua taʻua i faamaumauga a le Tusi Paia na la maua le finagalo malie o Ieova i a la gaoioiga. (Kenese 21:8-12; 27:46–28:4) E mafai foʻi ona faailoa atu e avā Kerisiano o latou manatu. Peitaʻi, e tatau ona faia ma le āva, ae lē i se tulaga lē faaaloalo. Pe a talanoa atu i lea auala, o le a latou maua ai ni tali faamalie loto ma aogā mai a latou tane.

Feagaiga mo le Olaga Atoa

17, 18. O ā nisi auala e mafai ai e tane ma avā ona teteeina taumafaiga a Satani e talepe le faaipoipoga?

17 O le faaipoipoga, o se feagaiga mo le olaga atoa. O lea la, e ao i le tane ma le avā ona iai so la faanaunauga moni ina ia taulau le la faaipoipoga. O le lē lava o fesootaʻiga tuusaʻo e mafai ona faateleina ai faafitauli ma oo atu ai i se tulaga ogaoga. E masani foʻi ona lē toe talanoa paaga faaipoipo pe a tulaʻi mai ni faafitauli, ma faapogaia ai le lē fiafia. O isi ua taumafai e saʻili se auala e faamuta ai le faaipoipoga, atonu e ala i le ati aʻe o se faanaunauga alofa i se isi i fafo atu o le liʻo o le faaipoipoga. Na lapataʻi mai Iesu: “Ai sē vaai atu i le fafine ina ia manaʻo i ai, ua uma ona mulilua ma ia i lona loto.”—Mataio 5:28.

18 Na fautua atu Paulo i Kerisiano uma e aofia ai Kerisiano ua uma ona faaipoipo: “A outou ita, aua le agasala ai; aua neʻi goto le lā o ita pea outou. Aua foʻi neʻi tuuina atu e outou se mea e mautū ai le tiapolo.” (Efeso 4:26, 27) O loo taumafai lo tatou fili sili o Satani e faaaogā so o se feeseeseaʻiga e tulaʻi mai i le va o Kerisiano. Aua e te faatagaina o ia e manumalo! Pe a aliaʻe ni faafitauli, ia suʻesuʻe le Tusi Paia po o le ā le finagalo o Ieova i lea mataupu, e ala i le faaaogā o lomiga faale-Tusi Paia. Ia talanoa feeseeseaʻiga i se auala filemu ma faamaoni. Ia faaōgatusa mea ua e iloa e uiga i tapulaa a Ieova ma au gaoioiga. (Iakopo 1:22-25) E tusa ai o le faaipoipoga, ia oulua maumauaʻi e savavali faatasi pea ma le Atua o se ulugalii, ma aua neʻi faatagaina so o se tasi po o so o se mea e faateʻaeseina ai ē ua ia faatasia!—Mika 6:8.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 3 Tagaʻi i le pusa “Talaga Faaipoipoga ma le Teteʻa” i le Ala Mai! Iulai-Setema 2002, itulau 10, lomia e Molimau a Ieova.

^ pala. 9 Tagaʻi i Le Olomatamata, Novema 1, 1989, itulau 12.

^ pala. 11 Ina ia agavaa mo faaeaga i le faapotopotoga Kerisiano, e lē tatau ona avea se tane ma “sē fasi tagata” o lona uiga e fasi i isi pe tauluʻiluʻi i faamatalaga. O lea la, ua taʻua i Le Olomatamata Aperila 15, 1991 i le itulau e 25: ‘E lē taʻuagavaaina se tane pe afai e amio atua i isi nofoaga ae pule sauā i lona lava aiga.’—1 Timoteo 3:2-5, 12.

Pe E te Manatua?

• Aiseā e tutupu ai faafitauli e oo lava i faaipoipoga Kerisiano?

• E tausia faapefea e se tane lana avā ma faaalia lona faapelepele iā te ia?

• O le ā se mea e fai e se avā e faaalia ai lona āva i lana tane?

• E faamalosia faapefea e se avā ma se tane le la faaipoipoga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 20]

E tatau i se tane ona tausia lelei lana avā, e lē gata i le itu faaletino ae faapea foʻi i le itu faaleagaga

[Ata i le itulau 21]

O se tane e faapelepele i lana avā e avea ma faafouina iā te ia

[Ata i le itulau 23]

E faailoa atu e avā Kerisiano o latou manatu i se auala faaaloalo