Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Talavou e, Ia Tausisi i Sini e Faamamaluina ai le Atua

Talavou e, Ia Tausisi i Sini e Faamamaluina ai le Atua

Talavou e, Ia Tausisi i Sini e Faamamaluina ai le Atua

“Ia e faamasani i le amio Atua.”—1 TIMOTEO 4:7.

1, 2. (a) Aiseā na faamālō atu ai Paulo iā Timoteo? (e) E faapefea ona “faamasani i le amio Atua” talavou i aso nei?

“E LĒ o iā te aʻu se tasi ma te loto faatasi, na te tausia faamaoni mea e manuia ai outou. . . . na ia auauna faatasi ma aʻu i le tala lelei, e pei o se atalii i lona tamā.” (Filipi 2:20, 22) Na faaaofia e le aposetolo o Paulo lenei faamālō māfana i lana tusi i Kerisiano i Korinito i le uluaʻi senituri. O ai sa ia faasino i ai? O Timoteo lana aumea talavou na la femalagaaʻi faatasi. Seʻi manatu i le faalaeiauina o Timoteo ina ua faamautinoa atu e Paulo lona alofa ma le maufaatuatuaina o ia!

2 Ua masani ona avea talavou e malolosi faaleagaga e pei o Timoteo, ma ē e tautele i tagata o Ieova. (Salamo 110:3) I aso nei, ua iai i le faalapotopotoga a le Atua le tele o talavou ua galulue o ni paeonia, misionare, tauofo i faugāfale, ma galulue i Peteli. E faamālō atu foʻi i ē o loo faia ma le maelega se sao i galuega a le faapotopotoga, a o faia isi tiute tauave. Ua maua e nei talavou le faamalieina moni ona o le tausisi i sini e faamamaluina ai lo tatou Tamā o i le lagi, o Ieova. O loo latou “faamasani i le amio Atua.”—1 Timoteo 4:7, 8.

3. O ā fesili o le a iloiloina i lenei mataupu?

3 I le avea ai o se talavou, po o e aapa atu i ni sini patino faaleagaga? O fea e te maua ai se fesoasoani ma faalaeiauga e faia ai faapea? E faapefea ona e teena omiga mai lenei lalolagi matapeʻapeʻa i meafaitino? O ā ni faamanuiaga o le a e maua pe a e tausisi i sini e faamamaluina ai le Atua? Seʻi o tatou suʻe tali o nei fesili i le iloiloina o le olaga ma le galuega a Timoteo.

Talaaga o Timoteo

4. Faamatala puupuu mai le olaga o Timoteo o se Kerisiano.

4 Na ola aʻe Timoteo i Lusa, o se tamaʻi taulaga i le itumalo o Roma o Kalatia. E lē taumatea sa ia aʻoaʻoina le Faa-Kerisiano a o avea ma talavou ina ua talaʻi atu Paulo i Lusa i le pe tusa o le 47 T.A. Na sili ona lelei le talaaga o Timoteo i uso Kerisiano uma. I le lua tausaga mulimuli ane ina ua toe foʻi Paulo i Lusa ma iloa ai le agaʻigaʻi i luma o Timoteo, na ia filifilia ai loa o ia e galue o sana aumea misionare. (Galuega 14:5-20; 16:1-3) A o faasolo ina matua faaleagaga Timoteo, na tuu atu iā te ia nisi tiute tauave e sili atu, e aofia ai le galuega tāua o le faamalosia o le ʻauuso. Sa galue Timoteo o se toeaina Kerisiano i Efeso, ina ua tusi atu Paulo iā te ia mai le falepuipui i Roma i le pe tusa o le 65 T.A.

5. E tusa ai o le 2 Timoteo 3:14, 15, o ā vala e lua na saosaolaumea i le filifiliga a Timoteo e tausisi i sini faaleagaga?

5 E mautinoa sa filifili Timoteo e tausisi i sini faaleagaga. Ae o le ā se mea na uunaʻia o ia e faia faapea? I le tusi lona lua a Paulo iā Timoteo, na ia taʻua ai ni vala se lua. Na ia tusi: “Ia e tumau i mea ua aʻoaʻoina ai oe, ma ua mautinoa iā te oe, ina ua e iloa o ia na aʻoaʻo atu ai iā te oe; talu foʻi ina o e tama itiiti ua e iloa tusi paia.” (2 Timoteo 3:14, 15) Seʻi o tatou iloilo muamua le taaʻiga a isi Kerisiano na iai i filifiliga a Timoteo.

Maua Aogā Mai Taaʻiga Lelei

6. O ā aʻoaʻoga na maua e Timoteo, ma na faapefea ona ia tali atu i ai?

6 Na ola aʻe Timoteo i se aiga e eseese tapuaʻiga. O lona tamā o se Eleni, ma o lona tinā o Eunike ma le tinā o lona tinā o Loi, e tupuga mai i Iutaia. (Galuega 16:1) Na aʻoaʻo e Eunike ma Loi ia Timoteo i upu moni o Tusitusiga Eperu mai lava i lona tamameamea. Ina ua la liliu i le Faa-Kerisiano, e lē taumatea na la fesoasoani e faatalitonu Timoteo i aʻoaʻoga faa-Kerisiano. E manino mai, sa faaaogā lelei e Timoteo lenei aʻoaʻoga e sili ona lelei. Na taʻua e Paulo: “Ua ou manatua le faatuatua faamaoni ua iā te oe, sa muaʻi i ai iā Loi o le tinā o lou tinā, atoa ma Eunike lou tinā; o laʻu taofi o loo iā te oe foʻi.”—2 Timoteo 1:5.

7. O le ā le faamanuiaga ua olioli ai le toʻatele o talavou, ma e aogā faapefea lenei mea iā i latou?

7 I aso nei, e toʻatele talavou ua faamanuiaina i le iai o ni mātua e matataʻu i le Atua e pei o Loi ma Eunike, o loo iloa le tāua o sini faaleagaga. O se faaaʻoaʻoga, e manatua pea e Samira sa latou talanoaga umi ma ona mātua a o talavou. Ua ia taʻua: “Na aʻoaʻo aʻu e Tinā ma Tamā e iloa le silafaga a Ieova i mea, ma ia faamuamua le talaʻiga i loʻu olaga. E masani ona la faalaeiau aʻu e auai i le auaunaga faataimi atoa.” Na talia e Samira faalaeiauga a ona mātua, ma ua ia olioli nei i le faaeaga e avea o se sui o le aiga Peteli i lona atunuu. Afai ua faalaeiauina oe e ou mātua e taulaʻi atu i sini faaleagaga, ia iloilo lelei a la fautuaga. E la te manatu mamafa mo le mea e sili ona lelei mo oe.—Faataoto 1:5.

8. Na aogā faapefea iā Timoteo faauōga faa-Kerisiano e ati aʻe ai?

8 E aogā foʻi lou saʻili o ni faauōga e ati aʻe ai i le ʻauuso Kerisiano. Na iloa lelei Timoteo e toeaina Kerisiano o lana faapotopotoga ma i latou i Ikonio, o nisi pe tusa e 20 maila (30 kilomita) le mamao o le mea e nonofo ai. (Galuega 16:1, 2) Na ia ati aʻe se faauōga māfana ma Paulo, o sē e maelega. (Filipi 3:14) Na faaalia i tusi a Paulo le talia e Timoteo o fautuaga ma sa vave ona ia faaaʻoaʻo i faaaʻoaʻoga o le faatuatua. (1 Korinito 4:17; 1 Timoteo 4:6, 12-16) Na tusi Paulo: “Ua e iloa lelei o laʻu aʻoaʻoga, o laʻu amio, o le loto mau, o le faatuatua, o le faapalepale; o le alofa, ma le onosai.” (2 Timoteo 3:10) Ioe, na mulimuli Timoteo i le faaaʻoaʻoga a Paulo. I se tulaga tutusa, afai e te mafuta vavalalata i tagata e malolosi faaleagaga i le faapotopotoga, o le a fesoasoani lea e ati aʻe ai ou sini faaleagaga.—2 Timoteo 2:20-22.

Ia Suʻesuʻe le “Tusi Paia”

9. E ese mai le filifilia o aumea talafeagai, o ā mea e ao ona e fai e ‘faamasani ai i le amio Atua’?

Pe e na o le filifilia o aumea talafeagai e mafai ai ona e ausia sini faaleagaga? E leai. I le pei o Timoteo, e manaʻomia ona e faia se iloiloga totoʻa o le “tusi paia.” Atonu e te lē fiafia tele e suʻesuʻe, ae manatua, na ‘faamasani Timoteo i le amio Atua.’ E masani ona tinoū tagata taaʻalo e toleni mo le tele o masina ina ia ausia o latou sini. I se tulaga tutusa, o le ausia o sini faaleagaga e manaʻomia ai le tuua o ni mea e fiafia i ai, ma fai ni taumafaiga faamaoni. (1 Timoteo 4:7, 8, 10) E te ono fesili, ‘Ae faapefea ona fesoasoani le suʻesuʻe o le Tusi Paia e ausia ai oʻu sini?’ Seʻi o tatou talanoa i ni vala se tolu.

10, 11. Aiseā o le a uunaʻia ai oe e le Tusi Paia e ausia ni sini faaleagaga? Aumai se faaaʻoaʻoga.

10 Muamua, o le a tāmau i lou loto e le Tusi Paia le uunaʻiga saʻo. O le a faailoa atu ai uiga mataʻina o lo tatou Tamā o i le lagi, o lana gaoioiga silisili o le alofa mo i tatou, ma faamanuiaga e faavavau ua ia saunia mo ana auauna faamaoni. (Amosa 3:7; Ioane 3:16; Roma 15:4) A o faateleina lou iloa e uiga iā Ieova, o le a tupu aʻe foʻi lou alofa ma lou faanaunauga e tuuina atu lou ola mo ia.

11 E toʻatele talavou Kerisiano ua fai mai e tāua le suʻesuʻe e lē aunoa o le Tusi Paia, e fesoasoani ia moni ai le upu moni iā i latou. O se faaaʻoaʻoga, na ola aʻe Adele i se aiga Kerisiano ae e leʻi iai lava ni ona sini faaleagaga. Ua ia taʻua: “Na ave aʻu e oʻu mātua i le Maota mo Sauniga, ae e leʻi faia ni aʻu lava suʻesuʻega pe faalogo i sauniga.” Ina ua uma ona papatiso lona uso, na amata loa ona naunau Adele i le upu moni. “Na amata ona ou faitauina le Tusi Paia atoa. Ou te faitauina sina vaega, ona tusi lea o se faamatalaga e uiga i mea na ou faitau i ai. O loo iai pea aʻu faamaumauga. E tasi le tausaga na ou faitauina ai le Tusi Paia.” O le iʻuga, na uunaʻia Adele e tuuina atu lona ola iā Ieova. E ui i se tulaga tugā o lona malosi i le tino, ae ua paeonia nei po o loo avea o se faifeʻau faataimi atoa.

12, 13. (a) O ā suiga o le a fesoasoani ai le suʻesuʻe o le Tusi Paia i se talavou e faia, ma e faapefea? (e) Aumai ni faaaʻoaʻoga o le atamai aogā o loo i le Afioga a le Atua.

12 O lona lua, o le a fesoasoani le Tusi Paia e faia ni suiga manaʻomia o ou uiga. Na taʻu atu e Paulo iā Timoteo, o le “tusi paia” e “aogā foʻi ia e aʻoaʻo ai, e aʻoaʻi ai, e faatonu ai, e faapoto ai i le amiotonu, ina ia atoatoa ona lelei ai o le tagata o le Atua, ia saunia lava ia i galuega lelei uma lava.” (2 Timoteo 3:16, 17) O le manatunatu e lē aunoa i mea e fesootaʻi i le Afioga a le Atua ma faatatau taʻiala o le Tusi Paia, ua e faataga ai le agaga o le Atua e toe faaleleia ou uiga. O le a e ati aʻe ai ni uiga tāua e pei o le loto maulalo, onosai, maelega, ma le alofa moni mo uso Kerisiano. (1 Timoteo 4:15) Na iā Timoteo nei uiga, ma na avea ai o ia o sē e aogā tele iā Paulo ma faapotopotoga na ia galue ai.—Filipi 2:20-22.

13 O lona tolu, o loo i le Afioga a le Atua le atamai aogā. (Salamo 1:1-3; 19:7; 2 Timoteo 2:7; 3:15) O le a fesoasoani e te filifili ai ma le poto au uō, o faafiafiaga ma tafaoga mamā, ma fesagaʻia ai le tele o isi luʻi. (Kenese 34:1, 2; Salamo 119:37; 1 Korinito 7:36) E tāua le faia o filifiliga poto i le taimi nei ina ia e ausia ai sini faaleagaga.

“Ia E Tau le Taua Lelei”

14. Aiseā e lē faigofie ai le tausisia o sini faaleagaga?

14 O le faamuamua o sini e faamamaluina ai Ieova, o le ala lea e sili ona atamai, ae e mautinoa foʻi e lē faigofie. O se faaaʻoaʻoga pe a filifili se galuega, e te ono fesagaʻia ni luʻi mai ou tauaiga, uō, ma faiaʻoga o ē e talitonu o se aʻoga maualuga ma se galuega e totogi lelei, o vala tāua ia i le taulau manuia ma le fiafia. (Roma 12:2) I le pei o Timoteo, e manaʻomia ona e “tau le taua lelei i la le faatuatua,” ina ia e ‘tago atu ai i le ola e faavavau’ lea ua saunia e Ieova mo oe.—1 Timoteo 6:12; 2 Timoteo 3:12.

15. O ā ni teteega atonu na fesagaʻia e Timoteo?

15 E sili atu ona faigatā le tofotofoga pe a lē malilie ou tauaiga e lē o ni Molimau a Ieova i au filifiliga. Atonu na tatau foʻi ona foʻia e Timoteo lenā ituaiga o teteega. E tusa ai o se tasi tusi, na aofia le aiga o Timoteo “i aiga e lelei aʻoaʻoga ma tamaoaiga.” Atonu na faatalitalia o ia e lona tamā e saʻili aʻoaʻoga maualuluga, ma faia pea le pisinisi a le aiga. * Seʻi manatu i le teʻi o lona tamā ina ua iloa, ua sili atu iā Timoteo le lamatia o lona ola ma fesagaʻia faafitauli tau tupe o le galuega faamisionare ma Paulo!

16. Na faapefea ona taulima e se talavou teteega mai mātua?

16 O loo fesagaʻia foʻi e talavou Kerisiano i aso nei luʻi faapena. E manatua e Mataio lea ua galue nei i se ofisa o se lālā o Molimau a Ieova e faapea: “Ina ua amata ona ou galue o se paeonia, na matuā ita loʻu tamā. Na ia manatu ua ou ‘faamaʻimauina’ laʻu aʻoga i le faigaluega o sē e faamamā fale e fesoasoani ai i laʻu faiva. Na ia faifai mai iā te aʻu, ma toe faamanatu mai le tele o tupe ou te maua pe ana ou faigaluega i se galuega tumau.” Na faapefea ona taulima e Mataio lenā teteega? “Na ou tausisia se faasologa o le faitau Tusi Paia ma tatalo pea, aemaise lava i taimi ia e faigofie ai ona oso aʻe loʻu ita.” Na maua e Mataio aogā o lona maumauaʻi auā a o faagasolo taimi, na faaleleia lana faiā ma lona tamā. Na vavalalata atu foʻi Mataio iā Ieova. Ua taʻua e Mataio: “Ua ou iloa e tausia, faalaeiau, ma puipuia e Ieova aʻu mai filifiliga e lē atamai. Semanū e lē oo iā te aʻu nei mea, pe ana ou lē aapa atu i sini faaleagaga.”

Ia Taulaʻi Atu Pea i Sini Faaleagaga

17. E ono faavaivaia faapefea e nisi i latou ua fuafua e auauna faataimi atoa? (Mataio 16:22)

17 E ono māfua mai foʻi i uso talitonu se isi luʻi iloagatā i le tausisia o ou sini faaleagaga. E ono fesili nisi: ‘Aiseā ua e paeonia ai? E mafai lava ona e ola i lou olaga masani ma fai sou sao i le talaʻiga. Suʻe sau galuega e lelei le totogi ma maua ai au tupe auā lou lumanaʻi.’ Atonu e logolelei lenei fautuaga peitaʻi, po ua e faamasani moni lava i le amio Atua pe afai o le a e usitaia lenā fautuaga?

18, 19. (a) E faapefea ona e taulaʻi atu pea i sini faaleagaga? (e) I le avea ai o se talavou, faamatala mai ni mea na e fiafia ai ua e tuua ona o le Malo.

18 E faapena foʻi manatu o nisi Kerisiano i aso o Timoteo. (1 Timoteo 6:17) Ina ia fesoasoani iā Timoteo e taulaʻi i sini faaleagaga, na faalaeiau atu Paulo iā te ia: “E leai sē tau i le taua na te faalavelavea o ia e ia i mea o le olaga sa masani ai, ina ia faafiafia o ia i lē na filifili iā te ia e fai ma tagata tau.” (2 Timoteo 2:4) E lē mafai e se tagata tau o loo fai lona tiute ona tosina ese i mea o le olaga e masani ai. E faalagolago lona ola ma soifua o isi i le nofo sauni e gaoioi e tusa ai o faatonuga a lona taʻitaʻiʻau. I le avea o se tagata tau a Keriso, e ao foʻi ona e taulaʻi i le mea e tasi, ma ʻalofia le faalavelavea i le saʻilia ma le lē talafeagai o meafaitino, lea e taofia ai oe mai le faaiʻuina o lau galuega faasaoola.—Mataio 6:24; 1 Timoteo 4:16; 2 Timoteo 4:2, 5.

19 Na i lo le sini e saʻili se olaga sologa lelei, ia ati aʻe se agaga lē manatu faapito. “Ia e onosai i mea e tigā ai, faapei o se tagata tau e lelei a Keriso Iesu.” (2 Timoteo 2:3) A o galulue ma Paulo, na iloa e Timoteo e ao ona loto malie e oo lava i tulaga e sili ona faigatā. (Filipi 4:11, 12; 1 Timoteo 6:6-8) E mafai foʻi ona e faia faapea. Po ua e loto malie e tuua nisi mea na e fiafia ai ona o le Malo?

Faamanuiaga i le Taimi Nei ma le Lumanaʻi

20, 21. (a) Faamatala nisi o faamanuiaga e maua i le tausisia o sini faaleagaga. (e) O le ā se mea ua e maumauaʻi e fai?

20 Na galulue vavalalata Timoteo ma Paulo pe tusa mo le 15 tausaga. Na molimauina e Timoteo le faavaeina o faapotopotoga fou, a o salalau atu le tala lelei i le toetoe o vaipanoa uma o le itu i mātū o le Metitirani. Semanū na te lē maua lea fiafiaga sili ma le faamalieina, pe ana ia filifili e ola i se olaga masani. O le tausisia o sini faaleagaga, o le a e selesele ai foʻi i faamanuiaga tautele faaleagaga. O le a e vavalalata atu iā Ieova, ma alofagia ma faaaloalogia oe e uso Kerisiano. Na i lo le tigā ma mafatia ona o le saʻilia o meafaitino, o le a e olioli i le fiafiaga moni e maua mai i le foaʻi atu ma le lē manatu faapito. E sili ona tautele i na mea uma, o le a e ‘tago atu i le ola moni lava’—le ola e faavavau i se lalolagi parataiso.—1 Timoteo 6:9, 10, 17-19; Galuega 20:35.

21 Afai e te leʻi faia faapea, e matou te faalaeiau oe e vave amata faamasani i le amio Atua. Ia mafuta vavalalata iā i latou i le faapotopotoga e mafai ona fesoasoani iā te oe e ausia sini faaleagaga, ma saʻili atu i la latou taʻitaʻiga. Ia faamuamua i lou olaga le suʻesuʻeina e lē aunoa o le Afioga a le Atua. Ia maumauaʻi e teena le agaga o le matapeʻapeʻa i meafaitino a lenei lalolagi. Ma ia manatua pea, ua folafola mai e le Atua o lē “foaʻi tele mai iā te i tatou mea uma lava e faafiafia ai,” ia faamanuiaga i le taimi nei ma le lumanaʻi, pe a e filifilia sini e faamamaluina ai o ia.—1 Timoteo 6:17.

[Faamatalaga pito i lalo]

^ pala. 15 E matuā faatāua i Eleni aʻoaʻoga. Na tusi Pulukata, o lē sa ola faatasi ma Timoteo: “O le maua o se aʻoaʻoga lelei, o le puna ma o le pogai lea o mea lelei uma. . . . Ua fesoasoani le lelei o aʻoaʻoga i le tulaga sili ona lelei tau amio ma le fiafia. . . . O isi aogā uma mo tagata e faatauvaa, ma e lē aogā ona tatou soona manatu mamafa ai.”—Moralia, I, “The Education of Children.”

Pe E te Manatua?

• O fea e maua ai e talavou le fesoasoani ina ia aapa atu ai i sini faaleagaga?

• Aiseā e tāua ai le suʻesuʻe lelei o le Tusi Paia?

• E faapefea ona teena e talavou le aafia i le matapeʻapeʻa i meafaitino o lenei lalolagi?

• O ā faamanuiaga e maua mai le saʻilia o sini faaleagaga?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 24]

Na tausisia e Timoteo ni sini e aogā

[Ata i le itulau 25]

O ā ni taaʻiga lelei na fesoasoani iā Timoteo?

[Ata i le itulau 26]

Po o e aapa atu mo ni sini faaleagaga?