Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

O Ē ua Afu le Soifua—O se Faamanuiaga i Talavou

O Ē ua Afu le Soifua—O se Faamanuiaga i Talavou

O Ē ua Afu le Soifua—O se Faamanuiaga i Talavou

“Le Atua e, aua e te tuulafoaʻi mai iā te aʻu e oo ina toeaina ma ulusinā; seʻia ou faaali atu lou aao i lenei tupulaga, ma lou malosi i ē amulī uma lava.”—SALAMO 71:18.

1, 2. O le ā e tatau ona silafia e auauna a le Atua ua afu le soifua, ma o le ā o le a tatou iloiloina nei?

NA ASIA e se toeaina o se faapotopotoga i Aferika i Sisifo se uso faauuina ua loa lona soifua ma fesili atu: “O ā mai oe?” Na tali mai le uso ma taumafai e fai tāga o ana tala: “O lea e mafai ona ou tamoʻe, osooso, ma musa vae tasi.” Na ia faapea atili atu: “Ae e lē mafai ona ou lele.” Na malamalama le toeaina i le uiga o lana tala. ‘O mea e mafai ona ou fai, ou te faia, ae o mea e lē mafai ona ou faia, ou te lē faia.’ O le toeaina na asiasi atu ua silia nei ma le 80 ona tausaga, ma e na te manatua pea uiga agamālie o lea uso ma lona faamaoni.

2 O uiga o le Atua e faaalia e se tagata matua e mafai ona iai sona iʻuga lelei ma tumau i isi. E moni e lē otometi ona maua le poto ma uiga pei o Iesu pe a afu le soifua. (Failauga 4:13) Ua faapea mai le Tusi Paia: “O le pale matagofie le ulusinā, pe a ua i ai i le ala o le amiotonu.” (Faataoto 16:31) Pe afai ua afu lou soifua, pe e te silafia le aogā o au upu ma gaoioiga i isi? Seʻi manatu i nisi o faaaʻoaʻoga i le Tusi Paia e faaalia ai le tele o aogā na maua e talavou mai ē ua afu le soifua.

Faatuatua ma Ona Aafiaga e oo Iai

3. Ua faapefea ona aogā le faatuatua o Noa iā i latou uma o loo soifua i aso nei?

3 E iai aogā o le faatuatua ma le tutumau o Noa, ma o loo aogā pea i aso nei. Ua lata i le 600 tausaga o Noa i le taimi na ia fausia ai le vaa, ave manu i le vaa, ma talaʻi i ona tuaoi. (Kenese 7:6; 2 Peteru 2:5) Ona o le mataʻu o Noa i le Atua faapea ma lona aiga, na faasaoina ai i latou mai le Lolo tele ma avea ma ē na tupuga uma mai ai tagata o loo i le lalolagi i aso nei. E moni, na ola Noa i le vaitaimi na soifua ai tagata mo se taimi umi. E ui lava ua loa lona soifua, ae na tumau lona faatuatua ma na ia maua ai ni faamanuiaga iloga. I le ā le itu?

4. Ua faapefea ona aogā le tutumau o Noa i auauna a le Atua i aso nei?

4 Na toeitiiti atoa le 800 tausaga o Noa ae amata loa ona faia e Nimarota le Olo o Papelu, e tetee ai i le faatonuga a Ieova ina ‘ia faatumu le lalolagi.’ (Kenese 9:1; 11:1-9) Peitaʻi e leai se vaega a Noa na faia i le fouvalega a Nimarota. E foliga mai e leʻi aafia o ia ina ua faaeseeseina gagana a tagata o lona vaitaimi. Na iloa le faatuatua ma le tutumau o Noa e lē gata ina ua loa lona soifua ae i lona olaga atoa foʻi. E ao ai la i auauna uma a le Atua po o le ā lava le matua ona faataʻitaʻi i ai.—Eperu 11:7.

Aafiaga i le Aiga

5, 6. (a) O le ā na fetalai atu Ieova iā Aperaamo e fai ina ua 75 ona tausaga? (e) O le ā le tali a Aperaamo i le faatonuga a le Atua?

5 Na iloa aafiaga lelei a ē ua loa le soifua, i le faatuatua o o latou aiga ma olaga o augātamā ina ua mavae atu Noa. Na fetalai atu le Atua iā Aperaamo ina ua 75 ona tausaga: “Ia tuua e oe o lou nuu, ma tagata o lou nuu, ma le aiga o lou tamā, a e alu atu i se nuu ou te faasino atu ai iā te oe. Ou te faia oe ma nuu tele, ou te faamanuia foʻi iā te oe.”—Kenese 12:1, 2.

6 Seʻi mafaufau pe a taʻu atu iā te oe e tuua lou aiga, o au uō, le atunuu na e fanau ai ma le saogalemu o ou tauaiga, ae alu atu i se laueleele e te lē iloa. Na faatonu Aperaamo e faia le mea tonu lava lenā. Na ia ‘alu e faapei ona fetalai mai o Ieova iā te ia,’ ma i lona olaga atoa, sa nofo ai o se tagata ese i fale ʻie ma o sē e aumau i le nuu o Kanana. (Kenese 12:4; Eperu 11:8, 9) E ui na fetalai atu Ieova iā Aperaamo o le a avea o ia ma “nuu tele,” peitaʻi na ia maliu ae leʻi faatoʻateleina lana fanau. Na fanaua e lana avā o Sara lana tama e toʻatasi o Isaako, ina ua mavae tausaga e 25 o aumau i le Nuu o le Folafolaga. (Kenese 21:2, 5) Ae e leʻi faavaivai Aperaamo ma toe foʻi i le aai na sau ai. Maʻeu lea faaaʻoaʻoga o le faatuatua ma le onosai!

7. O ā aafiaga o le onosai o Aperaamo i lona atalii o Isaako, ma o ā iʻuga i tagata?

7 Na iai se aafiaga lelei o le onosai o Aperaamo i lona atalii o Isaako, o lē sa nofo o se tagata ese i le nuu o Kanana i lona olaga atoa e 180 tausaga. O le onosai o Isaako na faavae i le faatuatua i le folafolaga a le Atua, le faatuatua lea na totō e ona mātua ua loa o la soifua ma o lea foʻi na toe faamalosia e fetalaiga a Ieova. (Kenese 26:2-5) O le tutumau o Isaako na iai se vaega tāua i le faataunuuina o le folafolaga a Ieova, o le a ala mai i le aiga o Aperaamo se “fanau” mo le faamanuiaina o tagata uma. I le faitau selau o tausaga mulimuli ane ai, na tatala ai e Iesu Keriso o ia o le vaega autū o le “fanau,” le ala e mafai ai e ē faatuatua iā te ia ona toe fai se leleiga ma le Atua, ma olioli i le ola e faavavau.—Kalatia 3:16; Ioane 3:16.

8. Na faapefea ona faaalia le faatuatua malosi o Iakopo, ma o ā taunuuga?

8 Na fesoasoani foʻi Isaako i lona atalii o Iakopo e ati aʻe se faatuatua malosi e faatumauina ai o ia seʻia oo ina afu lona soifua. E 97 tausaga o Iakopo ina ua ia tauivi ma se agelu i le pō atoa mo se faamanuiaga. (Kenese 32:24-28) A o leʻi maliu i le 147 o ona tausaga, na maua e Iakopo le malosi e faamanuia ai ona atalii e 12. (Kenese 47:28) O valoaga na ia taʻua o loo i le Kenese 49:1-28, e moni ma o loo faaauau pea ona faataunuuina.

9. O le ā se faamatalaga e tusa ai o aafiaga o ē ua loa le soifua ma matutua faaleagaga i o latou aiga?

9 E manino mai la, e iai se aafiaga lelei o auauna faamaoni a le Atua ua loa le soifua i o latou aiga. O faatonuga mai le Tusi Paia faatasi ai ma fautuaga atamai ma faaaʻoaʻoga o le onosai, e mafai ona fesoasoani mo le lelei o se talavou e ola aʻe ai ma se faatuatua malosi. (Faataoto 22:6) E lē tatau i ē ua loa le soifua ona manatu māmā i aafiaga lelei i o latou aiga, o mea e latou te faia.

Aafiaga i Uso Tapuaʻi

10. O le ā na poloaʻi atu ai Iosefa e faatatau i ona ivi, ma o le ā sona aafiaga?

10 E mafai foʻi ona avea i latou ua loa le soifua ma aafiaga lelei i uso tapuaʻi. Na faia e le atalii o Iakopo o Iosefa ina ua loa lona soifua se gaoioiga faigofie o le faatuatua, lea e iai sona aafiaga malosi i le faitau miliona o tagata tapuaʻi moni, na soifua ina ua mavae lona maliu. E 110 tausaga o Iosefa, ina ua ia “poloaʻi atu . . . iā i latou i ona ivi,” o lona uiga pe a tuua e tagata Isaraelu Aikupito, e ao ona ō ma ave ona ivi. (Eperu 11:22; Kenese 50:25) O lenā poloaʻiga na avatu ai se faamoemoe i tagata Isaraelu a o avea i latou ma pologa mo le tele o tausaga ina ua maliu Iosefa, e faamautinoa ai e oo mai lo latou laveaʻiina.

11. O ā aafiaga lelei na maua e Iosua mai iā Mose?

11 O se isi o i latou na faalaeiauina i le faatuatua o Iosefa, o Mose. Ina ua 80 tausaga o Mose, na ia maua le faaeaga e avaʻe ai ivi o Iosefa mai Aikupito. (Esoto 13:19) O le taimi lenā na masani ai Mose iā Iosua, a o talavou lava Iosua. Na avea Iosua ma auauna a Mose mo le isi 40 tausaga. (Numera 11:28) Na la ō ma Mose i le mauga o Sinai ma na ia faafeiloaʻia Mose ina ua toe foʻi mai i lalo o le mauga ma papa maa o le Tulafono. (Esoto 24:12-18; 32:15-17) Maʻeu le tele o fautuaga lelei ma le poto na maua e Iosua mai le tamā matua o Mose!

12. Na faapefea ona avea Iosua ma aafiaga lelei i le nuu o Isaraelu i le umi na soifua ai?

12 O lea la, na avatu foʻi e Iosua faalaeiauga i le nuu o Isaraelu i le taimi a o soifua. Ua taʻua i le Faamasino 2:7 e faapea: “Sa auauna le nuu iā Ieova i aso uma o Iosua, ma aso uma o toeaina ē na ola mai a ua mavae Iosua, o ē na iloa galuega tetele uma a Ieova na ia faia mo Isaraelu.” Ina ua maliliu Iosua ma isi toeaina ua loa lo latou soifua, na amata ai loa le vaitaimi o tausaga e 300 o le lē mautonu i le tapuaʻiga moni ma tapuaʻiga sesē, lea na oo atu lava i le vaitaimi o le perofeta o Samuelu.

Na Fai le “Amiotonu” e Samuelu

13. O le ā na faia e Samuelu ina ia taaʻina ai tagata i ‘le amiotonu’?

13 E lē o taʻua i le Tusi Paia tausaga o Samuelu ina ua maliu, peitaʻi o mea na tutupu o loo i le tusi Muamua o Samuelu na aofia ai tausaga e 102, ma na molimauina e Samuelu le tele o na mea. I le Eperu 11:32, 33, ua tatou faitau ai i faamasino ma perofeta faimeatonu faapea, ‘na fai le amiotonu.’ Ioe na taaʻina e Samuelu nisi o i latou na soifua i lona vaitaimi e ʻalofia pe lafoaʻia mea sesē. (1 Samuelu 7:2-4) I le ā le auala na ia faia ai faapea? Na ia faamaoni iā Ieova i lona olaga atoa. (1 Samuelu 12:2-5) E leʻi fefe e avatu ni fautuaga malolosi e oo lava i le tupu. (1 Samuelu 15:16-29) E lē gata i lenā, ina ua ‘toeaina ma ulusinā’ o ia, na avea pea Samuelu ma faaaʻoaʻoga lelei i le tatalo mo isi. Na ia faapea: “Ia mamao . . . ona ou agasala iā Ieova i loʻu tuua o le fautua [tatalo]” mo tagata Isaraelu.—1 Samuelu 12:2, 23.

14, 15. E faapefea ona faaaʻoaʻo ē ua loa le soifua i aso nei iā Samuelu i le tatalo?

14 O nei mea uma o loo faamatilatila mai ai le tāua o aafiaga a ē ua loa lo latou soifua, mo le lelei o uso tapuaʻi iā Ieova. E ui i maʻi o le tino po o isi tulaga, ae mafai ona tatalo ē ua afu lo latou soifua mo isi. O outou ua loa le soifua, po o outou silafia ea le telē o le aogā o a outou tatalo i le faapotopotoga? Ona o lo outou faatuatua i le toto maligi o Keriso, ua outou fiafia ai i se tulaga ua faamaonia i luma o Ieova. Ma ona o le talaaga lelei o lo outou onosai, ua uma ai ona “tofotofoina” lo outou faatuatua. (Iakopo 1:3; 1 Peteru 1:7) Aua lava neʻi galo: “Ua aogā tele le tatalo faatauanau a le tagata amiotonu.”—Iakopo 5:16.

15 E manaʻomia a outou tatalo mo le lagolagoina o le galuega o le Malo o Ieova. O nisi o o tatou uso o loo i le falepuipui ona o lo latou solitū faa-Kerisiano. O isi ua mafatia ona o mala faalenatura, taua, ma feteenaʻiga i o latou lava atunuu. A o isi i totonu o a tatou lava faapotopotoga, o loo fesagaʻi ma faaosoosoga po o teteega. (Mataio 10:35, 36) E manaʻomia foʻi e i latou o loo taʻitaʻia le talaʻiga ma vaaia faapotopotoga a outou tatalo faifai pea mo i latou. (Efeso 6:18, 19; Kolose 4:2, 3) E ese le lelei o lo outou taʻua o uso talitonu i a outou tatalo, e pei ona faia e Epafara!—Kolose 4:12.

Aʻoaʻo le Tupulaga Fai Mai

16, 17. O le ā na valoia i le Salamo 71:18, ma ua faapefea ona faamaonia lea manatu?

16 O le galulue faatasi ma ē faamaoni o le “lafu mamoe itiiti,” o ē e faamoemoe mo le lagi, ua saunia ai toleniga tāua mo i latou o “isi mamoe,” o ē faamoemoe e ola e faavavau i le lalolagi. (Luka 12:32; Ioane 10:16) Na valoia lea tulaga i le Salamo 71:18: “Le Atua e, aua e te tuulafoaʻi mai iā te aʻu e oo ina toeaina ma ulusinā; seʻia ou faaali atu lou aao i lenei tupulaga, ma lou malosi i ē amulī uma lava.” Ua naunau auauna faauuina e toleni isi mamoe mo nisi tiute tauave a o leʻi ō atu i le lagi ina ia faamamaluina faatasi ma Iesu Keriso.

17 O le taʻiala i le Salamo 71:18 i le aʻoaʻo o tupulaga “amulī” uma lava, e mafai foʻi ona faatatau atu i isi mamoe, ua mauaina faatonuga mai le ʻaufaauuina a le Atua. Ua tuuina atu e Ieova le faaeaga i ē ua afu le soifua e molimau atu ai iā i latou ua taliaina le tapuaʻiga moni e faatatau iā te ia. (Ioelu 1:2, 3) Ua faamanuiaina isi mamoe i mea ua latou aʻoaʻoina mai ē faauuina, ma ua uunaʻia i latou e faasoa atu lo latou malamalama o le Tusi Paia i isi e mananaʻo e auauna iā Ieova.—Faaaliga 7:9, 10.

18, 19. (a) O ā ni faamatalaga tāua e mafai ona taʻu mai e le toʻatele o auauna a Ieova ua afu le soifua? (e) O le ā le mea e ao ona mautinoa ai Kerisiano ua afu le soifua?

18 O loo soifua pea auauna a Ieova ua loa le soifua, o ē faauuina ma isi mamoe na iai i le taimi na tutupu ai mea mataʻina i aso ua mavae. E toʻaitiiti i latou o loo soifua pea na iai i le uluaʻi faaaliga o le “Photo-Drama of Creation” (Ata o le Tala o le Foafoaga). O nisi na masani i uso na taʻimuaina le faalapotopotoga ia na faafalepuipui i le 1918. O isi na galulue i le alāleo i le leitiō a le Olomatamata, le WBBR. E mafai ona faamatala e le toʻatele le taimi na fai ai faamasinoga e aofia ai le faamasinoga maualuga mo le saʻolotoga o Molimau a Ieova e tapuaʻi ai. A o isi na maumauaʻi mo le tapuaʻiga moni a o ola i lalo o pulega tautalatasi. Ioe, e mafai e i latou ua loa le soifua ona faamatala le auala na faasolosolo ona faaalia mai ai le malamalamaga o le upu moni. Ua faalaeiau mai le Tusi Paia ia tatou maua aogā mai le tele o le poto o ē ua afu le soifua.—Teuteronome 32:7.

19 Ua timaʻia Kerisiano ua loa le soifua ina ia avea ma faaaʻoaʻoga lelei i talavou. (Tito 2:2-4) Atonu e te lē o vaai atu i aafiaga o lou onosai, tatalo, ma au fautuaga i isi. E leʻi iloa e Noa, Aperaamo, Iosefa, Mose ma isi le aogā o lo latou faamaoni i tupulaga fai mai. Ae e tele aogā o lo latou faatuatua ma le faamaoni; e faapena foʻi lau faaaʻoaʻoga i talavou.

20. O ā faamanuiaga e maua e i latou o ē tumau lo latou faamoemoe seʻia oo i le iʻuga?

20 Maʻeu le fiafia o le oo atu i le “ola moni” pe a faasaoina oe i le “puapuaga tele” pe toe faatūina aʻe foʻi oe mai le oti! (Mataio 24:21; 1 Timoteo 6:19) Seʻi mafaufau i le taimi o le Afe Tausaga o le Pulega a Keriso pe a aveesea e Ieova āuga o le soifua matua. Na i lo le tino matua, o le a tatou alafaʻi aʻe i aso taʻitasi ua faaleleia o tatou tino, ua malosi, lelei le vaai, faalogo, ma ua toe talavou! (Iopu 33:25; Isaia 35:5, 6) O i latou o le a faamanuiaina e ola i le lalolagi fou a le Atua, o le a talavou pea pe a faatusatusa i le ola e faavavau o le a latou maua. (Isaia 65:22) O lea la, ia tumau lo tatou faamoemoe maumauaʻi seʻia oo i le iʻuga, ma faaauau ona auauna iā Ieova ma le loto atoa. E tatou te mautinoa o le a faataunuuina e Ieova ana folafolaga uma, ma o mea o le a ia faia e sili atu ma lelei na i lo mea tatou te faatalitalia.—Salamo 37:4; 145:16.

O le a Faapefea Ona E Tali?

• Na faapefea ona maua e tagata uma aogā ona o le maumauaʻi o Noa?

• O ā aafiaga o le faatuatua o augātamā i ē na tupuga mai iā i latou?

• Ina ua afu le soifua o Iosefa, Mose, Iosua, ma Samuelu, na faapefea ona latou faamalosiau i uso tapuaʻi?

• O ā mea aogā e mafai ona avatu e ē ua afu le soifua?

[Fesili mo le Suʻesuʻega]

[Ata i le itulau 26]

Na tele se aogā iā Isaako o le onosai o Aperaamo

[Ata i le itulau 28]

Na faamalosia Iosua i fautuaga lelei a Mose

[Ata i le itulau 29]

E telē se aogā e maua pe a e tatalo mo isi

[Ata i le itulau 30]

E maua e talavou aogā i le faalogo i ē faamaoni ua afu le soifua